<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Bavarska otvorila prvi centar za azilante sa Balkana

BERLIN

Bavarska je danas otvorila prvi centar za prijem azilanata sa Balkana s ciljem da se odbijeni što je moguće brže vrate u zemlje porijekla, prenose danas njemački mediji, navodeći da će u tom centru, pored Ingolštata, biti smješteno oko 1. 500 ljudi.

01. septembar 2015, 12:00

To je prvi centar u Bavarskoj, ali i u Njemačkoj te vrste, namijanjen samo balkanskim azilantima čiji se zahtjevi praktično u sto odsto slučajeva odbijaju.

Slijedeći centar biće, kako se najavljuje, otvoren u Bambergu.

U kabinetu bavarske vlade u Minhenu kaže se, prenose mediji, da bi kod neosnovanih zahtijeva za azil (kakvi su uglavnom oni koje podnose građani iz zemalja zapadnog Balkana) u roku od dve sedmice biti odlučeno o statusu, a proterivanje "slijedi odmah i u kontinuitetu poslije konačne odluke".

Kada je riječ o podnosiocima zahtijeva za azil sa Balkana, koji u ukupnom broju zahtjeva učestvuju sa oko 40 odsto, njemački političari traže da se Albanija, Kosovo i Crna Gora proglase zemljama sigurnog porijekla, kakvim su Srbija, Bosna i Makedonija već proglašene.

Statistika pokazuje da su građani Srbije u julu podnijeli  ukupno 2. 377 zahtjeva za azil i tako se našli na trećem mjestu, iza Sirije i Albanije, saopštilo je njemačko Ministarstvo unutrašnjih poslova podatke Savezne službe za migracije i izbjeglice.

Broj zahtjeva za azil građana Srbije pokazuje tendenciju rasta, pošto je u maju bilo podneto 1.990, a u junu 2.240 zahtijeva, pokazuju podaci, prema kojima je u julu ukupno u Njemačkoj podneto 37.531 zahtijeva, što je za 93,2 odsto više nego u julu 2014. godine.

Iza Srbije se, po broju zahtijeva u julu mjesecu nalaze Avganistan, Irak, Makedonija, Kosovo, Eritreja i Bosna.

Njemački ministar unutrašnjih poslova Tomas de Mezijer je, povodom ovih najnovijih podataka, rekao da je Njemačka postala top destinacija za tražioce azila koji beže od rata i progona, ali i za one iz jugoistocne Evrope, uključujući Albaniju, Srbiju i Kosovo gdje nema oružanih sukoba i ciji zahtijevi nemaju šanse da budu pozitivno riješeni.