I više nego žučna rasprava potrajala je nekoliko sati. Prepuna Vijećnica nije mogla da primi sve zainteresovane. A, došli su stanovnici naselja Borik, došli su predstavnici nevladnih organizacija, bili su prisutni i predstavnici Grada, kao i Pravoslavne crkvene opštine.
Na momente, bilo je i tragikomičnih situaacija, kada predstavnici Grada nisu znali da odgovore prisutnima na najprostije pitanje-Koliko je potpisa dovoljno da se inicijativa za izgradnju hrama obori.
Nisu gradski oci znali ni kolika je (ne)posjećenost ostalih novoizgrađenih vjerskih objekata u Banjaluci...
U samoj prezentaciji, vrlo zanimljivo, predstavnici Grada su svaku inicijativu od pojedinca do nevladini organizacija, a koja se ticala nivoa buke, zagađenja, zakrčenja prostora za igru djece, neplanskog gomilanja vjerskih objekata, odbacili kao neregularnu.
Jedina regularna inicijativa je bilo prijedlog boračkog udruženja da se u sklopu budućeg hrama izgradi spomen obilježje palim borcima RS.
Posebno opskurna odluka Grada je bila da ne uvaži onlajn peticije na društvenim mrežama, smatrajući ih "nevladinim".
Ovo čitanje i neuvaževanje zahtijeva građana, izazvalo je buicu zvižduka i negodovanja u sali. Predstavnici grada, očigledno, nepripremljeni na ovakav vid legalne, legitimne i demokratske participativnosti, nisu znali kako da dovedu situaciju pod kontrolu.
U ime Udruženja građana "Blok" Draško Mikanović je izrazio čuđenje što ovoj raspravi ne prisustvuje bar 2.000 mještana ovog naselja.
"Žele da grade još jednu crkvu, udaljenu 400 metara od jedne i 400 metara od druge crkve. Ovom idejom okreću ljude jedne protiv drugih", rekao je on.
Na javnoj raspravi su i predstavnici Centra za životnu sredinu.
"Ovdje smo da sa građanima Borika iznesemo neslaganje u odnosu na ponuđeno rješenje. Protivimo se ne samo izgradnji crkve već bilo kakvog objekta na toj lokaciji", rekla je Jelena Brkić, asistent na projektu "Iskoristi mogućnosti, kreiraj svoj prostor", u ime Centra za životnu sredinu.
Na kraju, mora se reći da su Banjaluka i Banjalučani položili ispit demokratske zrelosti i da su jasno i glasno pokazali gradskim ocima i crkvenim vlastima šta misle i žele.
Jedan od starijih sugrađana je rekao da će svojim tijelom braniti "sankalište", a otac dvije djevojčice je istakao kako bi bio red da crkvena opština, kad već ima novaca sanira krovove na dvije obližnje osnovne škole.
Ostale su dvije stvari nejasne. Prva i osnovna-Kakav je smisao da crkva bude prioritet u izgradnji na jednoj od rijetkih prostalih zelenih površina u gradu, i nije li ova javna rasprava održana post festum?
Banjalučani kažu da će se boriti za svoju zelenu površinu.
