Širom svijeta 28. septembar se obilježava kao Međunarodni dan slobodnog pristupa informacijama. Pravo na dostupnost informacija smatra se jednim od osnovnih ljudskih prava u svim demokratskim zemljama i garantovano je svim relevantnim međunarodnim dokumentima koji propisuju osnovna ljudska prava.
Pravo na slobodan pristup informacijama – šta je to?
Pravo na slobodan pristup informacijama predstavlja osnovno pravo svakog građanina da od javnih institucija zahtijeva informacije od javnog značaja, odnosno sve informacije koje su u posjedu javnih organa. Ono predstavlja osnov demokratije, jer da biste učestvovali kao građanin u donošenju odluka, morate raspolagati informacijama. Na kraju krajeva, javne institucije, raspolažu sredstvima građana, donose odluke čije posljedice trpe građani i pružaju usluge građanima, i građani moraju imati mehanizam putem kojeg će pratiti šta institucije rade.
U suštini garantovanje ovog prava građanima trebalo bi da im omogućava da vrše nadzor nad radom institucija, da saznaju na koji način se troše sredstva poreskih obveznika, da prate odluke koje se tiču građana i da omogući generalno transparentnost rada svih institucija.
Ovo pravo ima svaki građanin koji može uputiti svim javnim institucijama, na svim nivoima, zahtjev za bilo koju informaciju koja je u posjedu tih institucija i one su dužne da u roku od 15 dana istu i dostave.
U Bosni i Hercegovini su na snazi tri Zakona o slobodi pristupa informacijama, na državnom i entitetskim nivoima vlasti, međutim njihova primjena još uvijek ne zadovoljava svjetske standarde transparentnosti.
Zakon o slobodi pristupa informacijama Bosna i Hercegovina usvojila 2000. godine, kao prva od zemalja u regionu, sa ciljem uspostavljanja osnovnih principa demokratske vladavine, omogućavanja efikasnije borbe protiv korupcije i olakšavanja novinarsko-istraživačkog rada. Nakon petnaest godina nezadovoljavajuće primjene Zakona, većina stručnih analiza, izvještaja i studija relevantnih bh. i međunarodnih organizacija i institucija, upozorava na neujednačenost zakonskih rješenja na različitim nivoima vlasti i preporučuje pooštravanje kaznenih odredbi i uspostavljanje nadzornih tijela za implementaciju Zakona.
Organizacije civilnog društva u BiH već godinama bezuspješno pozivaju vlasti na unapređenje zakonskog okvira za slobodan pristup informacijama, nudeći pritom konkrentna rješenja i prijedloge za izmjene i dopune.
Građani koji pitaju – Ključ otvorene i transparentne vlasti
Na drugu stranu, ključ primjene zakona o slobodnom pristupu informacijama jesu građani ove zemlje. Oni bi trebalo da budu pokretači, inicijatori koji će ovoj vlasti upućivati što veći broj upita za sve ono što ih zanima. Bez aktivnog pojedinca nema ni kvalitetnih odgovora vlasti.
Upravo da bi orhabrilo građane da postave pitanja ljudima koji čine vlast u ovoj zemlji, organizacija Transparency International BiH organizovala je povodom 28. septembra ulične akcije u Banjaluci, Mostaru i Sarajevu.
Ova organizacija svake godine koristi ovu priliku da iznova podsjeti građane da imaju pravo da zahtijevaju odgovornost i transparentnost rada javnih institucija na svim nivoima, i da su im ova prava garantovna zakonima o slobodi pristupa informacijama.
Na štandovima u najvećim gradovima BiH građani su mogli da ispune mini kartone sa svojim pitanjima prema vlasti u BiH.
"Poražavajuće je da nakon gotovo 15 godina otkako imamo zakon o slobodi pristupa informacijama, još uvijek gradjani ili ne znaju koja su im prava ili s druge strane smatraju da nema poente obraćati se institucijama, jer će vas ignorisati" kaže za BUKU Ivana Korajlić, portparolka TI BiH.
Naravno, podsjeća ona, ni jedan od ovih stavova nije potpuno neutemeljeno – jer institucije ne čine dovoljno ni da bi gradjani znali svoja prava, niti da bi učinili informacije od javnog značaja dostupnim.
"Medjutim, dok god gradjani ne budu vršili veći pritisak na institucije, tražeći konstantno barem minimum odgovornosti, tražeći da kroz informisanje javnosti polažu gradjanima račune o svom radu, nećemo moći ni očekivati da se to desi samo od sebe" dodaje portparolka TI BiH.
Zbog toga oni, osim što kao organizacija konstantno ispituju rad institucija i svake godine podnosimo sve više i više tužbi protiv institucija za kršenje zakona o slobodi pristupa informacijama, nastoje ohrabriti gradjane da se obraćaju institucijama - kroz pružanje pravne pomoći. Ali i kroz akcije poptu današnje na ulicama gradova.
Iz Centra za pružanje pravne pomoći ove organizacije ističu kako je, u dosadašnjoj praksi, upućeno više hiljada zahtjeva za pristup informacijama javnim institucijama na svim nivoima vlasti u Bosni i Heregovini.
Problemi sa kojima se organizacija susreće u upravnim postupcima su ćutanje administracije, ignorisanje Zakona i pozivanje na druge ili na podzakonske propise, pogrešno obračunavanje troškova umnožavanja informacija, te sve češće pozivanje javnih organa na Zakon o zaštiti ličnih podataka BiH.
„TI BIH je u periodu od 2009.g. zaključno sa današnjim danom, podnio 73 tužbe zbog kršenja Zakona na svim nivoima vlasti u BiH izuzev distrikta“ kaže za BUKU Ena Kljajić Grgić, Koordinator projekta Centar za pružanje pravne pomoći.
Ona dodaje da je u toku 2015.g. TI BiH dobio upravni spor protiv Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove (RUGIP) koja je još 2012.g. odbila dostavljanje posjedovnih listova nepokretnosti i izvoda iz zemljišno-knjižnih uložaka za 44 političara, za što smatra da je izuzetno bitna presuda jer je sud potvrdio da se ličnim i privatnim podacima ne mogu smatrati imovinski podaci o političarima koji bi kao javne ličnosti koje se bave poslovima od javnog značaja morali dobrovoljno učiniti dostupnim i javnim sve podatke koji bi mogli uticati na njihov rad.
Značajno je spomenuti da je TI BIH u toku ove godine dobio spor protiv Ministarstva trgovine i turizma RS koje je 2013.g. odbilo dostavu kopije ugovora o privatizaciji Robne kuće Boska u Banjaluci, međutim Ministarstvo nije postupilo po presudi i dostavilo traženu informaciju jer je ugovor o privatizaciji Boske „nestao“, zbog čega je Okružno tužilaštvo u Banjaluci pokrenulo istragu.
Takođe, TI BIH je u toku 2015.g. dobijao upravne sporove protiv SIPA-e, Centralne banke BiH, Uprave za indirektno oporezivanje, brojnih entitetskih i kantonalnih ministarstava, te jedinica lokalne samouprave, kaže naša sagovornica.
„U 2015.g. TI BIH je izgubio spor u prvom stepenu protiv Opštine Brod jer je sud zauzeo stav da nevladina organizacija nema svojstvo pravnog lica i ne može biti tužilac u upravnom sporu, što je nesvakidašnje i diskriminirajuće shvatanje, zbog čega je organizacija pokrenula postupak za vanredno preispitivanje sudske odluke“ kazala nam je Ena Kljajić Grgić
Svake godine, na 28. septembar, treba podsjećati građane da postoje zakoni koji im garantuju pravo da dobiju informacije od javnih institucija, bilo da se radi o informacijama o radu institucija, ili da se radi o specifičnim informacijama vezanim za prava ili obaveze tog pojedinačnog građanina .
Medjutim, ključna stvar u primjeni Zakona o slobodnom pristupu informacijam jeste da građani vide rezultate, ali i da konačno shvate da institucije nisu tu same radi sebe, već i radi njih, a do toga ce doći, nazalost, tek onda kada se i u samim zakonima uvedu mehanizmi odgovornosti za one institucije koje krše zakon.
