Uzdizanje Ferhadije na devet metara

Uzdizanje Ferhadije na devet metara

Piše: Maja Isović

U srcu Banjaluke stajao je jedan spomenik koji je sabirao u sebi duh prostora u kojem je bio smješten. Njegov značaj nije bio samo vjerski i istorijski, nego prije svega kulturološki. U njemu su se pretapali putevi koji su vodili kroz Banjaluku podsjećajući nas na neka davna vremena, na spoj istoka i zapada, na našu istoriju i korijenje koje ne možemo izbaciti iz svog života. Taj spomenik koji danas nosimo u svom srcu bila je Ferhat-pašina džamija, poznatija kao Ferhadija.



Početak rata u Bosni i Hercegovini doveo je do promišljanja o tome da Ferhadiji nije mjesto u Banjaluci i u ovom gradu se pod krinkom brisanja “onog drugačijeg” desio strašan urbicid pod čijim okriljem su srušene sve džamije na području grada (njih 16).

U ranim  jutarnjim časovima 7. maja 1993. godine strašna eksplozija preplašila je one koji su živjeli u Banjaluci. Ta eksplozija dovela je do rušenja sakralnog objetka koji se od 1579. godine uzdizao u gradu na Vrbasu. Mnogi su morali doći na lice mjesta zločina da bi se uvjerili da se to stvarno desilo, da je Ferhadija zaista srušena, jer niko nije ni pomišljao da bi netrpeljivot koja je tad vladala ipak otišla toliko daleko (o jednom viđenju te nevjerice možete pročitati u romanu Smrtište, autora Amira Osmančevića). Trag koji je Ferhadija ostavila, svjedočanstvo koje je ona u sebi nosila bilo je razbacano u obliku kamenja na gradskim smetljištima. Uplašeni građani sakupljali su dijelove kamenja džamije i sakrivali su u svojim kućama tragove koji su bili odvojeni od cjeline, komadiće Ferhadije.

Atmosfera koja je vladala u Banjaluci u vrijeme rušenja Ferhadije i ostalih džamija nije mogla vladati vječno, pa je logično usljedila potreba za obnovom i ponovnom izgradnjom džamije na istom mjestu gdje se i ranije nalazila. Datum obnove bio je simbolički zamišljen na dan njenog rušenja, pa je planirano da se 7. maja 2001. godine stavi prvi kamen temeljac koji će nositi Ferhadiju prema njenoj visini. Međutim, tog 7. maja prije deset godina, došlo je do žestokih napada i protesta onih koji i dalje nisu željeli Ferhadiju u Banjaluci. U tim napadima i kamenovanju poginuo je Cazinjanin Murat Badić koji je kao vjernik došao da učestvuje u polaganju prvog kamena džamije i na današnji dan pripadnici islamske vjeroispovijesti u Bosni i Hercegovini sjećaju se njegove, ničim izazvane, smrti. Kasnije je u tajnosti i uz veliko obezbjeđenje prvi kamen za igradnju džamije postavljen, a izgradnja koja je počela traje do danas.

 

 

Sa profesorom Hamidović Muhamedom, glavnim i odgovornim projektantom obnove džamije Ferhadije razgovarali smo o obnovi Ferhdije koja traje već cijelu deceniju. On je istakao je da je objekat džamije na devetom metru po visini, da su ozidane tri prve ulazne kupolice i da su u pripremi radovi na unutrašnjim svodovima koji će nositi veliku kupolu na visini od 17 metara.

“Islamska zajednica koja vodi projekat obnove Ferhadije ne smije nikad da govori o budućim planovima, jer ti planovi zavise od sredstava. Sa tog stanovišta jako je teško prognozirati kad bi obnova Ferhadije bila završena. Hipotetički govoreći, kad bismo imali sva sredstava mogli bismo za godinu i po da ju imamo pokrivenu”, rekao je za BUKU Hamidović.

Dodao je da imaju veliki problem sa majstorima koji rade na džamiji. Obnova Ferhadije uključuje klasičnu tehniku građenja karakterističnu za 16. vijek koju danas malo ljudi koristi i zna koristiti.

“Nije riječ samo o tome da je Ferhadija jedan od aduta grada u kojem se nalazi, već ona ima dosta specifičnu i jedinstvenu konstrukciju i zbog toga je jako značajna za istoriju Bosne i Hercegovine. U njoj možete prepoznati sve elemente koji su prisutni u klasičnim i velikim gradnjama i zbog toga je odlikuje tako veliki kvalitet”, objasnio je Hamidović.
Ferhadija sabira u sebi bizantska iskustva gradnje, a karekteriše je jednostavnost, jasnoća i skromnost. Svaki detalj kao da se nalazi tu zato što to tako mora biti i teško je naći bilo šta što bi u njoj bilo višak.

“Kad uđete u džamiju spoznajete tu njenu funkcionalnost u kojoj izostaje svaki elemet kiča i nepotrebnosti koji je prisutan u drugim džamijama ili crkvama. Zbog toga što je takva ona jeste kulturno-istorijski spomenik koji na neki način nosi mnogo veće značenje od obične riječi spomenik. Ovaj spomenik nosi u sebi kulturološku notu koja je veoma važna jer je Ferhadija prepoznatljiva odlika Banjaluke kao i tačka gdje su se banjalučani sastajali”, rekao je profesor.

Trenutno one koji rade na obnovi Ferhadije muči dilema oko unutrašnjeg uređenja džamije i bojazan da oslikavanje ne bi otišlo u smijeru kiča.

Muftija banjalučki Edhem Čamdžić rekao je da se u okviru Dana džamija, koji se obilježava simbolično 7. maja, održava i naučni simpozij “Obnova unutrašnjosti Ferhadije džamije u Banjaluci” gdje se okupio veliki broj stručnjak iz raznih krajeva bivše Jugoslavije koji su raspravljali o budućim planovima oslikavanja unutrašnjosti džamije, jer je to u njenoj obnovi jako značajan element.

“Ovaj skup okupio je ljude različitog multietničkog sastava, a svi imaju jedan cilj, a to je odgovoriti na izazove koje je obnova Ferhadije stavila pred nas”, rekao je za BUKU Čamdžić i dodao da će Ferhadija u četverokutu vjera koje se plepliću na ovom prostoru raditi na sve boljem razumijevanju ljudi.

 

U srcu džamije doživljavajući njen duh profesorica Sabira Husedžinović, stručnjakinja iz područja arhitekture pokušala je odgovoriti na pitanje kako sačuvati tu jednistvenu momoriju koje u našim sjećanjima ima Ferhadija.

“Rušenjem džamije došlo je do diskontinuiteta i rušenja prostornih odnosa u džamiji i njenoj prostornoj okolini i zbog toga je obnova u smislu vraćanja tih prostornih odnosa jako važna. Čovjek kojeg život odvede na drugi kraj svijeta imaće potrebu da se vrati u Banjaluku upravo zbog ovakvih objekata koji ga podjećaju na grad koji je ostavio iza sebe. Ukoliko ne prepozna grad taj čovjek više neće imati potrebu da se vraća. Ovi objekti su vrijedni, jer da nisu ne bi bili srušeni”, rekla je profesorica Husedžinović.

Uz dobru dokumentaciju koju posjedujemo i individualna sjećanja ljudi koji su živi imamo mogućnost dobijanja istog objekta koji je i ranije bio prisutan. On naravno nije u potpunosti taj objekat koji je srušen, ali njegova simbolika ostaće i dalje da živi podjećajući nas na određene tačke prošlosti koje nikad neće biti zaboravljene.

Sjećanje na Ferhadiju?


“Ferhadija džamija sa pratećim objektima, sa svojim manjim i većim kupolama i vertikalnim minaretima i sahat-kule, nijemi su svjedoci jednog minulog doba; rezultat su kretanja duha i stvaralačkih snaga u zbrkanoj mješavinistotina suprotnosti što ih je sve zajedno poput poplave preko naših zemalja valjala bujica istorije. Živeći i umirući u grču stoljetnih nesporazuma istoka i zapada, preci su naši ostavljali tvorevine svog duha, divno preobražene u materijalne oblike koji će nam prenijeti njihovu viziju života”. (Džemal Čelić, Ferhadija, Banjaluka 1981.)

 

Komentari na tekst (15)
Objavljeno:
Raznih komentara,Ferhadija ce tu stajati i mnoge frustrirane generacije pokopati,sta ce ona biti,svetiste,muzej,spomenik to ce vrijeme pokazati,strani turisti koji su dolazili prije rata u BanjaLuku su posjecivali izmedju ostalih i Ferhadiju,tako ce biti i ubuduce,frustrirane treba prepustiti vremenu,cinjenica je da su svi vjerski objekti i muslimanski i katolicki obnovljeni u njihovom gradu,BanjaLuci,da zaboravih Arnaudiju i ona ce stati na svoje temelje i nadzivjeti frustrirane....
Objavljeno:
Imajući u vidu radove na "čišćenju terena", Ferhadija danas može jedino služiti kao muzej, samo me zanima ko i kada će obilaziti taj muzej? Učenici iz škola RS-a? Djeca iz FBiH, a koju će vršnjaci iz RS-a dočekati sa cvijećem? Šta će čuti jedni, a šta drugi od svojih nastavnika. Šta je istina o Ferhadiji i ljudima koji su nekoć sa ponosom gledali Ferhadiju i ostalu kulturnu baštinu BL? Bojim se da Ferhadija sa ovakvim stavom prema prošlosti ne može služiti ni kao džamija, ni muzej, ni parking ... Kako sada zvanična politika RS-a, šta vrhuška govori i na kakvim cijela zvanična priča stoji - jedini logičan rasplet je da se raspiše referendum sa pitanjem: "Jeste li da se konačno objavi 'istina' da Ferhadije nikada nije bilo i da li ste za to da je ne bude?".
Objavljeno:
Ferhadija treba postati muzej. Kao Aja-Sv. Sofija u Istambulu-Carigradu.
Objavljeno:
tacno je da je banjaluka srpski grad...ali tek od onoga momenta kada su planici kao ti hmm sisli u njega... poubijali...... protjerali.... i unistli pravu banjaluku..... i banjalucki cevap je sada bolji u svedskoj......
Objavljeno:
Hehe ; ) svoj ti poso..nismo od juče..
Objavljeno:
Cime se budala ponosi, pametan se stidi ...
Objavljeno:
@Hm.. Problem u BiH nisu muslimani, pravoslavci ili katolici nego samo takvi mentalni bolesnici kao što si ti. A jel provokacija bila 2001. godine kada su hajvani kamionima dovlačili kamenje dan prije polaganja da bi se mogli "spontano" okupiti i spriječiti početak gradnje. Fuj, ahmačino, treba te poslati na sjeverni pol, tamo nema bogomolja koje bi ti smetale.
Objavljeno:
Znam i ja da nije lijepo, ali sta da radim .
Mora da sam glup i mentalno pobolio, pa si umisljam da su Srbima Muslimani vjekovni neprijatelji,kao i to da je ,njihov vjerski poglavar Ceric jedan od njihovih glavnih jastrebova koji bi tako rado u BiH uveo serijat .
Sjecam se , kada su prije desetak godina postavljali kamen temeljac za obnovu , dosli su nekako provaktivno i ' khurcevito ' , a nije nacin.
To je bila itekako politicka manifestacija , pa je vise licilo na onaj miting SDA koji je u BL odrzan 91.

Poenta.
Nije problem kad se neko moli svom Bogu , problemi su druge vrste (odavno)
Objavljeno:
Za hm to i jeste bio plan vjerovtno tvojih istomisljenika koji su i srusili ne samo ferhadiju,vec svih 16 dzamija.
Kkao vec skoro 20 godina ne pijes vodu na cesmi tvoj dozivlajj je fortifikacijski.da se nije dirala i dalje bi pio vodu a o dozivljaju nebi ni razmisljao.
Objavljeno:
@Hm...zasto je dozivljavas kao fortifikacijski objekat? To nije lijepo. Vjerovatno su iz toga razloga i rusene, zato sto su ih od 92. do 95. u RS dozivljavali kao fortifikacijske objekte. Znas li koliko je dzamija ostalo citavih u RS od 92. do 95. ? Samo jedna! U selu Baljvine u kod Mrkonjić Grada, mada je i ona pred sami kraj rata opljackana. :sad:
Objavljeno:
Rušenjem Ferhadije Banja Luka kao da je sama sebi odsjekla ruku ili nogu. 1993 godine dogodilo se nešto što zdrav razum ne može opravdati.
Objavljeno:
Upravu si, jadni bosnjaci sa podrucja Banja Luke i dalje se brane od napada, savrseno si to rekao.
Objavljeno:
Niko normalan ne može podržati i opravdati rušenje bilo kojeg kulturno-istorijskog i vjerskog objekta pa ni Ferhadije. Ni meni nikada nije smetala niti će mi smetati.
Objavljeno:
Ferhadija spoj iostoka i zapada ?
Svasta !

Nekad mi nije smetala ...Mnogo puta sam se u vrelim ljetnjim danima napio vode iz cesme koja je bila u stubu Ferhadijine ograde uz trotoar . A danas je ,iskren da budem ,dozivljavam kao fortifikacijski ,a ne muslimanski vjerski objekat .
Objavljeno:
Pa se ti vrati u Banja Luku ...

Sve se briše i ruši što nije srbsko. Neka njima sve njihovo, tu nema ništa više za mene krajišnika. Ponovo kad bi šta se desilo, prvo će Ferhadija da gori.

Dokazano milijon puta.

Svaka čast gradjanima Banja Luke.
 

Napomena:
Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. BUKA se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija BUKE je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.