<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Predsjednik Unije studenata RS: Nisu samo studenti odgovorni što nisu položili ispite u roku

Ukoliko studiranje na javnim fakultetima u prosjeku traje šest godina, a na tehničkim fakultetima i do osam godina i ukoliko više od polovine studenata ne može da završi fakultet za četiri godine, onda ne možemo govoriti da je samo do nas...

08. oktobar 2015, 12:00

Na sjednici upravnog odbora Univerziteta u Banjaluci prije dva dana, odlučeno je da iznos osnovice za obračun naknada koje studenti plaćaju prilikom obnove godine bude smanjen sa 440 na 220 KM.

Zahtjevi studenata koji su ispunjeni: Univerzitet u Banjaluci smanjio je iznos osnovice na osnovu koje se izračunava naknada koju plaćaju studenti koji obnavljaju godinu sa 440 na 220 KM;  Vlada RS donijela je odluku o proširenju broja studenata koji se mogu upisati na prvu godinu prvog ciklusa studija na Univerzitetima u Banjaluci i Istočnom Sarajevu, zahvaljujući kojoj je omogućen upis još 316 brucoša i omogućen  je apsolventski staž svim studentima koji su odslušali sve predmete, bez obzira na broj položenih ispita.

Podsjetimo da su studenti u RS ranije najavili da će održati proteste ukoliko se ne ispune ovi njihovi zahtjevi.

Povodom ovih zahtjeva, razgovarali smo sa Borivojem Obradovićem, predsjednikom Unije studenata RS. On nam priča i o položaju studenata, prijedlozima za poboljšanje života studenata, problemima sa polaganjem ispita i drugi temama.

Borivoj Obradović, predsjednik Unije studenata RS, kaže za BUKU da su studenti zadovoljni i da se nada da je i Univerzitet zadovoljan, obzirom da njihov zahtjev nije bio radikalan, u smislu da se osnovica na koju se računa naknada za studente koji obnavljaju godinu, vrati na iznos koji je bio prije povećanja, već da se uvećani iznos smanji za 50 odsto.

“Da bih bio potpuno jasan, moram da kažem da je pozadina naših zahtjeva mnogo kompleksnija od onoga što bi se moglo zaključiti na osnovu sadržaja naša tri zahtjeva, koje su neki komentarisali na način - zašto tražimo smanjenje ionako niskih cijena ili zašto se zalažemo za ‘loše’ studente. Mi već dvije godine javno govorimo o problemima u visokom obrazovanju, prije svega o potrebi unapređenja kvaliteta, preispitivanja kriterijuma prema kojima je lakše dobiti dozvolu za rad visokoškolske ustanove nego benzinske pumpe, zatim o potrebi stalne kontrole kvaliteta, tako što bi bilo uvedeno obavezno relicenciranje itd. Htio bih da kažem i to da mi nismo samo kritikovali, već smo dali konkretne prijedloge. Na primjer, dali smo naš prijedlog kriterijuma za rangiranje fakulteta, prijedloge za poboljšanje praktične nastave, aktiviranje studentskih zadruga. Većina naših prijedloga je uvrštena u Ekonomsku politiku za ovu godinu, ali do sada ništa nije realizovano”, ističe Obradović.

On kaže da su se upravo zbog toga i pobunili, dakle principijelno, jer je njihov stav da eventualno povećanje troškova koje plaćaju studenti može da dođe u obzir kada su prethodno iscrpljene sve druge mogućnosti. “Ili, da kažem slikovitije, povećanje troškova za studente može da bude među posljednjim mjerama, nikako prva kao što je bilo ovoga puta”.

Borivoj kaže da su problemi studenata raznovrsni, od onih egzistencijalnih, do onih povezanih sa nastavom, ispitima, praksom, nelojalnom konkurencijom privatnih fakulteta.

Kaže da je u anketi koju su proveli među skoro 900 studenata prve i završne godine oba javna univerziteta, ubjedljiva većina anketiranih studenata na prvo mjesto rangirala probleme povezane s kvalitetom visokog obrazovanja. Na osnovu rezultata te ankete i nekih drugih istraživanja koja su radili, može se zaključiti da većina studenata želi da ima diplomu kojom se može ponositi i koja vrijedi svugdje, što je suprotno od stereotipa da je studentima samo stalo da dođu do diplome kakva god da je i bez mnogo truda.

“Rezultati te ankete su nas u Uniji studenata podstakli da postignemo konsenzus sa svim studentskim organizacijama oko zajedničkih programskih osnova, a rezultat je potpisana rezolucija u kojoj dominiraju aktivnosti na unapređenju kvaliteta visokog obrazovanja. Zahvaljući tome što smo programski ujedinili studente postali smo snaga koja može da izdejstvuje da naši prijedlozi uđu u Ekonomsku politiku, da se, evo, ispune naši zahtjevi, a nadam se da ćemo se izboriti i da ono što piše u Ekonomskoj politici bude i urađeno.”


Na pitanje zbog čega su studenti tražili da se omogući apsolventski staž svim studentima koji su odslušali sve predmete, bez obzira na broj položenih ispita, Borivoj odgovara da su ovim htjeli da kažu da nisu samo studenti odgovorni što nisu položili ispite u rekordnom roku.

“Ukoliko studiranje na javnim fakultetima traje u prosjeku šest godina, a na tehničkim fakultetima i do osam godina i ukoliko više od polovine studenata ne može da završi fakultet za četiri godine, onda ne možemo govoriti da je samo do nas. Bolonja kaže da je optimalan broj ispita u jednoj godini  osam do deset, a mi imamo fakultete na kojima u jednoj godini student ima i dvadeset  ispita. Bolonja kaže i to da bi profesori trebalo da budu dostupni studentima svakodnevno, a mi neke profesore viđamo samo na predavanju i na ispitu. Osim toga, naš zahtjev u vezi s apsolventskim stažom ima i ekonomsku dimenziju. Ukoliko bi student koji je odslušao sve predmete, a nije položio jedan, najviše dva ispita iz prethodne godine, morao da obnavlja posljednju godinu, to bi značilo da tu godinu mora da plaća stanarinu u Banjaluci, hranu, prevoz i ostalo”, objašnjava naš sagovornik.

Borivoj smatra da će standard studetskog života biti znatno unaprijeđen opremanjem i završetkom izgradnje studentskih domova u Banjaluci, Istočnom  Sarajevu i Foči.

“Takođe, ukoliko bude realizovan naš zahtjev u vezi sa pokretanjem studentskih zadruga i to će doprinijeti tome da naš položaj bude bolji, jer bismo tada bili u prilici da sami nešto zaradimo i da pokrijemo dio troškova studiranja. Naš položaj ne zavisi samo od institucija, već i od nas samih. S obzirom da sam već nekoliko godina aktivan u studentskim organizacijama,  mogu reći da su se desile pozitivne promjene, pri čemu prije svega mislim na to da se rukovodstvo studentskih organizacija više okreće prema studentima i da osluškuje šta oni misle o određenim problemima. Nadam se da će taj trend biti nastavljen i da će studenti svojim jedinstvom i principijelnošću izboriti bolje visoko obrazovanje”, ističe Borivoj Obradović.

CIJENA ŠKOLARINE

Na većini fakulteta, studenti koji nisu na budžetu, a njih je znatno više, plaćaju školarinu od 440 KM. Ukoliko student obnavlja godinu, onda plaća upisninu koja se računa proporcionalno broju nepoloženih ispita, a na osnovicu koja iznosi 50 % od redovne školarine.

“Na primjer, ukoliko na godini koju studet obnavlja ima ukupno deset ispita, a student nije položio četiri ispita, njegova školarina iznosi 88 KM. Pored ovoga, studenti plaćaju i 40 KM po semestru za administrativne troškove. Školarina na medicinskom fakultetu i umjetničkim akademija je viša”, kaže predsjednik Unije studenata RS.