Udruženje građana Oštra Nula organizovalo je u subotu predavanje na temu “Kvir kultura” u Domu omladine. Predavačice na radionici su bile Valentina Pellizzer i Masha Durkalić.
Predavačice su pričale o svojim iskustvima i djelovanja u ovoj oblasti i prisutne su upoznale sa teorijskim konceptima kvir kulture i objasnile su na koje načine je kvir kultura zastupljena u bosanskohercegovačkom društvu i kako utiče na njega.
Valentina Pellizzer je osnivačica prvog feminističkog portala u BiH www.zenskaposla.ba i predsjednica organizacije OneWorld Platform. Kao aktivistkinja ona povezuje prava žena i seksualna prava sa internetom, politički i praktično, i zagovara feminističke principe na internetu.
Ona je u Banjaluci rekla da je kvir kultura način života, ali način života gdje ima politička vizija prema svijetu gdje postoje emocije.
Masha Durkalić je diplomirala Žurnalistiku na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Novinarstvom se bavi od 2002. godine, sa fokusom na ljudska prava i kulturu. U magazinu Dani je imala rubriku Njenih pet minuta, posvećenu bh. ženama.
Dugogodišnja je saradnica Sarajevskog otvorenog centra i Fondacije CURE. Trenutno radi kao savjetnica za odnose s javnošću Fondacije SEE Change Net. Urednica je prvog bh. LGBT info portala LGBT.ba, a takođe piše i za različite elektronske i printane medije. Kao aktivistkinja je najviše posvećena feminizmu, LGBT aktivizmu i borbi za prava životinja.
Masha Durkalić, objasnila je da je kvir kultura sve ono što obična kultura podrazumijeva u našem društvenom postojanju, ono što mi praktikujemo i konzumiramo u kontekstu kulture su umjetnost, film, pozorište, raznorazni drugi oblici kulturnih aktivnosti.
“To je dakle sve ono što kvir osobe proizvode u tom segmentu u tim različitim disciplinama kulture i svi takvi proizvodi koji u sebi sadrže određene kvir elemente”, rekla je ona.
Podsjetimo da sam termin “kvir” (qeer) potiče iz engleskog jezika i osamdesetih godina označavao je pogrdan naziv za homoseksualne osobe.
Danas ima drugo značenje koristi se kao naziv za cjelokupnu homoseksualnu, biseksualnu, transrodnu i interseksualnu zajednicu kao i heteroseksualne osobe koje sebe vide ili žive svoj život van hetero-patrijarhalnih normi.
Kvir se takođe odnosi na aktivizam, pokret, teorijski pravac kao i na samu osobu i njene identitete i na taj način podrazumijeva ne pristajanje na ‘samorazumljivo’ slijeđenje društvenih pravila.