Sa Natašom Crnković, predsjednicom Centra za životnu sredinu za BUKU smo razgovarali o kampanji za Sutjesku, problemima sa kojima se susreću prilikom zaštite ovog područja, značaju očuvanja Nacionalnog parka Sutjeska i drugim temama.
Podsjetimo da je Građanska inicijativa protiv hidroelektrana u Nacionalnom parku Sutjeska u ponedjeljak skinuta sa dnevnog reda Sedme sjednice Narodne skupštine nakon što nije dobila podršku Odbora za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu da ide u skupštinsku proceduru.
Već tri godine vodi se aktivna borba za očuvanje ovog prirodnog blaga.
Nataša, dokle je stigao „slučaj“ sa očuvanjem Sutjeske? U kojoj fazi je cijela priča?
Nakon dvije presude Okružnog suda u Banjoj Luci u našu korist, planovi za izgradnju malih hidroelektrana su zaustavljeni i Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju je donijelo Rješenje kojim zaustavlja proces izdavanja dozvola, dok se ne usvoji Prostorni plan područja posebne namjene Nacionalni park Sutjeska.
Zbog čega, prema tvom, mišljenju i dalje ne dolazi do rasprave o Građanskoj inicijativi protiv hidroelektrana u Nacionalnom parku Sutjeska u Narodnoj skupštini RS? Čiji interesi se kriju iza odlaganja i neusvajanja ove inicijative?
Već drugi put Građanska inicijativa se skida sa dnevnog reda Narodne skupštine RS, nakon što Vlada RS pošalje svoje mišljenje u kome na neutemeljen i površan način ovu inicijativu naziva neutemeljenom. Smatamo da na ovaj način i Vlada RS i pojedinačno poslanici jasno staju na stranu privatnog, a ne javnog interesa.
Izgrаdnjа mаlih hidroelektrаnа u Nаcionаlnom pаrku „Sutjeskа“ nije od jаvnog i opšteg interesа zа Republiku Srpsku. Zbog čega se cijeli slučaj, od strane onih koji podržavaju izgradnju hidroelektrana, predstavlja potpuno suprotno?
Većem broju malih hidroelektrana u Republici Srpskoj je dodijeljen status javnog interesa potpuno neopravdano, upravo da bi se pod tim izgovorom ovim projektima mogle dati potrebne dozvole i na kraju krajeva, subvencije.
Koliko već dugo traje Bitka za Sutjesku?
Kampanja je počela početkom 2013. godine, tako da sada već traje skoro tri godine.
Kampanja „Bitka za Sutjesku“ dobila je veliku podršku građana. Kako gledate na to da se glas građana ne čuje i zanemaruju?
U ovoj državi nije više ni čudno da se glas građana zanemaruje. Čudno bi bilo nažalost da je drugačije. To nas svakako ne obeshrabruje i imamo odgovornost i obavezu da ovu priču dovedemo do kraja, sačuvamo Sutjesku i na taj način pokažemo da je moguće uticati na odluke ukoliko ujedinimo svoje glasove.
Da još jednom ponovimo zbog čega je važno sačuvati ovo područje, odnosno zbog čega ne bi smjelo doči do izgradnje mаlih hidroelektrаnа u Nаcionаlnom pаrku „Sutjeskа“?
Sutjeska predstavlja prirodno najvrijednije mjesto u Republici Srpskoj, BiH i mnogo širem prostoru. Izgradnjom ovih hidroelektrana bi se obesmislio smisao postojanja ovog najstarijeg nacionalnog parka, koji upravo preko 60 godina postoji s ciljem da očuva prirodno i kulturno nasljeđe tog područja. Vrste i staništa koja žive uz rijeke Sutjeske i Hrčavke i od nje direktno zavise bi bili prvi na udaru, a onda bi njihovim nestajanjem bile sukcesivno ugrožene i mnoge druge vrste koje su s njima povezane lancima ishrane.
Koji su planovi kada je ovo područje u pitanju? Kako zaštiti Sutjesku?
Hidroelektrane predstavljaju najveću prijetnju trenutno za NP Sutjeska, ali nažalost ne jedinu. Čitavo područje ima ogroman potencijal, koji se još uvijek ne koristi dovoljno, a mogao bi istovremeno da donese mnogo koristi lokalnoj zajednici. Aktivnosti i razvijanje ponuda kroz održivi i odgovorni turizam ne bi narušili prirodu u parku, a mogli bi da donesu mnogostruke koristi.
Vi u Centru aktivno se borite za očuvanje životne sredine, koliko je važan društveni aktivizam u cilju poboljšanja društva u kojem živimo?
Smatram da je društveni aktivizam neophodan u bilo kom društvu, posebno u društvu kakvo je naše, gdje se obični građanin još uvijek ne ponaša samosvjesno i odgovorno, zanemaruje i sam svoja prava, ne bori se za njih, niti ih koristi kada su mu omogućena. Zagovaramo kroz sve naše aktivnosti veće učešće javnosti u donošenje odluka, od lokalnog nivoa i donošenja regulacionih planova, pa do strateških dokumenata na državnom nivou.
Kako podstaći druge da budu više aktivnik, da promišljaju o okolini i prirodi koja je oko nas?
Svojim primjerom možemo najbolje druge potaknuti da razmišljaju i vrijednuju prirodu drugačije. Centar za životnu sredinu je organizacija otvorena za nove članove i članice i vrlo rado ćemo podijeliti svoje znanje i čuti slična, ali i drugačija mišljenja i stavove.
Razgovarala Maja Isović
Vezan tekst:
Sramotno je da poslanici u Narodnoj skupštini RS ne uvažavaju stav javnosti
