“Dan izlaska iz ormara” ili “Cooming Out Day” širom svijeta obilježio se 11. oktobra, a u okviru ovog dana želi se odati priznanje članovima LGBT zajednice.
„Sintagma koja potiče iz fraze coming out of the closet, već se ustaljeno upotrebljava u značenju javnog i otvorenog istupanja i afirmiranja vlastite (homo)seksualne orijentacije. Javlja se u dvije ravni: kao samootkriće i kao manje ili više javna obznana. Izlaženjem iz ćutanja izlazi se iz izolacije i negiranja i objavljuje se drugima pravo na drugačiji život. U aktivizmu ili queer teoriji, coming out zadobija dimenziju političkog čina opiranja i suprotstavljanja tradicionalnim stavovima.”
(Čitanka LGBT ljudskih prava)
Ovaj praznik se obilježava različito: od skupova i parada do informativnih ploča na javnim mjestima. Učesnici često nose simbole ponosa kao što su ružičasti trokuti i dugine zastave. Nažalost, situacija u BiH je takva da su događaji vezani za ovaj dan usmjereni samo na rad određenih organizacija koje se bave ovim pitanjima, a parada ponosa je ove, kao i ranijih godina, u našoj zemlji izostala.
Cijeli mjesec oktobar posvećen je temama “izlaska iz ormara”, pričama, ispovijestima i načinima izlaženja u svijet oko sebe sa pričom ko si i kako se osjećaš.
Foto: Ilustracija, pixabay.com
Nedavno smo upoznali mladu osobu koja je zbog situacije u rodnoj Banjaluci odlučila da se odseli u glavni grad jedne države u Evropi i da daleko od kuće potraži svoju sreću. Ta mlada osoba se osjeća kao žena, a nalazi se u tijelu muškarca. Pitali smo je da sa nama podijeli svoju priču o coming out-u, transrodnosti i o tome kako se osjeća?
Iako njena porodica i uži krug prijatelja znaju kako se ona osjeća, zamolila nas je da njeno ime držimo u tajnosti, prije svega zbog svoje lične sigurnosti i sigurnosti njene porodice, koja je ostala da živi u Banjaluci.
Kaže da je svoju rodnost spoznala veoma rano, sa četiri ili pet godina, čim je naučila razliku između dječaka i djevojčica.
“Kod mene su svi nekako odmah znali ko sam, to je nešto što se ne može sakriti ukoliko si već od malena iskrena prema sebi. To je svakodnevna borba, koja nije laka, ali znam da moram ostati jaka u svakom momentu i svakoj novoj situaciji sa kojom se susretnem, sa poteškoćom na koju naiđem“, rekao je za BUKU mladić koji se osjeća kao žena, pa smo sa tom osobom i razgovarali obraćajući joj se u ženskom rodu.
Kaže da joj je bilo najteže uvesti porodicu u sve to i razjasniti svakome svoja lična osjećanja, a i dan danas se bori sa suočavanjem porodice sa onim što jeste. To je nešto što konstantno traje i o čemu se često priča. Ističe da mnogi ljudi oko nje sve vide, ali se prave da ne vide, jer se kod nas o mnogim stvarima ne priča otvoreno, i lakše je zanemariti ono što se dešava u našem okruženju.
Ljudima kao što je ona poručuje da trebaju zavoljeti sebe, da misle prije svega na sebe, jer ukoliko počnu misliti o drugim ljudima i njihovim mišljenima, u svemu tome izgubiće sebe i biće im još teže, jer tek kad se suoče sa sobom otvoreno i iskreno, onda mogu početi sa autovanjem, izlaskom u javnost, pred poznanike i prijatelje, iskreno i otvoreno.
„Mislite na sebe, jer ukoliko to ne učinite, izgubićete sebe, svoj život i svoje vrijeme, živjećete po ustaljenim pravilima, a ne po osjećanjima, po onome što jeste. Mogu im poručiti da se bore za sebe i svoje stavove, jer ukoliko oni to ne urade, niko drugi neće. U ovome ne možemo očekivati samo podršku drugih, moramo se sami izboriti za sebe i svoja prava“, kaže.
Dodaje da trenutno živi u inostranstvu, da se nalazi u svojevrsnom izgnanstvu i da se osjeća kao da živi u otvorenom kavezu, ali ipak je u većem gradu lakše biti ono što jesi.
„Svakako je dosta lakše i ljepše živjeti u gradu u kojem te okolina ne osuđuje i u kojem nemaš strah od okoline. U kojem se lakše mogu obući kao žena, da lakše živim ono što osjećam od malih nogu, da eksperimentišem. Veći gradovi nisu toliko tradicionalni kao manji gradovi, naročito na Balkanu“.
Foto: pixabay.com
Na kraju ističe da je žena u tijelu muškarca, odnosno da je transrodna osoba koja je počela da povremeno eksperimentiše i sa odjećom i da joj je to veoma interesantno i da na taj način istražuje svijet oko sebe.
„Povremeno se oblačim kao žena i izlazim u javnost da vidim kako to izgleda, kako okolina reaguje na mene u takvim situacijama. Ranije sam to radila samo u četiri zida, a sad sam smogla snage da to uradim i izađem u javnost. Većina ljudi ne može ni da primijeti razliku, da uoče da nisam žena, odnosno da sam žena u tijelu muškarca“, rekla je naša sagovornica na kraju razgovora.
TRANSRODNA OSOBA
(definicija: Čitanka LGBT ljudskih prava koju su priredili Aida Spahić i Saša Gavrić)
Termin za osobe čiji je rodni identitet u nesukladnosti sa spolom koji im je dodijeljen pri rođenju, kao i one osobe koje žele izraziti svoj rodni identitet na drugačiji način od uobičajenog izražavanja karakteristika spola koji im je dodijeljen pri rođenju.
Transrodnost obuhvata one osobe koje osjećaju, preferiraju ili biraju da predstave sebe drugačije od očekivanih rodnih uloga koje im tradicionalno pripadaju na osnovu spola dodijeljenog pri rođenju, bilo kroz način odijevanja, način govora, manirizme, kozmetiku ili modifikacije tijela.
Između ostalih, transrodnost se odnosi i na osobe koje se ne identificiraju oznakama “muško” i “žensko”, zatim transeksualne osobe, transvestite i cross-dressere. Transrodni muškarac je osoba kojoj je pri rođenju dodijeljen “ženski” spol, ali je njegov rodni identitet “muški” ili se nalazi negdje na spektru maskulinih rodnih identiteta.
Transrodna žena je osoba kojoj je pri rođenju dodijeljen “ženski” spol, ali je njen rodni identitet “ženski” ili se nalazi negdje na spektru ženskih rodnih identiteta. Oznake za seksualnu orijentaciju transrodnih osoba koriste se u skladu sa njihovim rodnim identitetom, a ne u skladu sa spolom koji im je dodijeljen pri rođenju.
Heteroseksualni transrodni muškarac, na primjer, je transrodni muškarac kojeg privlače i koji bira žene za partnerke. Riječ transrodnost odnosi se na posjedovanje transrodnog identiteta i izražavanja.
Tekst nastao u saradnji sa Sarajevskim otvorenim centrom, u sklopu MATRA programa Ambasade Kraljevine Nizozemske.
