O dječijem igralištu u Boriku, javnom prostoru, zelenim površinama, građanskom aktivizmu, izgradnji zgrada u Banjaluci i drugim temama razgovarali smo sa Jelenom Brkić iz inicijative Naš prostor (Centar za životnu sredinu).
Jelena, u toku je potpisivanje Peticije za očuvanje dječijeg igrališta i javne zelene površine (između OŠ Branko Ćopić i zgrade Titanik). Koliko ste zadovoljni odzivom građana?
Zadovoljni smo odzivom građana obzirom da je u prva četiri dana potpisivanja peticije prikupljeno oko 3500 potpisa. Posebno nam je značajno to što peticiju ne popisuju samo građani Borika nego i drugih banjalučkih naselja koji su prepoznali važnost građanske inicijative. Peticiju potpisuju i pravoslavni vjernici koji smatraju da crkva nije neophodna na ovoj lokaciji, jer u krugu od jednog kilometra već postoje tri pravoslavna vjerska objekta, a koji žele da sačuvaju zelenu površinu Ii dječje igralište za buduće naraštaje.
Zbog čega je važno sačuvati ovu javnu površinu?
Važno je sačuvati svaku javnu zelenu površinu, ne samo ovu. Trend zauzimanja javnih zelenih površina je sve izraženiji, te je potrebno sačuvati malo preostalih javnih zelenih površina. Građanima se probudila svijest o važnosi ovih prostora nakon dešavanja sa tzv. Picinim parkom kada smo izgubili biku za očuvanje te javne zelene površine. Međutim, smatramo da ovu javnu zelenu površinu možemo sačuvati zahvaljujući podršci građana Borika koji su se jako dobro organizovali i svu svoju snagu usmjerili u Građansku inicijativu za Borik. Inicijativa Naš prostor ima ulogu tehničke podrške građanima koji su inicirali cijeli ovaj proces. Smatramo da su planirane izmjene regulacionog plana u suprotnosti sa ciljevima i aktivnostima Prostornog plana grada Banjaluka, Strategije razvoja Grada, Prijedlogom Urbanističkog plana Banjaluke 2008-2020, Lokalnim ekološkim akcionim planom, te važećim Regulacionim planom stambenog naselja Borik. U navedenim dokumentima je prepoznata važnost očuvanja i unapređenja javnih zelenih površina.
Jesmo li svjesni važnosti javnih, zelenih provršina za jedan grad?
Smatramo da, kao građani, postajemo sve više svjesni važnosti javnih zelenih površina za naš grad. Inicijativa Naš prostor posebnu pažnju posvećuje javnim želenim površinama te se trudimo da putem naše zvanične internet stranice (www.nasprostor.org) i facebook stanice (Nas prostor) informišemo građane o svim planiranim izmjenama koje se tiču ovih prostora. Prošle godine smo izradili mapu zelenih površina (ne samo javnih, nego svih većih zelenih površina), te opisali obim zauzimanja površina prema regulacionim planovima. Jedan od značajnijih primjera buđenja svijesti građana jeste i Banj brdo/Šehitluci, gdje se grupa građana bori za očuvanje rekreativne zone.
Igralište u Boriku
Koje su najvažnije javne površine u Banjaluci i da li se o njima vodi dovoljno računa?
Tokom ove godine smo u nekoliko navrata od Gradske uprave i od republičke uprave za geodetske i inmovinsko-pravne odnose tražili spisak javnih zelenih površina u vlasništvu Grada. Traženi spisak nismo dobili, te smatramo da Grad nema evidenciju javnih zelenih površina. Sama ta činjenica nas navodi na zaključak da je gotovo nemogće upravljati javnim površinama ukoliko ne znate koje su i kakav je njihov trenutni status.Smatramo da bi gradske institucije trebale uključiti građane i udruženja građana u upravljanje i održavanje javnih zelenih površina.
Na koji način se građani mogu više uključiti u razvoj grada, očuvanje zelenih površina i sl.?
Jedan od načina na koji građani mogu aktivno da učestvuju u uređenju grada jesu javni uvid i javna rasprava u toku procesa izrade regulacionog plana. Osim toga građani imaju zakonsku mogućnost da traže promjene u svojim sredinama putem građanske inicijative, zbora građana ili referenduma. Iako smatramo da su gradske vlasti na ovom planu mogle više da urade, te da omoguće građanima jednostavnije učešće u ovim aktivnostima.
Banjaluka je nosila epitet zelenog grada, grada sa mnogo drveća i aleja. Koliko je danas realna ova ocjena? Kakav je Banjaluka danas grad?
Banjaluka je danas gotovo potpuno izgubila ovaj epitet. Svjedoci smo sječe stabala u alejama, gradnje objekata na javnim zelenim površinama, pokušaja puštanja saobraćaja na Banj brdo/Šehitluke. Sve su ovo dokazi da Banjaluka prednost sve više daje investitorima, a sve manje uvažava potrebe njenih građana. Ovakav trend se što prije mora promijeniti, a nadamo se da će Građanska inicijativa za Borik tome doprinijeti.
Kakvo je tvoje mišljenje o sve većoj betonizaciji grada, izgradnji zgrada, pa i cijelih stambenih blokova i naselja, da li se pri ovome vodi računa o planskoj izdradnji?
Proces urbanizacije i rasta grada zahtjeva gradnju novih objekata i stambenih naselja, posebno u gradovima kojma gravitira veći broj drugih naselja i u kojima je konstantan trend priliva stanovništva. Banjaluka je takav grad. Međutim, problem je stihijska gradnja ne samo objekata nego cijelih blokova. Smatramo da je neophodno da se usvoji Urbanistički plan kojim bi se dale smjernice za dalje uređenje grada, obzirom da je prethodni donešen davne 1974. godine. Mišljenja samo da bi Grad trebao staviti moratorijum na donošenje novih i izmjene postojećih regulacionih, osim u posebnim slučajevima, do usvajanja Urbanističkog plana.
Zgrada u nekadašnjem parku
Šta je sve naš prostor?
Naš prostor je sve što nas okružuje. Naš prostor je naš grad koji mi treba da prilagođavamo sebi, da ga oblikujemo prema svojim potrebama. Građani moraju postati svjesni svoje snage, te više učestvovati u procesu donšenja prostorno-planske dokumentacije kako bi naš prostor ostao naš, a ne nametnut po potrebama invetitora.
Koje su planirane aktivnosti Incijative Naš prostor?
Inicijativa Naš prostor će u tekućem mjesecu organizovati okrugli sto na temu „Čiji je javni prostor?“. U narednom periodu planiramo ići korak dalje kada su u pitanju javne zelene površine. Cilj nam je da od Grada dobijemo jednu ili dvije javne zelene površine na kojima bismo pokrenuli projekat javne bašte na kojima bi građani mogli da uzgajaju i koriste povrće za svoje potrebe, ali i za građane u stanju socijalne potrebe kao i javne kuhinje.
Razgovarala Maja Isović
