<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Za dobar i ispunjen život muškaraca u Republici Srpskoj najvažniji su...

ISTRAŽIVANJE

Rodna ravnopravnost se ne može postići bez strateškog partnerstva žena i muškaraca, koje postaje jedan od razvojnih prioriteta društva u cjelini

19. novembar 2015, 12:00

Gender centar – Centar za jednakost i ravnopravnost polova Vlade Republike Srpske je danas na Međunarodni dan muškaraca, predstavio nalaze istraživanja o položaju muškaraca u Republici Srpskoj.

Istraživanje je sprovedeno sa namjerom da se ispitaju položaj, potrebe i uloge muškaraca u Republici Srpskoj, kako bi se definisale preporuke, mjere i aktivnosti u budućem radu na unapređenju položaja muškaraca i dostizanju rodne ravnopravnosti u Republici Srpskoj.


Konferencija u Banjaluci povodom Dana muškaraca

Podršku sprovođenju istraživanja je obezbijedila Misija OEBS-a u Bosni i Hercegovini.

Iz gender Centra rekli su da je istraživanje sprovedeno kroz dvije faze, kvantitativnu i kvalitativnu.

U periodu od 24. jula do 25. avgusta 2015. godine sprovedeno je anketiranje na reprezentativnom uzorku od 1000 punoljetnih muškaraca u 31 opštini Republike Srpske, nakog čega je sprovedeno kvalitativno istraživanje putem dubinskog struktuisanog intervjua.


Mirjana Lukač, direktorica Gender centra, otvorila je konferenciju i upoznala učesnike sa osnovnim detaljima

„Prema prvim nalazima istraživanja, čija će studija sa finalnim rezultatima biti objavljena 2016. godine, u Republici Srpskoj je i dalje dominantan patrijarhalni obrazac ponašanja, s tim što je uočeno postepeno prihvatanje promjena rodnih režima od strane muškaraca u pravcu veće ravnopravnosti i solidarnosti sa ženama. Tako, na primjer, čak 84,4% ispitanih muškaraca smatra da je pravi muškarac onaj koji je sposoban da zaštiti svoju porodicu, dok njih 69% smatra da je za muškarca važno da zarađuje da bi se osjećao vrijednim i poštovanim. Potvrda duboko ukorijenjenih, prirodnih, rodnih uloga je i činjenica da 56,9% ispitanih muškaraca smatra da ako je u braku samo jedan supružnik zaposlen, prirodnije je da to bude muškarac”, ističu iz Gender Centra.

Ističu da oko polovine ispitanika (51,4%) više zarađuje u odnosu na partnerku, dok kod jedne četvrtine ispitanika oba supružnika podjednako doprinose zaradama.

“Ispitanici najviše brinu za sigurnost posla i zbog nedovoljno visokih prihoda, a gotovo trećina zaposlenih (30,5%) je često ljuta jer smatra da nema posao adekvatan njihovom obrazovanju ili iskustvu, što i nije zanemarljiva brojka. Muškarci su pretežno vlasnici imovine, a u domaćinstvima i dalje preovladava tradicionalna rodna podjela rada. Iako većina ne dovodi u pitanje rodnu podjelu rada u domaćinstvu, zapažaju se i pojedinačni stavovi koji ukazuju na izvjesne promjene u pogledu prihvatanja uravnotežavanja obaveza za muškarce i žene i u javnoj i u privatnoj sferi”, jedan je od zaključaka istraživanja.

Kendal Palmer, direktor Odjela za ljusku dimenziju, Misija OEBS-a u BiH



Istovremeno, istraživanje je pokazalo da muškarci otvoreno, u značajnom broju pokazuju da je muški potez priznati emotivnu povredu. Naime, čak jedna polovina ispitanika se ne slaže sa tvrdnjom da muškarac nikada ne smije priznati kada mu neko povrijedi osjećanja, što znači da se svaki drugi ispitanik ne slaže sa mitom i predrasudom o „jakom“ muškarcu, što je veoma zanimljivo.

“Ispitanici visoko vrednuju porodicu i roditeljstvo. Kada je u pitanju ‘griža savjesti’, kao jedna od karakteristika za koju se uglavnom smatra da je svojstvena ženama, zanimljivo je i da 64% ispitanika osjeća grižu savjesti jer zbog posla nisu u mogućnosti dovoljno da se posvete svojoj porodici. Muškarci smatraju da se njihov položaj može popraviti omogućavanjem zapošljavanja, stambenog zbrinjavanja, boljim obrazovanjem, iskorjenjivanjem korupcije, ali je prvenstveno bitno da se krene od promjene društvenih vrijednosti”, ističu iz ove organizacije.

Za dobar i ispunjen život muškaraca u Republici Srpskoj, najvažniji su kvalitetan partnerski i porodični život na prvom mjestu, zdravlje, finansijska stabilnost i zadovoljstvo poslom, samostalnost i realan odnos prema stvarnosti.

Istraživanje je, pored saznajnog, imalo i aktivistički cilj da podigne svijest javnosti o tome da rodna pitanja nisu samo ženska pitanja, iako se rodne politike češće odnose na osnaživanje žena, imajući u vidu da je njihov položaj, prema statističkim i drugim podacima, objektivno teži u predominantno patrijarhalnom društvu kakvo je društvo u Republici Srpskoj.


Jelena Milinović (na fotografiji) iz Gender centra i Srđan Puhalo, psiholog autori su istraživanja

“Međutim, bez sagledavanja uloge muškaraca u procesu unapređenja rodne ravnopravnosti i njihovog položaja i potreba, teško je govoriti o društvu ravnopravnosti. Zato smatramo da će ovo istraživanje uticati i na ovaj stereotip i pokazati stručnoj i široj javnosti da je rodna ravnopravnost zajedničko pitanje i zajednička vrijednost i žena i muškaraca”, kažu iz Gender centra.

Predstavljanju nalaza istraživanja su prisustvovali muškarci iz političkog i javnog života,uprave, civilnog sektora, akademske zajednice, međunarodnih organizacija i medija, a nakon predstavljanja održana je i panel diskusija u cilju definisanja narednih koraka za djelovanje na većem uključivanju muškaraca u politike rodne ravnopravnosti.

Gender centar Vlade Republike Srpske svake godine, u sedmici u kojoj je i 19. novembar, Međunarodni dan muškaraca, obilježava „Sedmicu muškaraca, mladića i dječaka u Republici Srpskoj“ čiji je cilj promocija i podsticanje proaktivne uloge muškaraca, mladića i dječaka u dostizanju rodne ravnopravnosti, koja podrazumijeva strateško partnerstvo žena i muškaraca radi obostranog razvoja i unapređenja kvaliteta života za sve.

“Suštinska primjena rodne ravnopravnosti nije moguća bez aktivnog uključivanja i podrške muškaraca, naročito onih koji kreiraju javno mnjenje i utiču na donošenje odluka. Rodna ravnopravnost se ne može postići bez strateškog partnerstva žena i muškaraca, koje postaje jedan od razvojnih prioriteta društva u cjelini”, zaključuju iz Gender Centra.