Cameron je ponudio odgovore na sedam pitanja koja je prethodno postavio Komitet za vanjske poslove.
1. Kako bi priključivanje Velike Britanije poboljšalo šanse međunarodne koalicije za uspjeh?
Koalicija mora da umanji uticaj Islamske države, povrati oduzetu teritoriju i presiječe izvore finansiranja finansija, a u svemu tome Britanija može da pomogne. Ako ostanemo van napora koalicije, to znači da prepuštamo borbu drugim nacijama, uključujući i one koje su manje sposobne od nas.
2. Kako bi priključivanje Velike Britanije doprinijelo tranzicionom planu za Siriju?
Islamska država predstavlja ozbiljnu pretnju desetinama hiljada sirijskih boraca, koji se istovremeno protive režimu Bašara al Asada. Akcija koalicije protiv islamista, uključujući i našu zemlju, oslobodiće borce pritiska ISIS-a i omogućiti im da bolje štite sirijske civile i koncentrišu se na svoj pravi cilj - političku tranziciju u zemlji.
3. Da li bi vazdušni napadi Velike Britanije bili legalni?
Prema rezoluciji 2249 Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, donesenoj 20. novembra, ISIS predstavlja "globalnu pretnju međunarodnom miru i bezbjednosti", a članice koalicije se pozivaju da "preduzmu sve neophodne mjere kako bi spriječile terorističke aktivnosti u Iraku i Siriji".
Postoji jasna pravna baza za vojnu akciju protiv Islamske države u Siriji. Velika Britanija ima pravo na samoodbranu, kao i na odbranu svojih saveznika.
4. Da li bi Velika Britanija imala saglasnost ključnih regionalnih igrača (Turske, Irana, Saudijske Arabije i Iraka) i da li bi vlada tražila njihovu saglasnost prije intervencije?
I Turska i Jordan su jasno naglasili da bi podržali priključivanje Velike Britanije vazdušnim napadima na ISIS u Siriji. Saudijska Arabija, Turska, Irak, Iran i Rusija su članice Međunarodne grupe za podršku Siriji i dio su političke strategije za okončanje sirijskog konflikta.
Iran je više puta pokazao da ima različitu predstavu od naše, o tome kako napadi u Siriji treba da izgledaju. Nadamo se da ćemo kroz pregovore sa Iranom postići zajedničko rješenje, ali nećemo dozvoliti Iranu veto nad našim ključnim bezbjednosnim interesima.
5. Koje bi kopnene snage preuzele teritorije "očišćene" od islamista?
U Iraku dobro funkcioniše model po kojim Iračani (uključujući iračke bezbjednosne snage i kurdske Pešmerge) preuzimaju i zadržavaju teritorije povraćene od islamista. U Siriji bi to teško funkcionisalo, jer se Asadove snage i dalje bore protiv opozicije. Bilo kakvo mešanje spoljnih snaga, uključujući bilo koju muslimansku vojsku, samo bi dodatno rasplamsalo konflikt.
Ipak, Kurdi i druge naoružane grupe pokalaze su da su sposobne za preuzimanje teritorije od ISIS-a i njeno zadržavanje. Prema našim saznanjima, oko 70.000 sirijskih opozicionih boraca, koji ne pripadaju ekstremističkim grupama, već su povratili dijelove teritorije koja je bila pod kontrolom islamista, i olakšali patnje civila.
Kada je riječ o tradicionalnim sunitskim teritorijama, kao što je Raka, samo "umjereni" Suniti mogu da ih preuzmu. Takve "umjerene" oružane grupe već su pokazale da mogu da brane teritoriju sjeverno od Alepa.
6. Kakve efekte vlada očekuje od vazdušnih napada na Siriju?
Cilj kampanje koalicije protiv ISIS-a je umanjiti sposobnosti Islamske države, tako da više ne predstavlja terorističku prijetnju po Veliku Britaniju, niti egzistencijalnu prijetnju po Irak, Siriju i druge države. Sarađujemo sa saveznicima, kako bismo bili sigurni da ne postoje "sigurna utočišta" gdje bi ISIS mogao da operiše.
Pobjeda koalicije nad ISIS-om uključivala bi "sječu" izvora njihovog finansiranja i priliva stranih boraca, gušenje otrovne ideologije, pružanje humanitarne pomoći ugroženima i traženje rješenja za sirijski konflikt.
7. Kakav dodatni kapacitet bi Britanija donijela koaliciji?
Velika Britanija raspolaže naprednom vojnom opremom, poput "brimstoun" raketa, koje omogućavaju precizne napade sa minimalnom kolateralnom štetom. Čak ni SAD nemaju tako precizno oružje. Naše "tornado" letjelice nemaju konkurenciju.
