<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Čime hranimo buduće generacije?

Od svih organa mozak je najosetljiviji na lošu ishranu. Prema istraživanjima, nezdrave navike u tom pogledu mogu dovesti do poremećaja u ponašanju dece, do manjeg koeficijenta inteligencije, lošijih ocena u školi... Istraživali smo koja je hrana najbolja za decu.

01. decembar 2015, 12:00

Omiljeni dečji doručak, ponekad i večera, viršle, paštete, salame i druge mesne prerađevine, pune su štetnih sastojaka kao što su aditivi, hormoni i antibitoci, a kada ih konzumiramo u velikim količinama, mogu da dovedu do ozbiljnih zdravstvenih problema, tvrde stručnjaci.

“Već godinama je poznato da mesne prerađevine imaju štetne agense. Nedvosmisleno je dokazano da su oni i kancerogeni, a naročito su opasni nitrati. Postoji čitav niz jasno kancerognih i polukancerogenih jedinjenja koji se nalaze u mesnim prerađevinama, pa bi ih tako trebalo maksimalno izbegavati. Deca naročito ne bi trebalo da ih jedu”, smatra Dejan Škorić, pedijatar u "Tiršovoj”.

Zdrav dečji obrok trebalo bi da se bazira na svežem voću, većoj količini povrća, ribi i mesu, a konzumiranje mesnih prerađevina trebalo bi svesti na minium. Stručnjaci smatraju da pojedina hrana može biti uzrok sve češćih razvojnih problema kod dece.

“Jednostavno, u tehnološkim procesima proizvodnje hrane koriste se aditivi, pesticidi i još mnogo toga što direktno može da utiče na razvoj deteta. Čak i neka osnovna hrana: ne samo viršle i kobasice, nego i mleko, jaja i neke od njihovih prerađeviina zaista loše utiču na decu”, Mila Selaković, dečji psihijatar.

Slatkiši, naročito u većim količinama, kod dece izazivaju i hiperaktivnost.

“Slatkiši izazivaju hiperkinetičnost, kratku pažnju, netoleranciju na osujećenja, jer kada dete pojede veliku količinu slatkiša, potrebna mu je i velika količina insulina. Kada insulin naglo razradi taj šećer, pad njegove koncentracije izaziva preosetljivost na moždanim ćelijama”, objašnjava Selaković.

Kod dece koja redovno jedu hranu sa visokim sadržajem šećera ili rafinisanih ugljenih hidrata može da dođe do pada glukoze u krvi, što obično utiče na njihovo raspoloženje. Te namirnice mogu da izazovu

oslobađanje hormona stresa kao što su adrenalin i kortizol. Zato je važno da deca izbegavaju "fabrički" napravljenu hranu, ili da im se bar suzi njen izbor.

Nasuprot njima, "prirodna" hrana deluje umirujuće na nervni sistem, naročito namirnice bogate kalcijumom.