Dvosedmični klimatski pregovori u Parizu su rezultirali sporazumom koji je umjesto da ograniči emisije gasova staklene bašte i uspori klimatske promjene, donio još jedno razočaranje i jasno pokazao nedostatak vizije, solidarnosti i opredijeljenosti za istinske promjene, ističu iz Centra za životnu sredinu iz Banjaluke.
Igor Kalaba, Koordinator programa Energija i klimatske promjene, Centar za životnu sredinu rekao je da je kao što je i očekivano, jaz između razvijenih i zemalja u razvoju je i dalje nepremostiv.
"Nedostatak razumjevanja je i dalje osnovni kamen spoticanja zajedno sa stavljanjem profita ispred dobrobiti ljudi cijele planete. Ono što je jasno je da sa ovakvim dogovorom i dalje nismo ni blizu sprečavanju klimatskih promjena, a rast od minimalno 3oC je neizbježan. Podsjećam da su naučnici jasno rekli da je 1,5oC gornja granica rasta temperature ako želimo izbjeći katastrofalne klimatske promjene", kazao je Kalaba.
Nataša Crnković, Predsjednica Centra za životnu sredinu rekla je da su političari uspjeli da iznevjere i mala očekivanja koja su postojala za ove pregovore.
"Ipak, stvarna moć je u ljudima, pokretima i zajednicama koje se decenijama i vijekovima bore da očuvaju svoja područja, odupiru se velikim koorporacijama i zajedno donose pozitivne promjene u društvu. Ovo nije kraj, borba se nastavlja".
Iz Centra dodaju da iako su se neke članice, zajedno sa francuskim predsjedništvom trudile da pregovore prikažu kao transparentne i uspješne, oni nisu bili ništa od navedenog.
"Još od Bona, gdje je održan posljednji pripremni sastanak pred Pariz, cijeli proces je provođen veoma netransparentno, sa dosta zatvorenih pregovora kojima civilno društvo i mediji nisu mogli prisustvovati. U Parizu se proces dodatno zakomplikovao tako što je vođeno mnogo paralelnih pregovora iz kojih su zemlje u razvoju često bile isključene".
Na kraju dodaju da je dogovor je potpisan, ali mnogo pitanja i dalje ostaje otvoreno. "Smanjivanje emisija nije pravovremeno, finansiranje siromašnih zemalja nije definisano, a istorijska i ravnopravna podjela odgovornosti su izuzete iz sporazuma".
PROTESTI U PARIZU
Više od deset hiljada demonstranata okupilo se na demonstracijama organizovanim u blizini parka Champs de Mars i Eiffelovog tornja u Parizu, kako bi skrenuli pažnju na prijetnje globalnog zagrijavanja prouzrokovanog ljudskim faktorom i pozvali na prestanak korištenja plina i uglja.
Paralelno sa pregovorima, preko 2 000 aktivista iz mreže Friends of the Earth International (FoEI) su se, zajedno sa hiljadama drugih aktivista, okupili na ulicama Pariza da bi zahtjevali klimatsku pravdu i mir. Centar za životnu sredinu je, kao članica FoEI, pratio pregovore, a njihovi aktivisti su učestvovali na akcijama.
ISTORIJSKI SPORAZUM
Mediji javljaju da su ministri zemalja učesnica Međunarodne konferencije o klimi, koja se održava u Parizu usvojili istorijski sporazum o ograničavanju globalnog zagrijavanja, a odobrilo ga je gotovo 200 nacija.
Uz povike oduševljenja, izaslanici 195 država odobrili su sporazum, koji nudi nadu da čovječanstvo može da izbjegne katastrofalne klimatske promjene i sprovede energetsku revoluciju, prenio je AFP.
Ministar vanjskih poslova Loran Fabijus okončao je gotovo dvije noći napornih pregovora članica Ujedinjenih nacija u Parizu udarcem malog zelenog čekića, označavajući konsenzus među ministrima koji su ustali nekoliko minuta da tapšu i izraze svoju radost.
"Vidim prostor, vidim da je reakcija pozitivna, ne čujem protivljenje. Klimatski sporazum iz Pariza je usvojen", rekao je Fabijus.
Prethodno je francuski predsjednik Fransoa Oland pozvao ministre zemalja učesnica Međunarodne konferencije o klimi da preduzmu "odlučujući" korak i usvoje "istorijski pakt" o ograničavanju globalnog zagrijavanja.
"Morate da preduzmete konačan, odlučujući korak koji nam omogućava da dostignemo cilj", poručio je Oland ministrima i delegatima, kojima je ministar Fabijus podnio nacrt globalnog sporazuma.
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Ban Kimun održao je nadahnut govor pred učesnicima samita, pozvavši ih da usvoje konačni sporazum o borbi protiv globalnog zagrijavanja, uz poruku da "milijarde ljudi zavise od njihove mudrosti".
Novi sporazum zamjenjuje Protokol iz Kjota, koji je istekao 31. decembra 2012.
Sporazum koji treba da stupi na snagu 2020, okupio je sve države pod jednim zajedničkim ciljem - smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte, sa ciljem da globalno zagrijavanje 2100. bude ispod 2 stepena Celzijusa, sa ambicioznim ciljem dostizanja 1,5 stepen Celzijusa.
Dokumentom se takođe predviđa da se do 2020, sa 100 milijardi dolara godišnje, pomognu zemlje u razvoju da smanje emisiju štetnih gasova, kao i petogodišnje revizije nacinalnih planova za smanjenje globalnog zagrijavanja počev od 2023.
Nauka tvrdi da prema sadašnjim trendovima emisije gasova sa efektom staklene bašte, svijetu prijeti zagrijavanje od 4 stepena i više, što će dovesti do više poplava, suša, porasta nivoa mora, širenja bolesti i sukoba oko resursa.
