<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Danska, primjer kako se brine o penzionerima

Dok većina bogatih zemalja ne uspijeva naći rješenje u vezi sa brigom o rastućem broju starijih osoba, uz ograničene resurse, Danska nudi nekoliko rješenja.

02. februar 2016, 12:00

Za početak, svi Danci preko 65 godina dobijaju osnovnu penziju od oko 8,000 kruna, prije oporezivanja.

“Mi mnogo izdvajamo za starije osobe u Danskoj. To je oblast o kojoj postoji konsenzus u parlamentu,” kaže Kirsten Ketscher, profesorica socijalne zaštite na Univerzitetu u Kopenhagenu. “Sve stranke se slažu da su penzioneri mnogo doprinijeli društvu, tako da sad treba mnogo i da im se vrati.”

Danska, poznata po socijalnim izdvajanjima, finansira se iz visokih poreza, kao što je porez na plate od preko 50%, koji je većina penzionera plaćala 40 godina. “Tako da je gotovo nemoguće oduzeti im njihova prava koja su zaštićena zakonom”, kaže Ketscher.

Dok većina bogatih zemalja ne uspijeva naći rješenje u vezi sa brigom o rastućem broju starijih osoba, uz ograničene resure, Danska nudi nekoliko rješenja. Ova zemlja troši 2.2% svog BDP-a na brigu o starijima, odmah iza Švedske, a Danci stariji od 65 godina primaju osnovnu penziju od oko 8,000 kruna mjesečno, prije nego što se odbije porez.

Oni bez privatne penzije ili nekog drugog prihoda imaju pravo na dodatne povlastice, kao što su jeftiniji lijekovi ili povoljnije poreske stope.
Prava starijih osoba štiti vijeće starijih građana u svakoj opštini, a predstavnici iz pet geografskih regija Danske sastaju se sa lokalnim vlastima i ljudima iz struke radi planiranja unapređenja usluga svake tri godine.

“Dobro smo informisani o svojim pravima, plaćali smo poreze, pa očekujemo da se o nama brine,” kaže Jane Holm, 73, bivša službenica iz Kopenhagena. “Svi koje poznajem su prilično zdravi, ali kada moja svekrva više nije mogla čistiti i brinuti o sebi, morala je ići u dom – u dobi od 95 – i prema njoj se veoma dobro postupalo.”

“Kada ste starija osoba u Danskoj, o vama se vodi računa”, slaže se Rigmor Brønd, 73, bivši nastavnik iz Koldinga. “Sada se odlično osjećam, ali znam da ako budem imao problema, država će brinuti o meni – bilo da ostanem u svojoj kući ili odem u starački dom gdje mogu imati dobar život.”

Carsten Hendriksen je gerijatar i bivši profesor na Univerzitetu u Kopenhagenu, koji je doprinio izradi mnogih zakona koji štite starije osobe u Danskoj. Među njima je i zakon o povećanju broja kućnih posjeta i smjernice o preventivnoj njezi.

Mi smo uvidjeli da je bolje i jeftinije da zdravi ljudi ostanu kod kuće

On kaže da postoje tri kategorije starijih ljudi: zdravi (6 od 7 Danaca spada u ovu kategoriju); oni koji pokazuju rane simptome funkcionalnih ograničenja i koje doktori pomno prate, jer rana intervencija može pomoći; i posljednja kategorija, u koju spadaju osobe sa ozbiljnim problemima u kretanju i koje možda treba da idu u dom. “U Danskoj, plaćate za starački dom iz vlastite penzije – kao da iznajmljujete stan”, kaže Hendriksen.

Centralizovana baza podataka “e-zdravlje”, gdje se zdravstveni kartoni pacijenata čuvaju u elektronskoj formi, pomaže bolnicama i lokalnim vlastima da sarađuju, kako bi unaprijedili brigu o starijim osobama. Svi 80-godišnjaci imaju pravo na kućne posjete kako bi se ocijenile njihove potrebe, a oni stariji od 65 godina koji su ostali bez supružnika prate se da bi se vidjelo da li im je potrebna pomoć. Nijedna usluga ne zavisi od visine prihoda korisnika. “Ove mjere su se pokazale uspješne,” kaže Hendriksen. “Broj osoba u ovoj drugoj grupi se smanjuje posljednjih godina.”

Staračkim domovima uglavnom upravljaju lokalna vijeća, a u privatnim ustanovama inspekciju vrše lokalne vlasti i one dobijaju subvencije, kako bi cijene bile u istoj liniji sa državnim ustanovama. “Plaćate oko 5,000 kruna mjesečno za starački dom, plus troškovi za obroke i za čišćenje”, kaže Hendriksen. Ako neko to ne može priuštiti, vijeće procjenjuje vašu finansijsku situaciju i nudi vam pomoć u zavisnosti od iznosa penzije. Oni koji ostanu u svojim kućama takođe imaju dobru podršku.

“Uvidjeli smo da je bolje i jeftinije držati zdrave ljude kod kuće”, kaže Hendriksen. “Tako da dobijete novac da biste adaptirali svoju kuću i ponudi vam se pomoć u kući – bez obzira koliko novca imate.”

Briga o cijelom društvu odavno je dio skandinavske tradicije, a kao mala, bogata nacija, Danska je imala mogućnost da mnogo lakše uvede promjene nego što bi to bilo moguće drugim državama.

Izvor: theguardian.com  Prevela Milica Plavšić