Nema dvojbe, vrh SDA ozbiljno se zakačio s vrhom HDZ-a i kako stvari stoje, sada je sve na Vladi Federacije, a kako će se ona izvući iz sukoba dvije stranke i hoće li doći do pucanja njenog jedinstva, ako ga uopće ima, nemoguće je prognozirati, piše Dnevni list.
Samovolja ministara
Kolegij SDA zatražio je preksinoć od federalne ministrice financijaJelke Milićević da hitno stavi van snage „svoju odluku o raspodjeli javnih prihoda jer je nezakonito donesena i na štetu je kantona s bošnjačkom većinom“.
I to nije sve.
''Od Vlade i Parlamenta Federacije tražimo da posvete dužnu pažnju ovom pitanju i spriječe samovolju pojedinih ministara iz HDZ-a'', oštar je Kolegij SDA.
Na koga se još od ministara iz HDZ-a odnosi kvalifikacija da samovoljno rade, osim na ministricu Milićević, nije priopćeno.
Kako smo jučer saznali od naših izvora, u Vladi Federacije prilično su zatečeni ovakvim stavom Kolegija SDA. Kažu, iskra između ministara iz SDA i HDZ-a bilo je i ima, ali ovakvih još nije bilo, piše Dnevni list.
Neslužbeno se saznaje da je jučer bilo sastanaka povodom stava i zahtjeva Kolegija SDA, ali detalji ostaju, bar za sada, iz zatvorenih vrata. Opet neslužbeno, ministrica Milićević nema namjeru staviti izvan snage svoju odluku.
Ona je donijela i potpisala „Uputu o određivanju udjela kantona, jedinica lokalne samouprave i nadležnih kantonalnih organa za ceste u prihodima od indirektnih poreza i načinu raspodjele tih prihoda za 2016. godinu“.
To je izazvalo ogromno nezadovoljstvo kantona u kojima su Bošnjaci većina – njihove vlasti tvrde da su financijski oštećeni.
Prije desetak dana sastali su se premijeri Kantona Sarajevo, Zeničko-dobojskog,Tuzlanskog i Bosansko-podrinjskog kantona i zaključili da su odlukom ministrice Milićević zakinuti. Zatražili su da ona povuče Uputu i zaključili da će, ako to ne učini, od Ustavnog suda Federacije zatražiti ocjenu ustavnosti njene odluke.
Prema njihovoj računici, ministrica Milićević svojom odlukom smanjila je u ovoj godini Kantonu Sarajevo sredstva u visini od 5,5 miliona maraka, Tuzlanskom za sedam, Zeničko-dobojskom za 4,3, a Bosansko-podrinjskom za 3,4 miliona maraka.
Istovremeno, povećala je prihode Posavskom kantonu za 3,4 miliona, Zapadnohercegovačkom za četiri,a Hercegovačko-neretvanskom za nešto više od 2,5 miliona maraka.
Broj stanovnika
Na pobunu kantona u kojima su Bošnjaci većina, reagiralo je prije nekoliko dana federalno Ministarstvo financija i objasnilo da je ministrica Miličević Uputu donijela potpuno zakonito.
Pojašnjeno je da se Uputa donosi za svaku godinu ponaosob „prema formuli propisanoj Zakonom o pripadnosti javnih prihoda i Pravilnikom o načinu uplate javnih prihoda“.
U najkraćem, izračunavaju se koeficijenti za svaki kanton i općinu pojedinačno i pri tome se koriste podaci Federalnog zavoda za statistiku i (ili) Agencije za statistiku BiH.
Formula za izračun koeficijenta propisana je zakonom – 56 posto prihoda temelji se na broju stanovnika kantona, šest posto na površini, 24 posto odnosi se na broj učenika osnovnih škola, a 13 posto na broj učenika srednjih škola.
Kada se radi o broju stanovnika, objašnjeno je da su korišteni preliminarni rezultati popisa stanovništva iz 2013. godine. Upravo to je izazvalo nezadovoljstvo vlasti četiri kantona koje kažu da je nedopustivo koristiti preliminarne rezultate popisa i da takva praksa ne postoji ni u jednoj državi.
Inače, popis stanovništva u BiH izvršen je u oktobru 2013. godine, ali službeni rezultati još nisu objavljeni i neizvjesno je hoće li se znati do 1. jula ove godine kada ističe konačni rok.
''Sve je ovo mutno. Prema preliminarnim rezultatima popisa, Bosansko-podrinjski kanton ima 25.336 stanovnika. Međutim, ovaj kanton ima 29.000 osiguranika. Ako pretpostavimo da nema nijednog stanovnika koji nije zdravstveno osiguran što je nemoguće, jasno je da ne može imati manje od 29.000 stanovnika'' – upozorili su iz Skupštine BPK-a.
Međutim, već godinama nezadovoljstva ima i u kantonima u kojima su Hrvati većina.
Primjerice, u Zapadnohercegovačkom kantonu su izračunali da su zbog nepravedne raspodjele javnih prihoda u posljednjih devet godina oštećeni za 60 miliona maraka.
