<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Crkva na dječijem igralištu u Banjaluci nije nužna, a evo i zašto

BORIK

Gradonačelniku još uvijek nije jasno da su sve izmjene regulacionih planova gusto naseljenih urbanih naselja predstavljale brutalno narušavanje najužeg životnog prostora koje su drastično pogoršavale kvalitet života građana Banjaluke.

04. februar 2016, 12:00

Građanska inicijativa za Borik već se nekoliko mjeseci bori za zadržavanje dječijeg igrališta u ovom banjalučkom naselju, a na čijem mjestu je planirana izgradnja crkve. O trenutnoj situaciji u Inicijativi, planovima, građanskom aktivizmu, atmosferi među građanima, svemu onome šta se dešavalo povodom ovog pitanja u proteklo vrijeme za BUKU razgovaramo sa Sandom Vukojević iz GI za Borik.

Sanda, peticiju za zadržavanje dječijeg igrališta u ovom naselju u novembru je popisalo više od 5.000 građana. A kakva je trenutna situacija sa Građanskom inicijativom za Borik?

Trenutno smo na početku drugog kruga procesa koji se odnosi na izmjenu dijela Regulacionog plana stambenog naselja Borik, a kojim je predviđena izgradnja pravoslavnog hrama i pratećeg objekta u Boriku. Nakon prošlogodišnjih dešavanja u vezi ovog procesa - burne javne rasprave, uspješno sprovedenog potpisivanja peticije, sramotne sjednice Skupštine Grada na kojoj je odbijeno 5110 potpisa građana Banjaluke, navodnog odustajanja SPC od lokacije dječijeg igrališta – Eparhija banjalučka je u januaru 2016. ponovo podnijela zahtjev gradskoj upravi za dodjelu lokacije za izgradnju pravoslavnog hrama i parohijskog doma na području naselja Borik. Grad Banjaluka će putem Odjeljenja za prostorno uređenje odabrati najpovoljnijeg ponuđača  za analizu potencijalne lokacije.


Sanda Vukojević

Još jednom ponavljamo da je na lokalitetu MZ Borik usvojenim regulacionim planovima već predviđena izgradnja dvije crkve i dva parohijska doma: pored Jevrejskog kulturnog centra i u naselju Centar-Aleja. Dakle, traži se lokacija za izgradnju treće crkve i parohijskog doma na teritoriji naselja Borik.

Budući da smo na početku novog procesa, a poučeni prethodnim iskustvima, zahtijevaćemo da ovaj put, za razliku od prethodnog,  čitav proces od samog početka bude potpuno transparentan i da se u njega od samog početka uključe građani. To podrazumijeva a) da se GI za Borik i građanima omogući uvid u zahtjev SPC i argumente kojima se obrazlaže potreba za izgradnjom treće crkve i pratećeg objekta u naselju Borik, i b) da analiza potencijalnih lokacija mora da sadrži aspekte vezane za obavezno učešće i konsultacije s građanima, prava djeteta i očuvanje životne sredine.

Da li ste od članova Savjeta mjesne zajednice Borik 2 dobili zvaničan stav o planu za izgradnju crkve i pratećeg objekta na javnoj zelenoj površini i dječjem igralištu u ovom naselju?

Još uvijek nismo dobili zvaničan stav Savjeta MZ Borik 2, mada je predsjednik MZ Drago Dragić u nedavnoj izjavi medijima naveo da će „Savjet podržati želju građana i da bi bila šteta tu lokaciju uzimati od djece“ (Press, 22.01.2016). Očekujemo da Savjet MZ zauzme zvaničan stav i o tome nas obavijesti. Iskreno se nadamo da su svjesni svoje odgovornosti, jer se na njihovoj teritoriji odvija proces koji ne smiju posmatrati sa strane, već se u njega moraju aktivno uključiti.

Da li se Srpska pravoslavna crkva do sada oglasila po ovom pitanju? Šta mislite, zbog čega vlada šutnja iz Crkve?

Dva puta smo se obraćali Eparhiji banjalučkoj i zamolili da nas prime na sastanak kako bismo riješili eventualne nesporazume i pojasnili stavove GI.  Do danas nismo dobili odgovor. Od osnivanje GI za Borik do danas, predstavnici Eparhije banjalučke su odlučili da s nama komuniciraju isključivo putem posrednika. O stavovima SPC smo mogli čitati u medijima ili su nam ih prenosili zvaničnici Gradske uprave bliski SPC, pa čak i novinari. Ne razumijemo u čemu je problem da predstavnici SPC razgovaraju direktno sa predstavnicima GI za Borik? Zašto predstavnici SPC ne žele da razgovaraju sa svojim građanima? Budući da u GI ima i pravoslavnih vjernika, pitamo se zašto sveštenici SPC odbijaju razgovor sa svojim vjernicima?


Potpisivanje peticije

Stav Gradonačelnika Banjaluke koji se nakon peticije mogao pročitati u medijima je da će se planovi za izgradnju crkve realizovati. Kako komentarišete ove izjave? Da li ste pokušali naći dogovor sa Gradskom upravom i kako je to završilo?

Prije javne rasprave i potpisivanja peticije, gradonačelnik Gavranović je izjavio da je zahtjev SPC “dobro izanaliziran”, da je “očigledno da je crkva tamo nužna” i da mu je “degutantno da sad za neki regulacioni plan moramo ići na referendum”, ali i da je “za to da građani aktivno učestvuju u kreiranju planskih dokumenata u skladu sa zakonom” (Nezavisne novine, 06.08.2015).

Sada je sasvim izvjesno da Gradska uprava nikako nije dobro analizirala zahtjev SPC, da je utvrđeno da crkva “tamo” nije nužna, i da su građani u skladu sa Zakonom o građanskoj inicijativi i referendumu dokazali gradonačelniku da nije degutantno za “tamo neki regulacioni plan” organizovati potpisivanje peticije.

Gradonačelniku, nažalost, još uvijek nije jasno da su sve dosadašnje izmjene regulacionih planova gusto naseljenih urbanih naselja predstavljale brutalno narušavanje najužeg životnog prostora koje su drastično pogoršavale kvalitet života građana Banjaluke. Ogorčeni smo činjenicom da gradonačelnik nije svjestan posljedica koje građani trpe stalnim stihijskim izmjenama regulacionih planova na štetu građana a u korist privilegovanih ljudi bliskih vlasti. Indikativno je da se gradonačelnik o ovom pitanju nije oglašavao nakon potpisivanja peticije niti nakon presudne sjednice Skupštine grada.

Prošle sedmice smo tražili sastanak sa gradonačelnikom  i predstavnicima Odjeljenja za prostorno uređenje i očekujemo njihov poziv. Nadamo se da su iz prethodnih događanja razumjeli poruku da iz ovog procesa građani ne smiju biti isključeni. Ćutanje gradske administracije, gradonačelnika i predstavnika SPC nije ohrabrujuće i otvara prostor sumnji da se za građane važni procesi odvijaju i rješavaju tajnim dogovorima iza zatvorenih vrata.

Građani Banjaluke su pokazali zavidan stepen građanskog aktivizma kada je ovaj problem u pitanju, peticija je potpisana u velikom broju, građani su učestvovali u javnoj raspravi. Šta GI za Borik očekuje kao ishod cijele ove građanske borbe?

Tačno je da su građani pokazali zavidan stepen građanskog aktivizma, i svi mi u GI za Borik,i  ja lično, kao obična građanka, zbog toga sam zaista srećna i ponosna na svoje sugrađane.

Već od same javne rasprave koja je bila prilično bučna i burna – bilo je čak i poziva da se igralište odbrani tijelima –  bilo je jasno da se među građanima akumulirala ogromna pozitivna energija usmjerena ka očuvanju igrališta. Ta pozitivna energija se osjetila i prilikom potpisivanja peticije: građani su nam rado prilazili, predlagali, komentarisali, i već prvog dana smo bili sigurni da ćemo uspjeti. Nije se desio nijedan incident, i da smo imali više vremena za pripremu i štandova za prikupljanje potpisa, sigurno bismo skupili desetine hiljada potpisa.


Foto: Sa javne rasprave

Građani su gradskim vlastima poslali nedvosmislenu poruku: da li su oni tu poruku razumjeli? Ja lično u to sumnjam (mada mnogi iz GI za Borik ne dijele moje mišljenje), ali vrijeme će pokazati.

Cilj GI za Borik je da odbranimo igralište, i da se ta lokacija u postojeći Regulacioni plan uvede kao “dječije igralište” umjesto dosadašnje “javne zelene površine”. To znači da bi  ono prešlo u nadležnost Grada koje bi bilo u obavezi da igralište održava.  

Vrhovni sud Republike Srpske je prihvatio žalbu GI za Borik, bez obzira na određene probleme koje ste imali prilikom predavanja žalbe. Očekujete li da će ovom pomoći zadržavanju dječijeg igrališta?

Zakonom o referendum i građanskoj inicijativi omogućen je mehanizam žalbe Vrhovnom sudu RS, i mi smo ga iskoristili. Na samom početku GI za Borik, obećali smo građanima da ćemo iskoristiti sve demokratske i zakonske mehanizme kako bismo odbranili naše igralište (nažalost, odbornici Skupštine Grada su to razumjeli kao prijetnju. Toliko o njima).  

Žalbu smo zasnovali na činjenicama da Grad nije obrazložio svoju odluku o odbijanju prijedloga GI za Borik u smislu standarda Evropske konvencije; da su prekršena prava djece garantovana Konvencijama o pravima djeteta; da je prijedlog izmjene dijela Regulacionog plana u suprotnosti sa važećim Regulacionim i Prostornim planom, Evropskom poveljom o prostornom planiranju i usvojenim Lokalnim ekološkim akcionim planom.

Tačno da je bilo problema prilikom predaje žalbe, ali to nam je donekle i bilo razumljivo jer je smo mi prva građanska inicijativa u istoriji grada i naša žalba je prva koju je Vrhovni sud RS zaprimio. Ipak, najvažnije je da je Sud žalbu zaprimio, po njoj tražio izjašnjavanje Gradske uprave i da je postupak u toku. Iskreno: radoznali smo kako će se proces odvijati.



Sigurno ste u kontaktu sa mnogim građanima ovog naselja. Kakva je atmosfera među njima, kako djeca reaguju na mogućnost da im se omiljeno dječije igralište oduzme?

Stanovnici Borika su i dalje veoma zainteresovani za događanja u vezi dječijeg igrališta i javne zelene površine, u stalnoj smo komunikaciji i putem društvenih mreža i lično. Međutim, budući da interes građana ne jenjava a da se proces nastavlja, u GI za Borik planiramo uvesti druge vidove redovne komunikacije. Stalan direktni kontakt GI sa stanovnicima Borika je imperativ i mi smo toga svjesni.

Razne su priče roditelja o tome kako su djeca reagovala kad su čula da neće biti igrališta ni sankališta: od toga da su neka djeca neutješno plakala i pitala “jel se ja tamo više NIKAD neću sankati?” ili:  “obećavam da se neću mrdnuti sa igrališta pa neka onda dođu čike u kamionima da me kipaju”.  

Ovo je možda jedno lično pitanje, ali zbog čega ste se vi odlučili angažovati kada je ovaj problem u pitanju?

Ja sam jedna sasvim obična građanka Banjaluke, imam svoju porodicu - i psa- , posao, i ničim se ne razlikujem od drugih stanovnika “krajiške ljepotice, grada zelenih aleja” (dozvoljavam si pristojnu dozu sasvim umjesne ironije).  Nikad  nisam ni sanjala da će doći vrijeme kada ću svu svoju energiju, znanje i iskustvo uložiti u borbu za očuvanje jedne “obične” livade.  Angažovala sam se jer više nisam htjela da trpim neprestano ponižavanje nas građana.

Kakvi su planovi GI za Borik za naredni period?

GI ne odustaje: iskoristićemo sve zakonom dozvoljene mehanizme, pratimo proces i u njega se aktivno uključujemo. Svjesni smo da smo prvi, da probijamo led. Želimo da ohrabrimo građane da se organizuju u nekim budućim građanskim inicijativama o nekim drugim važnim pitanjima. Neka iskoriste naša iskustva. Borba se nastavlja!

Razgovarala Maja Isović