U sedmici iza nas entitetski premijeriFadil NovalićiŽeljka Cvijanoviću Washintonu su ponovno razgovarali s predstavnicima MMF-a o novom aranžmanu.
Ovoga puta plan je da se BiH zaduži za više od milijardu maraka. Iako bi većina novca bila usmjerena na financiranje ogromnog državnog aparata vlasti poručuju kako se ne radi o tipičnom stand-bay aranžmanu već o kreditu koji će osigurati dugoročno rješavanje budžetskih deficita, piše Dnevni list.
Extended Fund Facility (EFF) ili u prijevodu dugoročni fond stabilnosti poseban je aranžman koji spada u red najpovoljnijih kreditnih ugovora neke države s MMF-om, no odobrava se samo onim državama koje su spremne provesti duboke strukturne reforme i otkloniti uzroke fiskalne nestabilnosti.
Povoljni uvjeti
Kredit bi se dijelio pro principu jedna trećina RS-u, dvije trećine Federaciji. Novi kredit MMF-a, radio bi se kao prošireni aranžman gdje bi kamatna osnovica bila 0,6 posto na godišnjoj razini uz grace period od pet godina i isplatni rok do deset godina.
O ovom aranžmanu moglo bi se u MMF-u razgovarati početkom maja na Upravnom odboru direktora MMF-a. Ipak, još je mnogo posla pred bh. vlastima koje treba uraditi kako bi MMF dao zeleno svjetlo.
Nakon sastanka u Washintonu pojavile su se informacije kako će MMF zatražiti ispunjavanje još oko 25 strogih reformi među kojima se glavne odnose na reforme u oblasti administracije i smanjivanje broja radnika.
Uvjeti MMF-a su, između ostalog, zadržavanje u okviru odobrenihbudžeta . Da bi se to postignulo, mehanizmi vlada će najvjerovatnije biti moratorij na plaće i zapošljavanje u javnu administraciju te oporezivanje toplih obroka.
Također morat će se usuglasiti i potpisati novi kolektivni ugovori, ali i usvojiti neki od zakona koji su u sklopu Reformske agende, a koji se tiču poreza. Prema nezvaničnim navodima MMF smatra dobrim rješenjem uvođenje poreza na plaće i to na način da će se uvesti diferencirana poreska stopa, pri čemu će se oporezivati i topli obrok.
Također jedan od zahtjeva će se odnositi i na restrukturiranje javnih poduzeća koja su po mišljenju MMF-a nelikvidna, te će se morati likvidirati ili privatizirati.
Podsjetimo kako je Vlada FBiH već početkom godine krenula s ovim procesom tako što je od Agencije za privatizaciju FBiH zatražila da u okvirni plan privatizacije za ovu godinu uključi i mogućnost prodaje telekoma.
Ogromna zaduženost
U međuvremenu ekonomski stručnjaci upozoravaju na ogromnu zaduženost BiH koja iz dana u dan rapidno raste.
Prema njihovom mišljenju BiH se godišnje u prosjeku zadužuje za 750 miliona maraka. Javna zaduženost BiH na kraju prošle godine iznosila je oko 11,8 milijardi maraka od čega je ukupan vanjski dug dostigao rekordnu cifru od 8.4 milijarde maraka.
U proteklih sedam godina porastao je za čak 3,5 milijardi.
Stručnjaci kažu kako je situacija nedopustiva te kako se država svake godine mora zadužiti za 600 do 750 miliona maraka kako bi se financirao birokratski aparat.
Pored navedenog vlast u BiH na leđima ima i 3,3 milijarde maraka unutarnjeg duga koji se mora vraćati. Ukupna zaduženost BiH nije toliko kritična kao u drugim zemljama.
Ona je na razini od 45 posto BDP-a.
Ipak ekonomisti napominju kako je u BiH problem taj što se novac od kredita ne troši na infrastrukturne projekte i reforme već na krpljenje budžetskih rupa i isplatu plaća prekobrojnoj administraciji.
Tokom pet godina zaduženost po stanovniku uvećana je za 546 KM, što u stvari znači da je dijete rođeno 2015. godine već prvi dan života dužno 3.005 KM.
