Grad troši milijone da bi proširio postojeće parkove i kako bi što
više krovova i zidova bilo pokriveno zelenilom. 22 neizgrađene parcele u
gradu će biti pretvorene u urbane vrtove. Asfaltirane površine će
postati parkovi radi iskorištavanja kišnice. Uz rijeku koja teče kroz
grad, gdje je 2013 godine srušen autoput, troši se preko 4.3 milijona
dolara na zelene koridore.
Obzirom da je grad zabranio promet u centru, Department of the
Environment razmišlja neke od ulica pretvoriti u llinearne drvećem
zasađene parkove.
Sve je to dio većeg plana koji bi trebao pomoći prilagodbi na sve veće izazove sa kojima se grad suočava zbog klimatskih promjena: nevjerovatno vrući dani, teška suša, a kada i pada kiša, velike poplave.
„Ideja je da se s vremenom ove intervencije povećaju i rade zajedno sa svim većim shemama i projektima za klimatske promjene te se na taj način izgradi vitalna otpornost na klimatske promjene na većoj razini od gradske“ kaže Tom Armour, direktor tvrtke koja s bavi dizajnom i građevinom i koja s gradom Madridom radi na pronalaženju načina integracije prirode i izgradnje grada.
Madridu je jako vruće ljeti, ali postaje sve toplije. Tijekom vrućeg vala u 2015., temperatura od 40°C probila je sve zabilježene rekorde za lipanj i srpanj. Val vrućine koji se znao dogoditi jedanom u 20 godina se sada događa svakih pet godina. Do 2050. godine biti će 20% više neuobičajeno toplih dana ljeti i kišiti će 20% manje.
Sve planirane promjene u uređenju krajobraza mogu pomoći. Sadnja krovnih vrtova, vertikalnih vrtova po fasadama, pomaže izolaciji zgrada kako bi čuvali energiju i reducirali uličnu buku. Isto tako pomaže sniziti temperaturu na mikrolokaciji sadnjom travnjaka na kolnicima i isparavanjem vode.
Pilot projektom kojim se u nekim kvartovima u Madridu vršila sadnja krovnih vrtova, temperatura se spustila za više od 4°C. Zamjena zatravljenih površina sa sadnjom biljaka koje mogu upiti i zadržati vodu može pomoći gradu da se nosi sa učestalim kišama.
„Prezentirana poboljšanja su praktična i učinkovita i mogu se primjeniti svuda po gradu i na mnogim drugim lokacijama“, tvrdi Armour.
Dodavanje vegetacije može pomoći kod rješavanja problema smoga. U Madridu, jednom od najzagađenijih gradova Europe djelomično je zabranjen promet i javni prijevoz je besplatan u najzagađenije dane, a vožnja vozila na dizel biti će zabranjena u centru grada do 2020. godine.
Biljke mogu mnogo pomoći jer spuštaju temperaturu i smanjuju onečišćenja ozona. 2015 studija sugerira da je sadnja stabala u gradovima učinkovit način borbe protiv zagađenja.
Ono što se događa u Madridu trebalo bi se događati posvuda, govori Armour. „ Promjene bi trebale biti usvojene obzirom na specifične potrebe svakoga grada i mikroklime, ali mnoga su rješenja univerzalna“, kaže. „ Trenutačna istraživanja pokazuju da rješenja na bazi intervencije biljkama poput ovih, mogu rezultirati većim popratnim benificijama po zdravlje, ekonomiju, društvo i okoliš i vrlo često mogu biti efikasnije jeftinije rješenje nego što to nudi tradicionalan pristup.“
All Renderings: Arup
Izvor:fastcoexist.com
