10 mitova o fotografiji koje treba odmah da zaboraviš

Fotografija, baš poput života, nije crno-bijela.

BUKA portal / 07. Novembar 2018

Naslovna fotografija: Shutterstock.com

Pa opet, postoje tolika pravila i uvriježeni stavovi koje, čini se, podjednako slijepo prihvataju i amateri i iskusni fotografi. Većina ih je nekad povjerovala u jedan ili više mitova o fotografiji, posebno u ranim danima bavljenja ovom umjetnošću, kada posvećeno pratiš svaki savjet koji ti da neko (naizgled) iskusniji.

Od opreme koju moraš da posjeduješ do sadržaja koji mora da se nađe na tvojoj web stranici, blog Wix Photography odabrao je 10 najčešćih pogrešnih shvatanja na koje padaju ljubitelji dobre fotke kako bi bacio novo svjetlo na njih i ispitao koliko su zaista istiniti.


Biti fotograf je tako lako

Napraviti fotografiju je lako, ali biti fotograf sigurno nije. Svako može da pritisne dugme, ali hvatanje istinski impresionirajućih kadrova zahtjeva prilično mnogo iskustva, vještine i posvećenosti. Kompleksnost fotografije je možda nešto što samo fotografi shvataju, jer njeni izazovi obično prođu neopaženo kod neistreniranog oka.

A da ne pričamo tek o tome koliko je teško započeti fotografski posao! Kao da je svako uvjeren kako živiš od toga što napraviš par fotki vikendom, bez i razmišljanja o svim menadžerskim vještinama, marketinškim naporima i časovima sređivanja fotografija koji stoje iza toga.


Foto: OliOpi / Shutterstock.com

Vrhunske fotografije zahtjevaju skupu opremu

Kao što te kupovina skupocjenog klavira neće učiniti dobrim muzičarem, bacanje hrpe novca na skup aparat neće te pretvoriti u dobrog fotografa. Kako je rekao Ansel Adams: “Najvažnija komponenta kamere je 12 inča iza nje“. I dok profesionalna oprema omogućuje veću fleksibilnost i konzistentnije rezultate, što može da pomogne pri lakšem dobijanju angažmana, na kraju ipak sve zavisi od vještine i znanja fotografa.

Stoga, prije nego što potrošiš hiljade novčanih jedinica na fensi aparate ili objektive, izvuci maksimum iz opreme koju posjeduješ. Savladaj svaku njenu funkciju i opciju i investiraj u širenje svog obrazovanja. Ne moraš da gledaš daleko kako bi vidio bezbroj loših fotografija napravljenih vrlo skupom opremom ili zadivljujuće kadrove uhvaćene smartfonom. Na kraju krajeva, ovaj mit su razbili i neki praktični (a zabavni) eksperimenti.


Napravi koliko god možeš fotografija

Zvana i “spray and pray“ (“pookidaj i pomoli se“), ova tehnika pretpostavlja da će pravljenje hilada konsekutivnih fotografija uvećati šansu da dobiješ onu jednu koja se izdvaja. To može da zvuči kao dobra ideja, ali u stvarnosti obično dovede do manje zanimljivih fotki i mnogo više rada na njihovom sređivanju.

Ograniči se na određen broj fotografija dnevno, kao da u stvari snimaš film. Pažljivo razmatranje svake ekspozicije dovešće do mnogo boljih kadrova i, naravno, uzeti manje vremena za pregledanje i obradu.


Foto: Shutterstock.com

Treba ti ogroman portfolio

Možeš pasti u iskušenje da aplouduješ stotine fotki dnevno na svoju web stranicu kako bi klijenti vidjeli sve što radiš, ali kad je u pitanju predstavljanje sopstvenog rada, biraj kvalitet prije kvantiteta. Selektuj samo najbolje radove iz stila ili žanra kojim želiš da se baviš. Konkretno – ne pravi galeriju novorođenčadi ako si želiš da te angažuju isključivo kao sportskog fotografa, bez obzira na to koliko su te bebe slatke.

Klijenti ne žele da skroluju kroz desetine pejzaža ili portreta – oni žele samo da vide šta si sposoban da uradiš. Ako imaš bogat portfolio, podijeli svoje fotografije na društvene mreže i linkuj te kanale na svoju stranicu kako bi posjetioci mogli da odu tamo ukoliko žele da vide više tvojih radova.


Manual je najbolji mod rada

“Nisi pravi fotograf ako ne koristiš manual (ručni) mod rada!” Jesi li čuo to nekad prije? Evo u čemu je stvar – definitivno bi trebalo da naučiš kako da fotografišeš u manual modu. To je dio savladavanja upotrebe opreme i drastično će povećati tvoje tehničke vještine. To, međutim, ne znači da treba da zalijepiš dugmiće svog aparata za ovaj mod kako bi izbjegao korišćenje drugih podešavanja.

Svaka scena ili subjekt dolaze sa specifičnim zahtjevima, a to ponekad uključuje brze odgovore na uslove koji se ubrzano mijenjaju. Ne oklijevaj da iskoristiš podešavanja blende ili zatvarača ako razvoj događaja to zahtjeva, jer se najbolji mod bira shodno svakoj situaciji.

 

 

Izbjegavaj da fotografišeš pri lošem svjetlu

“Loše svjetlo“ je samo po sebi mit – svako svjetlo je dobro svjetlo. Zato, kada ljudi kažu “ne mogu da fotkam danas jer je kiša/oblačno/presvijetlo“, u stvari govore nešto mnogo bliže riječima “ne da mi se da učim kako da izvučem maksimum iz ovih vremenskih uslova“. Ne posmatraj uslove osvjetljenja kao ograničenje, već kao izazov da svoje vještine izdigneš na još viši nivo.

Primjera radi, oblačni dani su odlični za fotografisanje pejzaža i portreta zbog odsustva kontrasta. Radiš po jakom dnevnom svjetlu? Fokusiraj se na sjenke, bilo tako što ćeš fotkati u sjenci ili hvatati oštri kontrast u odnosu na svjetlo. A ako si direktno suočen sa suncem, traži zanimljive siluete.


Foto: Shutterstock.com

Neka horizont uvijek bude ravan

“Šta?! Ovo nije mit! Održavanje ravnog horizonta je jedna od osnovna stvari“, mogao bi neko reći, i biti u pravu. Zaista, u većini slučajeva, horizont treba da ostane ravan. No, postoji i više od nekoliko odstupanja od ovog “osnovnog“ pravila.

Horizontalne linije unose stabilnost u kompoziciju, što u nekim slučajevima može da dovede do gubitka osjećaja za pokret. To je velika stvar kada su u pitanju sportske ili fotografije akcije, jer je hvatanje pokreta glavni faktor u ovakvim kadrovima. Ove kompozicije bi mogle da dobiju mnogo naginjanjem aparata, jer dijagonalni horizont doprinosi visokodinamičnim uglovima koji mogu da perfektno zarobe prirodu subjekta.


Ne stavljaj subjekt u sredinu

Pravilo trećina, zlatni presjek, Fibonači (Fibonacci)… Sve ove teorije su mudre smjernice pri učenju kako se aranžira vrhunski kadar, ali neka te ne bude strah da eksperimentišeš u svojim kompozicijama. I da, to može da podrazumijeva i postavljanje subjekta u sredinu.

Šabloni i simetrija su dio prirode i veliki mamac za oko, ne propusti priliku da uhvatiš očaravajući kadar samo zato što si previše fokusiran na poštovanje pravila.


Foto: Shutterstock.com

Moraš da koristiš stativ

Stativ može da bude tvoj najbolji prijatelj ili tvoj najgori neprijatelj. Njegova upotreba će imati veliki uticaj na oštrinu fotografija i omogućiće istraživanje novih perspektiva, brzina zatvarača, pa čak i žanrova. Ipak, preveliko oslanjanje na stativ (ne bukvalno!) može i negativno da utiče na tvoj rad.

Fotografi ponekad imaju tendenciju da postave stativ prije nego što isplaniraju kadar, što značajno sužava mogućnosti. U drugim slučajevima, oni jednostavno ostave svoj aparat kada god ne mogu da ponesu i stativ ujedno, čime propuste mnoštvo prilika za fotografisanje koje se usput pojave. Ne plaši se da prosto držiš svoj aparat ili iskoristiš zid ili stijenu kada nemaš stativ uz sebe.


Obrađivanje je varanje

Postoji široko rasprostranjena zabluda kako je obrađivanje fotografija rođeno sa Photoshop softverom, iako je, u stvari, nastalo paralelno sa samom fotografijom, prije više od dva vijeka. U počecima, fotografi su koristili razne tehnike kako bi izmijenili svoje kadrove u mračnoj komori, uključujući eksponiranje i spaljivanje, grebanje negativa, zamućivanje, airbrush i kolor korekcije.

Većina fotografija zahtjeva malo naknadne obrade kako bi se iz njih izvukao puni potencijal, posebno ako fotografišeš u RAW formatu (što bi i trebalo da radiš), gdje su rezultati često prilično mlaki. Oni koji tvrde da im sve “izgleda kako treba već na kameri” vjerovatno fotografišu u JPG formatu, što u praksi znači da je fotografija prosto automatski obrađena već unutar samog aparata. Obrađivanje je dio procesa digitalne fotografije, baš kao što je mračna komora dio analognog postupka. Samo se pobrini da ne pretjeraš u tome!

Piše: Bosonoga

 

 

 


Buka preporuka

Tema

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.