100 godina od sarajevskog atentata

Na današnji dan, prije 100 godine pripadnik organizacije "Mlada Bosna“, Gavrilo Princip, u Sarajevu je hicima iz pištolja izvršio atentat na austrougarskog prijestolonasljednika i nadvojvodu Franca Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju. Sarajevski atentat je bio povod za početak Prvog svjetskog rata.

Fena / 28. Juni 2014

U atentatu je učestvovalo sedam osoba raspoređenih po maršruti od polja gdje su se održavale vježbe do Gradske vijećnice - Mehmed Mehmedbašić, Vasa Čubrilović, Nedeljko Čabrinović (koji je bacio bombu na povorku, ali je prijestolonasljednik odgurnuo bombu sa krova i ona je eksplodirala pred četvrtim automobilom u koloni te ranila 14 osoba), Cvetko Popović, Danilo Ilić, Trifko Grabež i Gavrilo Princip.

Svi atentatori su uhapšeni i suđeno im je od 12. do 28. oktobra 1914. godine.

Ubistvo Franca Ferdinanda poslužilo je Austro-Ugarskoj da optuži Srbiju i započeo je Prvi svjetski rat.

Austro-Ugarska je 28. jula 1914. godine objavila rat Srbiji.

U Sarajevu na mjestu gdje je atentator Gavrilo stajao u asfaltu su utisnute stope veličine njegovog stopala, koje su nestale nakon posljednjeg rata u BiH. Most kod kojeg se desio atentat na austrougarskog prestolonasljednika nosio je ime po Principu, a danas se, kao i nekada ranije, zove Latinska ćuprija.

Muzej posvećen atentatorima, nazvan "Mlada Bosna", danas se zove Muzej Sarajevo 1878.-1918.

 

 

 





 


Buka preporuka

Buka desk

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.