80.000 bivših državljana naše zemlje: Ovo nije država u kojoj se vidimo, ni sada, ni u budućnosti

Među njima su i kompletne porodice.

Tatjana Čalić / 02. Mart 2018

Vedran Čolović je bio državljanin Bosne i Hercegovine do 2012. godine, kada je zbog zasnivanja radno-pravnog statusa zatražio austrijsko državljanstvo, čime je automatski prestao biti državljanin BiH. Kaže da nije osjećao žal ili da nešto gubi jer Austriju, a ne BiH, osjeća kao svoju domovinu.  

Živim u Austriji, punih 10 godina. Ovdje sam došao zbog posla, ali i deprimirajuće sveukupne situacije u BiH, i tih konstantnih ratnih priča. U Austriji su mi rođena djeca, ovdje se školuju, akter sam kulturnog, sportskog i političkog života i mogu reći da sam sretan”, priča Čolović za naš portal i dodaje da ne razmišlja o povratku bh. državljanstva, jer to nije država u kojoj se vidi, ni sada, ni u budućnosti. “Jednostavno, ne osjetim i ne vidim da će u BiH uskoro biti bolje. Volim doći, posjetiti drage ljude, ali to je sve”, zaključuje.


 Mirna Lalić je, nakon studija u Londonu, posao dobila u Islandu i potom zatražila ispis iz državljanstva BiH.  Već sedam godina ne živi u BiH i ne vjeruje da će se, barem u skorijoj budućnosti, odlučiti za povratak. 

 “Za zasnivanje radnog odnosa, bitno mi je islandsko državljanstvo, a takođe sa tim pasošem mogu slobodno putovati u sve evropske zemlje. Nastavak obrazovanja je bio neki prelomni momenat u mom životu, kada sam znala da moram otići. Ne moram previše obrazlagati ovu odluku jer svi znaju kako stvari u BiH (ne)funkcionišu. Uspjela sam pronaći i posao, tako da za sada ne razmišljam o povratku”, ističe Lalić.

 

Ovakve, više ili manje slične priče ima 77.688 ljudi, koliko ih se od 2006. do kraja 2017. godine odreklo državljanstva BiH kako bi postali njemački, austrijski, norveški, danski ili francuski državljani. Među njima su i kompletne porodice.

I dok se prvih poslijeratnih godina, od 1996. do 1999., samo 22 građana odreklo državljanstva BiH, rekordan broj ispisa zabilježen je 2003. godine, kada se državljanstva odreklo 9.070 građana, a za tri godine od 2002. do kraja 2005., čak  30.000 građana. Nakon 2008. god., trend se stabilizovao, pa je godišnje ispis tražilo oko 3.500 građana, ali je prošle i pretprošle godine opet zabilježen rast, tako se 2016. god. državljanstva odreklo 4.385 građana BiH, a prošle godine 4.195.

Međutim, državljanstvo neke druge zemlje uzeo je znatno veći broj Bosanaca i Hercegovaca od broja koji se pominje u statistikama, s obzirom da većina zemalja ne traži odricanje od bh. državljanstva.

Takođe, ovi podaci ne obuhvataju ni one mlađe,  koji su rođeni van BiH.

Posebno zabrinjavajuća situacija je upravo sa mladim ljudima, koji u potpunosti gube vezu domovinom.

 “Po meni je za održavanje veza među mladima više uradila navijačka grupa BH FANATIKOSI nego ijedno ministarstvo ili bh. ambsada. Oni su ti koji na svoj način okupljaju mlade ljude i putem reprezentacije BiH vezuju za domovinu. Naravno, ako ovakvo stanje u BiH još potraje, mlade osobe će u domovinu dolaziti samo kao turisti da obiđu mezare i grobove svojih najmilijih. Znači do bh. vlasti je kako će privući mlade ljude, korupcijom i nepriznavanjem njihovih teško stečenih diploma sigurno neće. Jer ako se to u skorije vrijeme ne desi,  u godinama i decenijama koje dolaze te veze će  još više slabiti ili čak nestajati, a i velika većina omladine će se iz BiH preseliti nama u dijasporu”, ističe Namik Alimajstorović, prvi predsjednik Svjetskog saveza dijaspore (SSD) BiH, dugogodišnji novinar i urednik portala BIH DIJASPORA  INFODESK .


Skupo odricanje 

Manje državljana donijelo je Bosni i Hercegovini u ovih 20 godina oko 40 miliona maraka. To je, otprilike, novčani rezultat odricanja od domaćeg državljanstva, za šta se plaća 800 KM. Za odricanje od državljanstva  u bivšim državama SFRJ cijena je niža i iznosi  200 KM, a ako se vrši putem diplomatsko konzularne mreže BiH u inostranstvu, plaća se još i konzularna taksa.

U Ministarstvu civilnih poslova kažu da je ta taksa prije 15 godina koštala više nego duplo i da joj je cilj da što više ljudi ostane u zemlji.


Milan Zjajić, pomoćnik ministra civilnih poslova BiH, kaže da postoji određeni interes lica koja su se odrekla bh. državljanstva za njegovo ponovno sticanje.

Radi se o olakšanom postupku, u kome se između ostaloga  zahtijeva da je ostvarena godina dana boravka u BiH, ali je neophodno odricanje od državljanstva koje su ta lica stekla nakon odricanja od bh. državljanstva, izuzev ako BiH sa tom državom nema zaključen sporazum o dvojnom državljanstvu”, ističe Zjajić.

Ni svi silni milioni koje je država “zaradila” na skupim taksama nisu spriječili građane da se odreknu bh. državljansta. Nisu ni nju spriječile da ih iskoristi za tekuće troškove i krpljenje budžetskih rupa, umjesto za programe i mjere kako bi se zadržale kolone ovih koji danas odlaze. 

 

 


Buka preporuka

Društvo

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.