Balkanski barometar: Stanje u medijima u BiH ocijenjeno "mršavom trojkom"

Danas je na tribini u Banjaluci predstavljen drugi po redu "Balkanski medijski barometar", koji analizira medijsko okruženja u BiH i koji bi trebao poslužiti za daljnje medijske reforme.

Elvir Padalović / 02. April 2015

Riječ je o projektu Fondacije Friedrich Ebert, pomoću kojeg se vršila samoprocjena mjerenja statusa slobode izražavanja i medija u Bosni i Hercegovini.

Cilj  medijskog barometra je da se da veći značaj vrijednosnim ocjenama omogući grupacijama građanskog društva te medijskim aktivistima da svoje nalaze vrednuju i mjere direktno prema deklaracijama i dokumentima koje su usvojile i prihvatile njihove vlade.

 



Tanja Topić, koordinatorka projekta ispred FES rekla je da se radi o drugom medijskom barometru nakon onog iz 2011. godine.

„ Prvi balkanski barometar je nastao upravo na teritoriji Bosne i Hercegovine. Cijeli postupak je ponovljen. Vrednovali smo situaciju u medijima. Ono što smo primjetili prilikom poređenja sa medijskim barometrom iz 2011. godine, jeste lista tzv. negativnih događaja. Ta lista negativnih događaja koji se odnose na medije je gotovo pa dvostruko veća nego 2011. godine. S druge strane, ono što je zanimljivo jeste da je ovaj medijski barometar nastao u trenutku kada medijsku scenu nisu potresali oni događaji kojima smo svjedočili zadnjih nekoliko mjeseci, kao što je bio policijski upad u Klix i sve ostale stvari koje su bile negativne a pratile su razvoj medijske scene” istakla je Topićeva.

Ona je kazala da s obzirom da se vrednovalo stanje u medijima, i da se barometar radio nekoliko mjeseci kasnije ocjena koja je na kraju ispala 2,6 za generalno stanje u medijima bila daleko gora i negativnija.


Urednica Balkanskog medijskog barometra i direktorica Alternativne televizije Banja Luka Nataša Tešanović rekla je danas u Banjaluci da su mediji u žiži interesovanja a na današnjoj sesiji predstavila je saradnike na ovom projektu i metodologiju rada na barometru.

 



„ U Bosni i Hercegovini posluju 144 radijske stanice, preko 40 televizijskih stanica i oko 80 online medija, 7 dnevnih novina nekoliko desetina magazina, to sve govori o jednom medijskom kvantitativnom pluralizmu. Postoji dosta sredstava informisanja ali istovremeno se ovdje radi o inflaciji kvalitetnog novinarstva , o povezanosti medija sa političkim i poslovnim centrima moći, pokušajima da se utiče na uređivačku politiku. Generalno je ekonomska situacija u BiH je sve lošija, oglašivačko tržište je sve lošije, a ukupna njegova vrijednost je procijenjena na 50 miliona maraka, što je u odnosu na Hrvatsku i Srbiju, deset odnosno pet puta manje.” kazala je Tešanovićeva.  

 

 


Milkica Milojević, predsjednica Udruženja Bh novinari osvrnula se na rezultate Barometra, te naglasila u čemu se ponavljaju dobre ocjene a u čemu one loše.

„Vlasti ne čine apsolutni nikakav napor u poštovanju međunarodnih i regionalnh standarda o slobodi izražavanja, osim da izbjegavaju obaveze po Evropskoj konveciji koji je dio Ustava. napor vlasti se ugleda u tome da se usvoje evropski zakoni, a onda život šumom, a zakon drumom.” kaže predsjednica Udruženja Bh novinari.


Aleksandar Trifunović, gl. i odg. urednik BUKE kazao je da online mediji podliježu zakonskim propisima zemlej u kojoj djeluju. Ovaj Barometar bi, sudi Trifunović izgledao drugačije da je rađen u trenucima donošenja Zakona o javnom redu i miru RS i da je time osakaćen.

„ Ovo je po meni najvažniji i ujedno i najjasniji momenat pokušaj vlasti da poptuno stavi medije pod kontrolu nekih svojih cenzora koji će odlučivati št aje dobro, šta nije, kad vrijeđanje vlasti prelazi granice ukusa nekoga iz vlasti i kad se to vrijeđanje mora sankcionisati.” rekao je Trifunović na današnjoj prezentaciji medijskog Barometra.

 

 

On je kazao kao nekog ko se bavi medijima, ima pravo da ga zanimaju javni mediji a da ga privatni ne moraju zanimati uopšte.

”Ono što se ovih dana dešava sa RTRS-om je strašna situacija,  gdje imamo jednu više ne skrivenu podršku vladajućoj politici, gdje se gubi svaki smisao pojma javni. Zašto to više treba nazivati javnim servisom, kad on to više nije. Odgovorno tvrdim d ajavni servis Republike Srpske više ne pripada građanima Republike Srpske” zaključio je Trifunović.

 

 


Buka preporuka

Društvo

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.