Odbor za ravnopravnost polova Evropskog parlamenta nedavno je usvojio je Rezoluciju o pravima žena na Zapadnom Balkanu, u čijem kreiranju su učestvovale mnoge nevladine organizacije iz zemalja regiona, a koja sadrži konkretne porepruke za vlade Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Makedonije i Srbije. Sa glavnom autoricom Rezolucije, Biljanom Borzan, hrvatskom zastupnicom u Parlamentu EU, razgovaramo o značaju ove Rezolucije za žene na Zapadnom Balkanu.
BUKA: Nedavno je usvojena Rezolucija o pravima žena na Zapadnom Balkanu. Koji su dugoročni efekti Rezolucije u smislu narednih aktivnosti EU institucija usmjerenih ka unapređenju položaja žena u regiji Zapadnog Balkana?
BORZAN: Već godinama se zalažem da se prava žena na Balkanu vrate na dnevni red Europskog parlamenta. Zadnji put se o tome raspravljalo 2013. Svjedočimo velikoj regresiji prava žena i u regiji, ali i u Hrvatskoj. U regiji zbog pregovora za članstvo u EU neke stvari postoje a papiru, ali u stvarnosti se ne provode. Potrebno je usmjeriti pažnju na to. Vjerujem da će svaka država na svom europskom putu uzeti ove preporuke u obzir.
BUKA: Da li je Evropska komisija obavezna uskladiti svoje programe sa prioritetima Rezolucije?
BORZAN: Preporuke su prvenstveno usmjerene na države članice, ali također sam napisala i usmeno pitanje Europskoj komisiji gdje tražim više sredstva za nevladine udruge koje se bave pravima žena te bolju uključenost žena u donošenje odluka u okviru dijaloga država i EU.
BUKA: Kakav značaj ima Rezolucija u kontekstu procesa EU pridruživanja zemalja Zapadnog Balkana?
BORZAN: Rezolucija donosi vrlo konkretne preporuke za vlade Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Makedonije i Srbije. Preporuke su iznimno važne zato jer je dio tih država na europskom putu i smjernice su im potrebne. Vjerujem da će donijeti stvarne promjerne Balkanu i ubrzanje dugo očekivanih procesa.
BUKA: Da li postoji saradnja parlamentarki u Evropskom parlamentu oko pitanja rodne ravnopravnosti i neki konkretan primjer uspješne zajedničke akcije?
BORZAN: Pa recimo ova rezolucija je plod suradnje koju sam postigla unutar svoje političke grupe, socijalista i demokrata. Prvo sam s kolegicama tražila da to bude naš politički prioritet i onda da se u pregovoru s drugim političkim grupama nametne na dnevni red. Bez suradnje i stalnog lobiranja, jako malo se može napraviti u Europskom parlamentu.
BUKA: Da li su pitanja ženskih ljudskih prava važna u Evropskom parlamentu i ima li prostora za unapređenja?
BORZAN: Naravno. Niz odbora Europskog parlamenta se isključivo bavi ljudskim pravima. Naravno da uvijek može bolje, vjerujem da pratite da i unutar EU dolazi do stalne regresije poglavito ženskih prava, primjerice u Poljskoj. Institucije EU su čuvari temeljnih europskih vrijednosti jednakosti i ravnopravnosti tako da nam je to stalno u fokusu.
BUKA: Postoje li problemi koji su specifični za regiju Zapadnog Balkana i društva nastala raspadom bivše Jugoslavije, kada je u pitanju odnos prema ženama, a sa kojima su se druga evropska društva uspješno izborila?
BORZAN: Tzv. tradicionalno shvaćanje rodnih uloga je veliki problem našeg društva. Imam dojam da nam se društvo i politika upliće u sve elemente života, od reproduktivnog zdravlja do toga što ćemo obući i koja je naša uloga u obitelji, osim u one dijelove u kojima bi uistinu imale koristi od takvog uplitanja: bolja zaštita na tržištu rada, bolji sustav za borbu protiv nasilja nad ženama itd.
BUKA: Je li situacija u Hrvatskoj bolja u odnosu na druge zemlje bivše Jugoslavije po pitanju položaja žena u društvu i da li se nešto promijenilo nabolje ulaskom Hrvatske u Evropsku uniju u tom smislu?
BORZAN: Mi smo kroz pregovore o članstvu napredovali, ali nakon što smo ušli u EU neke pozitivne promjene smo vratili na staro. Uveli smo diskriminatorne odrednice u braku u Ustav, a trenutačno je u raspravi zakon o pobačaju. To samo pokazuje da se ništa što je ostvareno ne treba shvaćati zdravo za gotovo, već se konstantno, posebno u javnom diskursu, treba boriti za ravnopravnost.
BUKA: Pohvalno govorite o saradnji sa nevladinim sektorom zemalja Zapadnog Balkana, koja je i rezultirala nedavno usvojenom Rezolucijom, kakvo je vaše iskustvo sa političkim predstavnicima? Koliko su prijemčljivi za pitanja rodne ravnopravnosti?
BORZAN: Države koje su dalje odmakle u pregovorima imaju bolja zakonska rješenja. Ipak, problem lošije pozicije žena na tržištu rada, slabe političke predstavljenosti i nasilja nad žena se pojavljuje svugdje. Bojim se da su prava žena nisko na listi prioriteta i često se politiziraju. Uz to, neka rješenja koja su donijeta zbog različitih pritisaka su samo kozmetička, a u praksi se ne provode.
Razgovarala Milica Plavšić
