<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Da li će Republika Srpska zabraniti rad nedjeljom?

Ekonomija

Zabraniti rad nedjeljom ili ne - tema je koja okupira javnost kako u regioni tako i u Evropi.

21. januar 2019, 1:16

Vlada Republike Hrvatske nedavno je počela sa pripremama zakonskog okvira za ograničavanje rada nedjeljom. Kako je ranije objavljeno, problem će se sagledati na način da obuhvati sve više zaposlenih, iako će najveći fokus biti na trgovinama.

Slovenija je odlučila da ograniči rad nedjeljom. Svi zaposleni u trgovinskoj djelatnosti od septembra rade samo 20 nedjelja godišnje, ali ne više od dvije mjesečno. Radnici će imati pravo i na dodatak za rad nedjeljom od najmanje 5,40 eura na sat bruto, što znači dvostruko više nego sada.

U zemljama EU situacija se razlikuje. U Poljskoj je rad nedjeljom potpuno zabranjen. U Njemačkoj, Švajcarskoj i Austriji većina trgovina nedjeljom ne radi, za razliku od  Velike Britanije gdje nema nikakvih ograničenja. Neke države poslodavcima daju ograničen broj praznika i nedjelja kojima mogu da rade, s tim da radnici mogu da odbiju da rade nedjeljom ili praznikom. 

Inače, Evropska direktiva o radnom vremenu na temelju koje se planira rad postavlja minimalne zahtjeve za organizaciju radnog vremena kako bi se zdravlje i sigurnost radnika zaštitili od nepovoljnih učinaka predugog radnog vremena, neodgovarajućih pauza, neodgovarajućih dnevnih, sedmičnih i godišnjih odmora te od nepovoljnih učinaka noćnog ili rada u smjenama.

Savez sindikata Republike Srpske podnio je i zvaničnu inicijativu da se zabrani rad nedjeljom ili da se radnicima omogući adekvatna finansijska satisfakcija za njihov boravak na radnom mjestu tokom rada na ovaj dan.

Kako su ranije izjavili za BUKU iz Sindikata trgovine, oni bi pristali na dvije opcije.

"Ukoliko ne bude stopostotna zabrana rada nedjeljom, onda ćemo tražiti da se ograniči broj nedjelja u kojima radnik može da radi, na najviše  16-17 nedjelja godišnje. Ali u tom slučaju taj rad treba biti plaćen bar 250 posto. Takav primjer imamo u Sloveniji. Ako u ovoj zemlji radite 17 sedmica, rad vam je plaćen 250 posto, a ako radite 18-19 sedmica godišnje, onda su one plaćene 500 posto. U tom pravcu ćemo, vjerujem, moći izvući pobjedu nad poslodavcima" kazao je za BUKU Goran Savanović, Predsjednik sindikata trgovine RS za BUKU.

O inicijativi bi se trebalo uskoro očitovati Ministarstvo trgovine i turizma Republike Srpske, a nakon toga i Ministarstvo rada.

Još uvijek zvaničnog stava nema, ali da se pita ministrica trgovine i turizma Dragica Kovač, onda bi zabrana prošla.

Ona je za ATV početkom ove godine kazala kako dolazi iz naroda i kako misli da za porodicu mnogo znači da toliki broj pogotovo žena koje su zaposlene i imaju tu radnu nedjelju. 

"Trebalo bi raditi na tome da se definišu dežurni objekti i tako dalje. I da se da mogućnost majkama, a naravno i očevima da imaju taj jedan porodičan dan" kazala je ona.

Poslodavci zu RS misle kako će zabrana rada nedjeljom donijeti samo štetu. Radnici ne bi bili uskraćeni za slobodne dane, jer mogu da ih dobiju i u toku cijele radne sedmice, poručuju iz Unije udruženja poslodavaca RS.

"Ne bi to smio biti prekovremeni rad, nego bi trebao biti redovan po rasporedu. Ljudi koji rade nedeljom, da imaju slobodan utorak ili srijedu, neki drugi dan u sedmici. A totalna zabrana nikome ne koristi, to je demagogija. Hoćemo raditi manje da zaradimo više. To nije moguće, mi možemo doći do većih plata samo da više radimo da manje plaćamo obaveze, da produktivnost bude veća ili neke druge okolnosti koje mogu dovesti do povećanja rezultata rada," izjavio je početkom 2019.godine Dragutin Škrebić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS. 

Što se tiče problematike rada vikendom, konkretno nedjeljom, nisam siguran koliko bi zabrana imala smisla, s ozbirom da mnoge djelatnosti upravo ovise od rada vikendom, kaže za BUKU makroekonomista Faruk Hadžić za BUKU.

Ističe kako se problem javlja što poslodavci ne poštoju zakonska rješenja i ne plaćaju radnike za prekovremeni rad, rad vikendom i ne daju obavezne sedmične odmore. 

"U tom kontekstu, potrebno je svim radnicima prvo omogućiti da uživaju u zakonskim pravima kroz finansijsku stimulaciju i plaćanje takvog rada, te smanjiti i eliminisati zloupotrebe koje se dešavaju od strane poslodavaca. Sa druge strane, dešavaju se situacije da radnici rade cijelu sedmicu za fiksnu platu, da nemaju odmora, što također nije rješenje" kaže Hadžić za BUKU.