Dan nakon što je Komisija Evropske unije (EU) objavila svoju dugoročnu Klimatsku strategiju, sa ciljem dostizanja neto nultih emisija gasova sa efektom staklene bašte do 2050. godine, i neposredno pred početak 24. po redu klimatskih pregovora pod okriljem UNFCCC u Poljskoj, ministri zemalja zapadnog Balkana, članica Energetske zajednice, su tokom sastanka Vijeća Ministara Energetske zajednice usvojili dokument o ciljevima za 2030. godinu.
Zemlje članice Energetske zajednice su prošle sedmice u Skoplju dale podršku usklađivanju svojih ambicija sa onim u Evropskoj uniji, tj. da će pratiti ambicije Evropske unije u pogledu energetskih i klimatskih planova pri utvrđivanju sopstvenih ciljeva za 2030 godinu tako da odražavaju evropske, i to za smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte, povećanje energetske efikasnosti i udjela energije iz obnovljivih izvora.
Iako teže članstvu u EU, vlade zemalja iz grupe 6 Zapadno-balkanskih država su najčešće zaostajale za planovima i ambicijama unije pri usvajanju i realizaciji njenih propisa.
Energetski sektor je jedan u nizu primjera. Dok se EU priprema za što skoriju dekarbonizaciju, većina vlada u regiji i dalje planira razvoj i izgradnju novih termoelektrana na ugalj, uprkos ogromnim potencijalima za uštedu energije kroz energetsku efikasnost i proizvodnju iz obnovljivih izvora te uprkos činjenici da je ugalj jedan od glavnih uzročnika klimatskih promjena i alarmantnog zagađenja zraka širom regije.
Organizacije civilnog društva iz ove regije već duže vrijeme upozoravaju javnost ne samo na manjak klimatske ambicije njihovih vlada i zastarjele planove za razvoj energetskih sektora, već i na niz kršenja domaćih i međunarodnih zakona i direktiva.
“Dok se naši političari zaklinju u evropski put Bosne i Hercegovine u isto vrijeme strategija razvoja energetskog sektora koja je usvojena prije pa mjeseci niti u jednom od ponuđenih scenarija ne podrazumjeva dekarbonizaciju kojoj teži Evropska unija. Donosioci odluka iz BiH očigledno nemaju jasnu i usaglašenu viziju razvoja ovog sektora i oslanjaju se na politiku iz 70tih godina prošlog vijeka, koja se bazira na proizvodnji energije iz fosilnih goriva”, rekao je Denis Žiško, koordinator programa Energija i klimatske promjene iz Centra za ekologiju i energiju ističući da je riječ o još jednom dokazu „kratkovidnosti naših političara“.
„Svi su svjesni činjenice da je tranzicija energetskog sektora neizbježna i da će se desiti. Međutim ostaje pitanje na koji način će se ostvariti.“ izjavila je Duška Kudra, koordinatorica programa Energija i klimatske promjene iz Centra za životnu sredinu. „Ono što mi zahtijevamo jeste da razvoj energetskog sektora bude zasnovan na principima pravedne i održive energije. Energija mora biti u rukama građana a ne u rukama pojedinih lobija koje interesuje isključivo profit“, ističe Žiško.
Međutim, možda nije sve tako crno. Evropske finansijske institucije su odustale od uglja. Svjetska banka je učinila isto, tako da je prije dva mjeseca uskratila podršku za izgradnju nove termoelektrane na Kosovu. Ova odluka ne dolazi iz ekoloških pobuda već iz ekonomskih - njihova politika je takva da se finansiraju najisplativiji projekti, a obnovljivi izvori energije su sada jednostavno jeftiniji od uglja.
Igor Kalaba, koordinator za energetske politike u Jugoistočnoj Evropi ispred Mreže za klimatske akcije (Climate Action Network Europe) kaže da je ovo “značajan korak u pravom smjeru i litmus test za opredjeljenost država regije pristupanju EU. Ono što je sad bitno za vlade regije je postavljanje ambicioznih ciljeva i postupanje u skladu sa njima. Ovi postupci će nam pokazati da li su naše vlade zaista svjesne ogromne prilike za razvoj kroz neizbježnu energetsku tranziciju ili će i ovaj napor tumačiti samo kao zahtjev EU”.
Još bliža je 2020 godina i ciljevi za istu koji će biti u fokusu pregovarača na 24. Klimatskim pregovorima u Poljskoj, posebno kad se u obzir uzme urgentnost rješavanja prethodno dostavljenih planova za smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte, tzv. NDC-jeva. Pregovarači će takođe raditi na razvijanju i usvajanju Pravilnika za implementaciju Pariskog sporazuma. Cilj su jasna i sveobuhvatna pravila koja će osigurati transparentnost i odgovornost, tako da sve države preduzmu adekvatne i mjerljive korake ka smanjenju emisija.
Svjetski naučnici su ukazali na to da su posljedice klimatskih promjena daleko brže i razornije nego što se predviđalo. Da bismo rast globalne temperature zadržali na 1,5oC, UNEP je objavio izvještaj koji poziva sve države na petostruko povećanje ambicija. Zahvaljujući prihvaćenim obavezama preuzetim kroz članstvo u Energetskoj zajednici, zemlje Zapadnog Balkana su se obavezale na provođenje konkretnih promjena. Svjesni urgentnosti neophodne akcije, krajnje je vrijeme da se sa riječi pređe na djela.
