<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

DAN POBJEDE NAD FAŠIZMOM: Da li je ideologija pobijeđena?

IDEOLOGIJA

Šta je fašizam?

09. maj 2019, 8:25

 

Širom Evrope danas se obilježava 9. maj kao Dan pobjede nad fašizmom i Dan Evrope, u znak sjećanja na završetak Drugog svjetskog rata u Evropi 1945. godine i početak stvaranja Evropske unije (EU), pet godina kasnije.

Ove godine obilježava se 74. godišnjica završetka Drugog svjetskog rata i 69 godina od pokretanja inicijative za stvaranje današnje Evropske unije. Ta dva važna događaja u istoriji Evrope, kao i svake godine, biće obilježena nizom manifestacija i odavanjem pošte žrtvama fašizma i palim borcima u Drugom svjetskom ratu.

U zemljama Evropske unije poseban značaj ima Dan Evrope kao dan koji je označio prekretnicu u odnosima evropskih zemalja i otvorio put stvaranju zajednice država na tom kontinentu, dok je u Rusiji težište na proslavi Dana pobjede u Drugom svjetskom ratu.

Institucije EU tradicionalno 9. maja otvaraju vrata za građane, a predstavništva EU širom svijeta organizuju različite aktivnosti i skupove namijenjene građanima, poput debata, koncerata i posjeta.

S obilježavanjem Dana Evrope ove godine poklopio se i samit Procesa Brdo-Brioni u Tirani, inicijative koja je pokrenuta sa ciljem da ubrza integraciju Zapadnog Balkana u EU. U Rusiji se 9. maj obilježava kao Dan pobjede nad fašizmom tradicionalnom vojnom paradom na Crvenom trgu u Moskvi na kojoj se prikazuju ruska vojna dostignuća.

Dan pobjede nad fašizmom slavi se 9. maja u znak sjećanja na dan kada je 1945. nacistička Njemačka potpisala kapitulaciju u Drugom svjetskom ratu. Dan Evrope, 9. maj, ustanovljen je kao dan sjećanja na deklaraciju francuskog ministra spoljnih poslova Roberta Šumana iz 1950. godine, koja se smatra prvim zvaničnim korakom u nastanku EU.

Deklaracija je bila prijedlog bivšim neprijateljima, Francuskoj i Njemačkoj, da uspostave organizaciju koja će zajednički upravljati njihovim industrijama uglja i čelika, kako se rat u Evropi nikada ne bi ponovio.

Prijedlog je doveo do stvaranja Evropske zajednice za ugalj i čelik 1951. godine, preteče Evropske ekonomske zajednice, odnosno današnje EU.

Šta je fašizam?

Sam termin fašizam je jedan od najkompleksnijih pojmova u društvenoj nauci i njegovom upotrebom u svakodnevnom životu dovodi se do banalizacije istog, jer se ovaj pojam koristi za svakog ko je netolerantan ili neliberalan. Fašistički režim ne treba poistovijetiti sa svakom vrstom represije, rasizma ili diktature, jer se u osnovi fašizma krije spoj određenih rasističkih, socio-bilologističkih i psiholoških ideja.

Iako se identifikuje jedinstven skup fašističkih vrijednosti, okvirno se pravi razlika između ideja koje su se razvile u fašističkoj Italiji, gdje se najviše njegovao ideal države, i nacističkoj Njemačkoj, gdje se isticao značaj rase. Međutim, tim razlikama se nećemo detaljnije baviti u ovom tekstu.

Ideologija fašizma razvijala se u prvim decenijama prošlog vijeka. Fašizam je na neki način „čedo“ XX vijeka, jer su se u njemu fašističke ideje jasno iskristalisale i bile sprovođene na istorijskoj sceni. Te ideje dovele su do nečeg što se smatra najmračnijim periodom u ljudskoj istoriji.

Njemački filozof Teodor Adorno rekao je da se „nakon holokausta ne može više pisati poezija“, jer kako bi mogli uopšte poetizirati poslije svega što se desilo i to u vremenu koje se smatralo duhovno najrazvijenijim u istoriji. ''Slika progresa ljudskog duha, kakvu smo nasledili s kraja 18. veka, nije se održala pred prizorima užasa i perverzija nacizma'' (Žilijar, 1999. str. 24.). Sve prosvjetiteljske priče su pale u vodu, jer se na svjetskoj pozornici pokazalo da razvoj i napredak ne moraju doslovno voditi prema boljem.

Sam termin fašizam vuče korijene iz carskog Rima kad se italijanskom riječju fasces, što znači snop pruća iz kojeg izlazi oštrica sjekire, označavao autoritet magistrata. Do kraja XIX vijeka, termin fascia u Italiji se koristio za određene političke grupe, uglavnom revolucionarnog karaktera. Sve do fašističkog diktatora Benita Muslinija ovaj termin nije poprimio jasno ideološko značenje. Terminom fašizam Musolini je označavao paravojne naoružane jedinice koje je formirao u ratu.  

Na političku scenu, fašističke ideje su došle posredstvom političkih partija koje su pobijedile na demokratskim izborima sa jasnim stavom borbe protiv modernog načina života. Zagovornici tih ideja željeli su revitalizirati tradicionalne tekovine života, a istovremeno nisu uviđali da je put kojim su krenuli krajnost koja se nije smjela dogoditi.
 
Poražavajuće je da fašizam nije nestao narodnim odbacivanjem, protestima ili građanskim otporom, nego ratnim porazom. Fašizam, odnosno njegova manifestacija u određenom istorijskom periodu, jeste pobijeđen, međutim, mnogi teoretičari smatraju da je opasnost koju je fašizam nosio i dalje prisutna, jer se njegovi korijeni nalaze u ljudskoj psihologiji i od toga je nemoguće pobjeći.

Duboko u njemu prepoznajemo patrijarhalne i elitističke ideje koje ističu dominaciju jedne vrste ljudi koja bezuslovno mora da vlada svijetom i za tu je vlast spremna da se bori do kraja. Takve ekspanzionističke namjere nisu mogle biti ostvarene, a ni osujećene, nenasilnim putem.

Fašističke „ideje se zasnivaju na verovanju da su apsolutno vođstvo i vladavina elite prirodni i poželjni. Ljudska bića se rađaju s radikalno različitim svojstvima i sposobnostima, što se ispoljava kroz činjenicu da se oni s retkim kvalitetom vođstva, borbom uspinju iznad onih koji su sposobni da budu samo sledbenici. Fašisti su verovali da je društvo, uopšte uzevši,  društvo sastavljeno od tri vrste ljudi. Prvo i najvažnije, tu je vrhovni, svevideći vođa koji poseduje neuporedivi autoritet'' (Hejvud, 2005, str 232).

U sprovođenju ovih ideja korištene su metode koje su dovele do koncentracinih logora, masovnih progona, ubijanja, i zbog toga su svi koji su učestvovali u konstrukciji fašizma u XX vijeku morali biti zaustavljeni. Međutim, kao što smo već ranije primijetili, postavlja se pitanje da li je fašizam utihnut za sva vremena?

---------------------------------------------------
Hejvud Endru, Političke ideologije, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2005.
Žilijar Žak, Fašizam koji nadire, Radio B92, Beograd 1999.