<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Diskriminacija žena u Banjaluci: Saznajte na šta se žene najviše žale!

DISKRIMINACIJA

Diskriminacija u BiH je prisutna, ali je i dalje nevidljiva.

23. februar 2018, 12:00

Okrugli sto pod nazivom „Zaštita žena od polne/rodne diskriminacije od zakona do stvarne ravnopravnosti“  održan je u petak u Banjaluci, a u okviru njega učestvovale su žene iz cijele BiH. Ukazano je da diskriminacija u BiH prisutna, ali je i dalje nevidljiva.

Pojam diskriminacija često se pogrešno interpretira, jer nije svako kršenje prava i diskriminacija. Diskriminacija podrazumijeva kršenje samo određenog prava. Prava na jednak tretman u svim područjima života i djelovanja. Pojam diskriminacija definisan je Zakonom o zabrani diskriminacije BiH.

Od maja do decembra prošle godine besplatna pravna pomoć bila je dostupna svim ženama sa područja Grada Banjaluka putem mjesnih zajednica, a elektronskim putem i svim ženama u RS.

Zbog niza specifičnosti koje diskriminacija podrazumijeva, u pravnoj i sudskoj praksi nema mnogo predmeta diskriminacije. To potvrđuje i činjenica da je tokom osmomjesečnog kontinuiranog pružanja usuga besplatne pravne pomoći od ukupno 67 predmeta u samo 3 slučaja utvrđeni su elementi kršenja diskriminacije.

Na okruglom stolu je predstavljena Analiza prijavljenih slučajeva polne/rodne diskriminacije žena iz regije Banjaluka.

Gorica Ivić iz Fondacije Udružene žene Banjaluka kaže da se ova Fondacija godinama bavi pružanjem usluga ženama žrtvama nasilja, a rad na ovom projektu bio je izazov, jer se ranije nisu toliko bavile Zakonom o zabrani diskriminacije koji je u BiH uspostavljen 2009. godine.

“Generalni zaključak je da se diskriminacija ne percepira na način kako je to propisano zakonom. Kad žene često misle da su diskriminisane radi se o povredi nekih prava, a ne o diskriminaciji. Proces dokazivanja diskriminacije još uvijek nije dovoljno zaživio i nije populacija upoznata sa tim na koji način se percepira i kako se dokazuje diskriminacija. Otvorili smo ta vrata, imali smo medijsku kampanju i održali smo devet javnih tribina. Preko 200 žena i predstavnika institucija je prisustvovalo tih tribinama”, rekla je za BUKU Gorica Ivić iz Fondacije Udružene žene Banjaluka.

Gorica Ivić kaže da se žene u Banjaluci najčešće žale na oblast rada i zapošljavanja, gdje smatraju da su diskriminisane u odnosu na osobe muškog pola i da ne mogu da ostvare svoja prava koja su zagarantovana Zakonom o radu.

Foto: Okrugli sto u Banjaluci

“Bitno je izdvojiti i diskriminaciju žena u imovinsko-pravnim odnosima gdje se pojavilo dosta slučajeva, pogotovo što se u našem društvu o tome ne govori. Uvriježeno je mišljenje da imovina koja se nasljeđuje na osnovu muškog pola, a žene koje se prihvate imovine budu diskriminisane od strane okoline. Primjetili smo i da sva prava koja se tiču porodice i djece idu na nosioca domaćinstva, na osobu muškog pola, a žena je ona koja obavlja sve u domaćinstvu, tipa briga o starima i djeci, a dječiji doplatak se isplaćuje muškarcima, pa ukoliko se dese određeni problem u porodici onda taj doplatak i ne dođe do onoga kome je namijenjen”, rekla je Gorica.

Predrag Raosavljević, pomoćnik ombudsmena za ljudska prava BiH kaže da je Institucija ombudsmena centralna institucija kojoj se građani obraćaju kada su suočeni sa bilo kojim oblikom diskriminacije.

“Mi izdajemo preporuke uglavnom javnim organima na koji način da otklone povrede prava i koriguju svoje postupanje, a po potrebi možemo da izradimo i specijalne izvještaje kada se radi o ugroženim kategorijama građana.  Trendovi su u prošloj godini slični kao i u prethodnim godinama, sa tim da je uočen znatno veći broj ukupnih obraćanja građana, a predmeta diskriminacije imamo za nekih 17 posto više”, rekao je Predrag Raosavljević za BUKU.

Raosavljević je dodao da je tokom prošle godine primljeno 174 žalbe iz oblasti diskriminacije.

Okrugli sto  se održao u okviru projekta „Zaštita žena od polne/rodne diskriminacije – od zakona do stvarne implementacije“  koji finansiraju  USAID i Fond otvoreno društvo BiH.