Ovako je Milorad Dodik, još uvijek aktuelni predsjednik RS najavio osnivanje novog bezbjednosnog tijela u ovom entitetu.
Ipak, ostaje nedoumica šta je cilj za povlačenje ovakvog poteza, koji su objeručke prihvatili bivši udbaši.
Sa druge strane, veliki dio stručnjaka koji prate razvoj situacije strahuju da bi osnivanje jednog ovakvog tijela moglo stvoriti samo još jednu organizaciju za narušavanje prava građana i njohovo podređivanje vlasti putem raznih nedemokratskih metoda.
Zagovornici ove ideje pravni osnov nalaze u Ustavu RS koji kaže da Predsjednik Republike, u skladu sa "Ustavom RS i Ustavom BiH i zakonom, obavlja poslove iz oblasti odbrane i bezbjednosti", i da može da "obrazuje savjetodavna tijela i stručne službe za obavljanje poslova iz svoje nadležnosti".
Podršku osnivanju službe za nacionalnu bezbjednost dali su mnogi bezbjednjaci u RS, navodeći da je to opravdan potez zato što Obavještajno-bezbjednosna agencija (OBA) BiH ne radi svoj posao u skladu sa Ustavom i zakonom.
Direktor nekadašnje Službe državne bezbjednosti Republike Srpske i prvi direktor Agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA), Sredoje Nović, smatra da je Republici Srpskoj potreban savjet za zaštitu ustavnog poretka, u kojem bi bili zauzimani ključni stavovi koji bi bili obavezujući za institucije i predstavnike RS na nivou BiH.
Republika Srpska bi, kako kaže, prvo trebalo da osnuje savjet za zaštitu ustavnog poretka, čiji bi posao bio da analizira sve informacije od značaja za bezbjednost Republike Srpske.
Slično razmišlja i Dodikov omiljeni špijun dekan banjalučkog Fakulteta za bezbjednost Predrag Ćeranić koji smatra da ta služba može biti u okviru Ministarstva unutrašnjih poslova, Vlade Srpske ili kabineta predsjednika.
"Podzakonski akt, recimo ukaz predsjednika Republike, je najjednostavniji pravni okvir da se formira jedan tim, koji bi koristio postojeće kapacitete institucija Republike Srpske, napravio jednu platformu i dao smjernice za djelovanje, kako bismo mogli predvidjeti u kojem će se smjeru stvari odvijati", rekao je Ćeranić.
On kaže da migrantska kriza tjera Republiku Srpsku na formiranje tima koji bi se bavio strateškom analizom bezbjednosne situacije. Smatra da za ovaj posao nije potrebno mnogo ljudi i novca, nego jedan kompaktan tim koji bi koristio već postojeće kapacitete.
Koliko je Republici Srpskoj potrebna svojevrsna služba za nacionalnu bezbjednost odlučili smo da pitamo i stručnjake iz Beograda.
Profesor Fakulteta bezbednosnih nauka u Beogradu Zoran Dragišić komentarisao je za BUKU mogućnost pokretanja jedne ovakve službe u RS. On smatra da potreba za ovakvim tijelom postoji, ali pod uslovom da u njemu rade stručni ljudi i da se koristi za poboljšanje bezbjednosne slike u zemlji.
"Pretpostavaljam da to ne bi bilo operativno tijelo i ako bi pomagalo MUP-u RS u prikupljanju informacija i donošenju nekih odluka i ako bi tu radili stručni ljudi, to bi bilo dobro za RS. Ne znam još kako će se to sve odvijati, ali tijelo koje bi se bavilo prikupljanjem i obradom informacija i pomagalo državnim organima bi bilo korisno i mislim da niko ne treba da vidi u tome bilo kakav problem po nekoga. Nadam se samo da je ova ideja dobro promišljena i da će ona ići u smjeru nadoknade nedostataka koje imaju službe u RS. Ne vjerujem da je u pitanju ideja da se formira neko operativno tijelo već više savjet", rekao je Dragišić.
Sa druge strane, Jasmin Mujanović, predavač političkih nauka na Elon Univerzitetu u Sjevernoj Karolini tvrdi da ovo nema nikakve veza sa migrantskom krizom, već da se radi o dobro osmišljenom formiranju papalelnih organa bezbjednosti za napad na postojeći ustavni poredak.
"Ovu vijest moramo doživjeti kao nastavak formiranja paralelnih organa bezbjednosti u BiH sa strane vlade RS. Dakle, ovo nije nikakav odgovor na migrante jer je RS već vrlo efektivno forsirala vlade BiH i FBiH da preuzmu svu odgovornost za te ljude. Dakle svrha je sasvim druga a to je nastavak onog procesa koji je SNSD režim počeo prije nekoliko godina, a pogotovo ubrzao tokom 2017-2018: stvaranje paravojnih jedinica i institucija sa kojima može izvesti pritisak ili čak, ako oni smatraju potrebno, direktni napad na postojeći ustavni poredak. U kratko, situacija je izuzetno alarmantna i potreban je snažni odgovor vlade BiH, sudova, pa i ako je u krajnosti potrebno, međunarodne zajednice. Ovo je jedna debela crvena linija preko koje se ne smije preći", rekao je Mujanović za BUKU.
Novinar iz Banjaluke Željko Raljić tvrdi da priča o Savjetu za zaštitu ustavnog poretka, koji bi bio jezgro nekakve buduće obavještajno-bezbjednosne agencije Republike Srpske nije nova. Štaviše, on podsjeća da su mediji i do sada izvještavali o postojanju paraobavještajnih struktura u okviru MUP-a RS koje defakto postoje.
"Zanimljivo je da ponovno pokretanje ove priče pada u vrijeme slaganja kontura buduće vlasti u RS i BiH, što nam daje za pravo da to smjestimo u kontekst političke borbe za prevlast i kontrolu obavještajno-bezbjednosnog sektora u BiH. Tu u prvom redu mislim na Obavještajno-bezbjednosnu agenciju BiH (OBA/OSA), na čijem čelu se od njenog formiranja 2014. godine nalaze bošnjački kadrovi, što Dodik sada, sasvim izvjesno, želi da problematizuje. Podsjetiću da je lider SNSD i prije zvanične izborne kampanje optuživao OBA-u da radi protiv njega i da je dio međunarodne zavjere. Takođe, podsjetiću i na ranije afere u kojima je OBA optužena da prisluškuje politički vrh Republike Srpske i Srbije. Zapravo, sve je krenulo kada je Nikola Špirić u ljeto 2017. smijenjen sa čela parlamentarne Komisije za nadzor nad OBA. Takođe je zanimljivo da Sredoje Nović, koji je čitav radni vijek proveo u bezbjednosnim strukturama, sam priznaje da međunarodna zajednica neće mirno posmatrati formiranje entitetske službe bezbjednosti na čijem je čelu nekad bio, a koja je utopljena u OBA", kaže Raljić.
Ipak, on navodi da zagovornici takve ideje ne ćute jer su očito dobili nalog s vrha da vrše politički pritisak, jer dogodine ističe mandat aktuelnom direktoru OBA Osmanu Mehmedagiću Osmici.
"Ne bi me čudilo i da bude ranije smijenjen, ukoliko SDA, kojim čudom, ne bude dio vlasti na državnom nivou. To što Nović, Ćeranić, Galijašević i ostali "bezbjednjaci" žude za agencijom u kojoj bi se i njih nešto pitalo, ne treba da čudi. Oni su stasali u strukturama tajne službe komunističkog sistema i nikad ih niko nije pitao šta su tamo radili. Bosna i Hercegovina nikad nije prošla lustraciju, kao ni većina zemalja bivše Jugoslavije, zbog čega i danas imamo bivše "udbaše" među političarima, privrednicima, ali i u visokom obrazovanju i na drugim ključnim pozicijama. Uobičajeno je da ljudi sa tim pedigreom slijede tokove novca i informacija, ali i obrazovanja jer proces vrbovanja započinje relativno rano, još od studentskih dana. Jedina zemlja bivšeg Istočnog bloka koja se očistila od pripadnika komunističkih tajnih službi je Poljska, dok se kod na Balkanu sve svodilo na pokušaje. Zato su dobrim dijelom u pravu oni koji tvrde da su nekadašnje tajne službe najodgovornije za krvoproliće u bivšoj Jugoslaviji, a potvrda toga se vidi i u tajkunizaciji i pljački društvene imovine u kojoj su mahom učestvovali "udbaši" i njihova djeca", kaže Raljić i pita:
"Šta očekivati od ljudi koji su izdali zemlju koju je trebalo da štite, od ljudi koji su skloni nasilnim, nezakonitim i nedemokratskim sredstvima, podvalama, ucjenama, uhođenju, pritiscima...!? Ukoliko bi se i desilo da bude formirana neka agencija po Dodikovoj ideji, to bi bilo pogubno po Republiku Srpsku i njene građane. Ljudi iz bivših bezbjednosnih struktura su navikli da štite sistem, ali na način da odgovaraju jednom vođi i jednoj partiji, što je danas neprihvatljivo", zaključuje Raljić.
