<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

GRADSKA UPRAVA VEĆ RADI NA OVOME: Ako se ne uključimo Banjaluka bi mogla ovako izgledati!

Razvoj Banjaluke ide u potpuno pogrešnom pravcu – onom orjentisanom ka zahtjevima investitora

15. oktobar 2018, 12:00

Javna rasprava o Nacrtu Regulacionog plana užeg centralnog područja Banjaluke održava se danas u 13 časova u Sali 33 Gradske uprave. Već smo ranije ukazivali na probleme ovog Nacrta, ali u međuvremenu ništa se nije promijenilo.

O ovom Nacrtu, mogućem budućem izgledu Banjaluke razgovaramo sa Jelenom Brkić, koordinatoricom Inicijative Naš prostor.

Jelena, po čemu se ova javna rasprava razlikuje od drugih koje su ranije održane?

Koncept javne rasprave će biti isti kao i do sad. Građani i građanke će imati mogućnost da iznesu svoje prijedloge, primjedbe i sugestije. Da li će oni biti prihvaćeni? To kao i do sad zavisi od Instituta za građevinarstvo “IG” i programskih smjernica koje je Gradska uprava za ovaj planski dokument pripremila. Ono što je drugačije od dosadašnjih javnih rasprava jeste da je ona druga po redu na isti regulacioni plan. Naime, Zakon o uređenju prostora u građenju RS kaže da ako se prijedlog plana nakon “usvojenih” prijedloga, primjedbi i sugestija značajno razlikuje od nacrta koji je bio na javnom uvidu i raspravi, nosilac pripreme – Gradska uprava – je dužna da ponovo organizuje javni uvid. Ono što je ovdje diskutabilno jeste po čemu se značajno razlikuje ovaj nacrt od prethodnog? Po nama, nema značajnih razlika jer su sve kritične zone u gradu zadržale namjenu kao i u prethodnom nacrtu samo su ovoga puta predstavljene kao zone. Pokušaćemo odgovor na ovo pitanje dobiti od nadležnih na samoj javnoj raspravi.

Kakav je generalno stav struke kada je ovaj Nacrt u pitanju?

Ovoga puta se struka nije javno oglasila, pri tom konkretno mislim na predstavnike Arhitektonsko – građevinsko – geodetskog fakulteta kao i Prirodno – matematičkog fakulteta (Odsjek za prostorno planiranje). Niti jedna od ove dvije obrazovne ustanove nije zauzela jasan stav po pitanju ove teme iako ih se ona u smislu struke itekako tiče, osim pojedinaca koji svakako nisu istupali ispred fakulteta nego individualno. Nažalost, posljednjih godina struka ostaje nijema na promjene u gradu što je neprihvatljivo, ali je činjenica.

Kakav je stav građanstva, koliko su oni zainteresovani za ove teme?

Građani i građanke sve više prepoznaju važnost učešća u procesu donošenja odluka u pogledu funkcionalnosti i izgleda našeg grada, međutim oni najaktivniji koji su ujedno i radno aktivni su uskraćeni za parvo da učestvuju na javnim raspravama koje sup o pravilu u toku radnog vremena. U posljednje vrijeme samo je javna rasprava o Nacrtu regulacionog plana za interpolaciju društvenih sadržaja u Banjaluci bila poslije radnog vremena i u skladu sa potrebama javnosti. Lično mislim da je to bilo iz razloga što je rasprava bila pred izbore a tom regulacionom planu se više stotina građana protivilo pa su gradske vlasi procijenile da je “sigurnije” ugovoljiti građanima i građankama. U budućnosti bi bilo potrebno da javnost jasno i redovno usmjerava zahtjeve i vrši pritisak da Odjeljenje za prostorno uređenje javne rasprave, barem one koje su “interesantnije” organizuje poslije radnog vremena. U komunikaciji smo sa većim brojem građana i građanki koji nažalost neće biti u mogućnosti da danas zbog termina javne rsaprave istoj neće moći da prisustvuju.

Da ponovimo, šta će se svi uzmijeniti ukoliko dodje do usvajanja ovog Nacrta?

Jedna od značajnijih lokacija koju ćemo izgubiti jeste posljednja banjalučka kaldrma (kod gradske Tržnice), a koja je izgrađena 1929. godine pored koje gubimo i zelenu površinu uz samu kaldrmu, tzv. Mičurinov park.

Izgubićemo i zelenu površinu na uglu ulica Vuka Karadžića i Kralja Petra I Karađorđevića, te zelenu površinu ispod Tehničke škole.

Ono što je alarmantnije jeste da su sve lokacije na koje smo imali primjedbe, a na kojima su bila predviđene višespratnice, ostavljene sa istom namjenom kao i u prethodnom planu (kaldrma, kino Kozara, zelene površine ispod Tehničke škole i na uglu ulica Vuka Karadžića i Kralja Petra I Karađorđevića) samo su ovog puta te lokacije predstavljene kao zone za izgradnju bez jasno izraženih spratnosti ali sa dovoljno labavim koeficijentima koji dozvoljavaju gradnju višespratnica. Ranije smo upozoravali da će gradnjom ovih objekata doći do saobraćajnog kolapsa s obzirom na to da se ove grade doslovno ubacuju u već izgrađenu sredinu koja je ionako saobraćajno preopterećena.

Izostavljen je biciklistički saobraćaj. Uz već konstatovano o saobraćajnim gužvama i potrebi rasterećenja saobraćaja, zagađenju od motornih vozila nejasno je zašto je izostavljeno korištenje bicikla kao prevoznog sredstva koje je idealno rješenje za kretanje kroz uži centar grada. Smatramo da je biciklistički saobraćaj ona vrsta saobraćaja koju Gradska uprava u planovima za centralno gradsko područje treba jasno i nedvosmisleno propagirati jer se u proteklom periodu osjeti i blaga ekspanzija biciklističkog saobraćaja, a za čiju potpunu realizaciju i afirmaciju je potrebna jasna opredjeljenost Gradske uprave kroz ovakve dokumente, a koji su preduslov za realizaciju saobraćajnih i infrastrukturnih rješenja koja podstiču korištenje bicikla kao prevoznog sredstva (po uzoru na već poznate prakse iz mnogih gradova: Kopenhagen, Berlin, Cirih, Ljubljana...).

Sve navedeno je još alarmantnije ako uzmemo u obzir činjenicu da ovaj plan sada tretira zonu koja je naseljena sa 3267 stanovnika, a plan predviđa prostor za stanovanje i smještanje preko 6000 stanovnika. S tim u vezi, predlažemo očuvanje postojećih zelenih površina u najvećoj mogućoj mjeri i stvaranje novih travnatih, zelenih površina. Takođe, planirano uduplavanje broja stanovnika u užem gradskom jezgru smatramo neopravdanim i preambicioznim jer će dovesti do zagušenja u saobraćaju i povećanjem potreba za komunalnim uslugama. U trenutnim uslovima grad ne odgovara na potrebe građana za javnim i zelenim površinama, površinama za rekreaciju i druge društvene aktivnosti. Ovakav Nacrt plana i predviđeni porast broja stanovnika ne samo da ne rješava ovaj problem nego ga sa povećanjem potreba za svim navedenim vidovima komunalnih usluga i objektima društvenog standarda čini još izraženijim.



Ranije se ukazivalo na mane Nacrta, da se se u međuvremenu ista promijenilo?

Nažalost, nije se mnogo toga pomijenilo. Nadležni su uvažili naš prijedlog te su park Banu Milosavljeviću i zelenu površinu ispred Muzeja savremene umjetnosti ostavili u današnjem obliku, međutim gore pomenute zelene površine gubimo. Pored toga, sve višespratnice i dalje ostaju u planu šo pokazuje orjentisanost gradskih vlasti ka potrebama investitora umjesto ka kvlaitetnijim uslovima za život svojih građana i građanki.

Nosilac pripreme i nosilac izrade nisu ponudili niti jedno inovativno plansko rješenje u pogledu održivog korištenja i razvoja grada bilo da se radi o smanjenju zagađenja od transporta,  ostavljanja više prostora za nemotorizovani saobraćaj, upravljanja otpadom (npr. podzemni kontejeri), korištenje ravnih krovova za proizvodnju solarne energije ili postavljanje zelenih krovova, skupljanje i korištenje oborinskih voda za komunalne potrebe, stvaranje novih parkovskih površina, očuvanje biodiverziteta urbanog dijela grada i sl. S obzirom da se Grad Banjaluka predstavlja kao regionalni centar, a plan je da se razvija u pravcu „green city“ i „smart city“, očekivali smo mnogo konkretnija i inovativnija rješenja u cilju postizanja strateških pravaca razvoja grada.

Da li je Grad spreman na saradnju po pitanju promjene ovog Nacrta, imajuci u vidu njegove loše strane?

Mogu reći da Gradska uprava pokazuje deklarativnu spremnost za saradnju po pitanju izmjena ovog Plana, ali suštinski nisu imali sluha za saradnju. Tražili smo prošli put da javna rasprava bude poslije radnog vremena, nisu prihvatli. Ovog puta smo se Odjeljenju za prostorno uređenje obratili dopisom za održavanje javne rasprave jer smo posumnjali da možda neće ni biti javne rasprave s obzirom na to da u Zakonu o uređenju prostora i građenju nije jasno definisano održavanje javne rasprave poslije ponovljenog javnog uvida.

Kako vidis razvoj Banjaluke, sta je potrebno mijenjati?

Po mom ličnom mišljenju, razvoj Banjaluke ide u potpuno pogrešnom pravcu – onom orjentisanom ka zahtjevima investitora. Dokaz tome je intenzivan gradnja, česte izmjene regulacionih planova na mikrolokacijama, “umetanje” zgrada u već izgrađenu sredinu bez prethodnog planiranja adekvatne infrastructure, gubitaj telenih površina i sl. Ono što je po meni potrebno jesu dvije stvari – učešće javnosti i gradska administracija koja je u službi svojih građana i građanki.

Naime, javnost kod nas nema kulturu uključivanja u procese donošenja odluka dok god im problem ne dođe u dvoriše. Građani i građanke imaju osjećaj da ne mogu ništa promjeniti pa ovakve teme prepuštaju inerciji što je pogrešno. Mnogo toga se može promjeniti samo ako se udružimo i vršimo pritisak kroz jasno artikulisanje naših zahtjeva, a dokaz tome su Građanska inicijativa za Borik, Rekreativna zona Banjaluka, Građanska inicijativa Nova Varoš.

S druge strane, gradska administracija koja se hvali aplikacijama za Grad kulture, Telenu prestolnicu Evrope, radi na Akcionom planu održive mobilnosti treba da deklarativna opredjeljenja zaista i provede u djelo umjesto što daje investitorskim zahtjevima prednost te iste predstavlja kao realnu potrebu ovog grada.

Javna rasprava se održava i ovaj put radni dan, u radno vrijeme. Šta se i time poručuje?

Održavanjem javne rasprave na ovako važan prostorno-planski dokument nedvosmisleno poručuje da učešće javnosti nije poželjno. Mišljenja sam da Gradu ne smije biti izgovor da im Banski dvor “najavljuje” termine javnih rasprava, kao ni to da Institut za građevinarstvo “IG” radi do 16.00 časova, kao prošli put. Oba subjekta su u ovom slučaju u službi javnosti i u skladu sa time treba da djeluju.

Ko je po tebi glavni krivac za ovako loš Nacrt, kako je moguće na to uticati?

Glavni krivac za ovako loš plan je Gradska uprava koja određuje smjernice za izradu plana po osnovu kojih se dalje plan razrađuje, te ima obavezu da uključi javnost u cijeli proces. Najbolji način da se na ovo utiče jeste pritisak javnosti. Građani moraju imati svijest o svojoj snazi i mogućostima djelovanja, o tome da grad zapravo pripada svima nama a ne pojedincima koji “vladaju” umjesto da služe građanima i građankama.

Razgovarala Maja Isović Dobrijević