Wenzel Michalski duboko je uzdahnuo. On je direktor organizacije za ljudska prava Human Rights Watch u Njemačkoj (HRW). Toga prijepodneva je ova organizacija objavila svoj godišnji izvještaj World Report, izvještaj od skoro 400 stranica koji skreće pažnju na stanje sa ljudskim pravima u svijetu. Najveći izvor zabrinutosti, kako kaže Michalski u razgovoru za Deutsche Welle, je ove godine Kina. Prije svega, za vladu u Pekingu, 56-godišnji Michalski ne može reći „ništa pozitivno".
"Na djelu je potpuno gušenje slobode govora i civilnog društva u zemlji, koje je, ruku na srce, postojalo samo sporadično. Postoji i državni sistem totalnog nadzora sa tehnologijom za prepoznavanje lica, a pri tome kineski predsjednik Xi Jinping se sve više pretvara u diktatora", kaže Michalski i rezimira: "Kao da to nije dovoljno, i sama kineska vlada pokušava da prenese svoj "model politike kršenja ljudskih prava" u svijet preko tzv. "Belt and Road" inicijative". (op. red. "Belt and Road" je razvojna strategija kineske vlade po pitanju izgradnje infrastrukture i ulaganja u zemlje Evrope, Azije i Afrike.)
Kina, Trump i Saudijska Arabija
HRW objavljuje izvještaje o stanju ljudskih prava od 1989. godine. Autoritarne države, koje krše prava djece, žena i muškaraca, uglavnom su u fokusu izvještaja. Ove godine, kao što Wenzel Michalski ističe u razgovoru sa DW-om, aktivisti za ljudska prava uzeli su pod lupu kako države tako i pojedince: "Ovogodišnji fokus će biti na autokratima ili populistima s autoritarnim tendencijama, ali i na otporu, koji se stvara protiv ovih likova."
Na meti kritika Human Right Watcha u izvještaju za 2019 je posebno Saudijska Arabija iz dva razloga: Ubistva kolumniste Khashoggija i rata u Jemenu
Pored kineske vlade, koja je u fokusu kritika, ove godine izvještaj izlistava i stare znance: američkog predsjednika Donalda Trumpa uglavnom zbog oštrog postupanja prema izbjeglicama iz Latinske Amerike, Saudijsku Arabiju, koja se pojavljuje dvaput u izvještaju: zbog ubijenog novinara Jamala Khashoggija i zbog okrutnog rata protiv susjednog Jemena. Rat koji se od 2014. vodi između trupa predsjednika Abda Rabba Mansura Hadija, kojeg podržava Saudijska Arabija skupa sa drugim arapskim državama i šiitskih Huti-pobunjenika iza kojih stoji Iran, razbija zemlju. Prema podacima Ujedinjenih Nacija (UN), više od 10.000 ljudi je ubijeno u sukobu, uključujući hiljade civila. Jemen se, navodi UN, suočava sa najtežom humanitarnom situacijom u svijetu.
U izvještaju HRW i evropski populisti
Povrede ljudskih prava aktivisti Human Right Watcha bilježe i u Evropi. U maju se u EU održavaju evropski izbori. Unutar zajedničke familije evropskih naroda postoje stranke koje odbacuju EU u svom sadašnjem obliku: Pored AfD-a u Njemačkoj, to su na primjer, italijanska Liga za sjever, austrijska FPÖ, mađarska Fidesz stranka ili Nacionalno okupljanje francuske desničarke i populistkinje Marine Le Pen. Ove partije pokušavaju da naruše vrijednosti EU desničarskim populističkim tezama.
Stoga ne iznenađuje da, kako kaže Wenzel Michalski, neke zemlje članice EU ne ostavljaju dobar utisak. Iznad svega, autori izvještaja o stanju ljudskih prava na svijetu stavljaju u središte političke debate raspravu o takozvanoj izbjegličkoj krizi. "Posebno zemlje sa populističkim vladama kao što su Mađarska i Poljska, a sve više i Italija, u središtu su naše pažnje", naglašava Michalski. Prije svega, italijanski ministar unutrašnjih poslova Salvini uskraćuje tražiocima azila pravi postupak za dobijanje azila. U Mađarskoj Viktor Orban pokušava da prikupi poene blaćenjem manjina a u Poljskoj su napravljeni pokušaji da se ukine "nezavisnost pravosuđa".
Nada ostaje
A Njemačka? Michalski ima podijeljeno mišljenje, "S jedne strane, mnogo toga treba kritikovati, na primjer isporuke oružja Saudijskoj Arabiji. Postoji i nedostatak transparentnosti, jer prodaja oružja podliježe tajnosti".
"S druge strane," nastavlja Michalski, "svakako vidimo da se u Ministarstvu vanjskih poslova i Uredu njemačke vlade sve ozbiljnije uzima odgovornost za politiku koja se Njemačkoj sve više i više pripisuje. To znači da mi primjećujemo da se obaveza ukazivanja na kršenje ljudskih prava sve ozbiljnije shvata. To je aspekt koji daje nadu", rekao je za DW ovaj aktivista za ljudska prava. Drugi aspekt, koji aktivisti za ljudska prava opisuju kao globalni fenomen, jeste da postoji sve snažniji angažman civilnog društva, ali i određenih dijelova vlade, koji više ne žele da tolerišu neke nepravde. Stoga je jedno poglavlje izvještaja dobilo naziv: "Autokrati širom svijeta suočavaju se sa sve većim otporom".
