MI SMO ODUSTALI OD OVE ZEMLJE: U EU, ali sa novom generacijom političara

Vladavina prava, bezbjednost, ekonomski razvoj, povezanost, digitalizacija i pomirenje je sve što Evropska unija traži, a što BiH nema.

Milovan Matić / 07. Februar 2018

 Naime, kako bi ispunile kriterijume za članstvo u Evropskoj uniji zemlje zapadnog Balkana treba da provedu sveobuhvatne reforme u ključnim oblastima i to vladavini prava i da čvršće rade na reformi pravosuđa, borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala. Ovo je navedeno u Strategiji proširenja Evropske unije na Zapadni Balkan u kojoj se još naglašava da je potrebno što prije provesti ekonomske reforme da bi se riješile strukturne slabosti, niska konkurentnost i visoka stopa nezaposlenosti, te da se nedvosmisleno mora prevazići nasljeđe prošlosti, postizanjem pomirenja i rješavanjem otvorenih pitanja ukoliko bilo ko želi napredak. 

Ipak, sve ovo su samo riječi na papiru, a njihova provedba zavisi isključivo od zemalja regiona. U slučaju BiH malo ko može očekivati bilo kakav pozitivan pomak, pa zbog toga niko i ne može prognozirati koliko smo daleko od EU. 

Specijalni predstavnik EU i šef delegacije u BiH Lars-Gunnar Wigemark, komentaršišući Strategiju, u Sarajevu je naglasio kako je utakmica otvorena i bez konkretnih rokova, uz objašnjenje da su bitni rezultati a ne kalendarski termini.

"To je ono što je značajna razlika koju ova Strategija donosi: svi će biti jednako tretirani. Naravno da su neke zemlje dalje odmakle, ali što se tiče sustizanja i ostvarivanja napretka, znamo iz ranijih iskustava da se te stvari itekako mogu promijeniti. Bivša jugoslovenska republika Makedonija već jako dugo ima status kandidata, ali do nedavno nije napravila značajniji napredak. Bosna i Hercegovina je prije deset godina bila u situaciji da ostvari pravi napredak, ali je došla do zastoja. Dakle, svaki dan vam je nova utrka, i to utrka ka vrhu, a ne prema dnu", rekao je Wigemark.

Predsjedavajući Savjeta ministara BiH Denis Zvizdić ocijenio je da je Strategija Evropske komisije za zapadni Balkan pozitivan signal za zemlje regiona jer sadrži niz važnih preporuka i to su jasan i nedvosmislen stav da je zapadni Balkan strateški važan dio EU i otvorena perspektiva članstva u EU za sve zemlje regiona.

“Institucije EU očekuju od svake zemlje partnera na području zapadnog Balkana da svoje opredjeljenje za priključenje EU potvrde pojačanim naporima na ispunjavanju fundamentalnih kriterija za članstvo. ispunjavanje uvjeta iz evropske agende nije dnevnopolitičko već pitanje budućnosti BiH, a reforme se moraju provesti da bi se stvorilo bolje i sigurnije društvo za sve građane, a ne da bi bilo ko prikupio sitne političke poene” , rekao je Zvizdić i dodao da je ova Strategija još jedna potvrda da BiH ima jasnu evropsku perspektivu, ali da evropska budućnost zavisi isključivo od bh. spremnosti da se iskreno posveti tom cilju.

Upravo u ovoj posljednjoj konstataciji predsjedavajućeg Savjeta ministara i leži najveći problem, jer sve što zavisi od BiH unaprijed se može upisati kao propalo.

Čak i stručnjaci ne dijele optimizam koji se širi iz redova domaćih političara i evropskih predstavnika, ali ono u čemu se svi slažu jeste činjeica da je ovom Strategijom poručeno da je BiH zajedno sa ostalim zemljama regiona dugoko zaglibila u korupciju i kriminal, da već dugo pravna država ne funkcioniše, da smo se podijelili i opteretili međunacionalnim sporovima iz kojih se ne vidi izlaz.

 

 

Politička analitičarka Tanja Topić naglašava da ova Strategija ne donosi ništa pretjerano novo, te da smo svi mi svjesni ovih deficita koji su navedeni kao tematska polja, samo što sve ove godine nismo ništa radili da ih rješavamo.

“Ništa nama nije ponuđeno ovom Strategijom što ne znamo, već je samo pitanje da li ćemo svi mi iz svega toga, posebno političke elite, izvući pouku. Da li ćemo zaista krenuti u odlučnije građenje pravne države i obračunavanje sa političkom korupcijom ili ćemo se nastaviti ponašati kao i do sada, posebno jer je ovom Strategijom pokazano da je perspektiva EU prilično daleka za BiH. Sad je sasvim sigurno da generacija političara koja će nas dovesti do EU nije ova koja je sad na vlasti. E sad, jedino što može biti neka vrsta izazova jesu ove konkretne stvari gdje je apostrofirano ono što je potrebno uraditi. Vrlo jasno je rečeno da bez pomirenja i suočavanja teško da bilo ko može ići naprijed. A tu je mnogo otvorenih pitanja. I to može biti izazov, ali samo za novu političku strukturu u BiH, jer je jasno  da je ova godina iz te perspektie potpuno izgubljena za integracijski proces”, tvrdi Topićeva.

Prema njenim riječima, sve ove godine mi smo imali situaciju da su naše političke elite obmanjivale i EU i svoje građane unutar BiH, dok su reforme konstantno triple. Ona msatra da se ni nakon ove Strategije ništa neće promjeniti ako se ona ne shvati ozbiljno.

“Naši političari su stalno govorili da jesu za Evropski put, a mi vidimo da je od reformskih procesa učinjeno vrlo malo. U stvarnosti se ništa nije radilo i da smo svi mi iole pametnji i da želimo realno sagledati stvari vidjeli bismo da postoji stagnacija, da se ništa ne dešava. I ono što je zanimljivo, svrstavanje BiH sa Kosovom u ovoj strategiji, koje BiH i ne priznaje kao državu, nikog ovdje neće dovesti do otrježnjenja, jer je sve nama bilo jasno i ranije, samo nismo to htjeli da prihvatimo. Sve ovo nečinjenje i blokiranje napretka je bilo vrlo svjesno rađeno”, rekla je Topićeva za BUKU.

 

Politički analitičar Srećko Latal objašnjava da ova strategija nije nikakav istorisjki ili drastično novi document, te da ona predstavlja dalji korak u uspostaljanju jedne evropske sveobuhvatne strategije prema Zapadnom Balkanu. 

 

“Ono što je novo i pozitivno jeste prijedlog da balkanske zemlje učestvuju u ranoj fazi u procesu donošenja odluka u EU institucijama, zatim prijedlog da se evropske institucije bolje pripreme za prijem balkanskih zemalja u članstvo. Tu je nova i priča o davanju datuma članstva, što i nije toliko bitno za Balkan, jer ta perspektiva od osam i više godina ne zadovoljava ovdašnje političare, te može da izazove negativne reakcije. Takođe, strategija donosi i malo realniji pogled i identifikuje sve teme i oblasti koje će zemlje u pristupanju morati riješiti”, rekao je Latal za BUKU. 

 

Kako tvrdi naš sagovornik, uspjeh ove Strategije će zavistiti uveliko od njene implementacije od strane EU, ali još više od nas samih, poličkih lidera, medija, građana...

 

"BiH jeste specifična, ali dodatni problem u ovoj državi je to što je kod nas od rata pristutno da smo svi mi dobrim dijelom naučili da neko sa nama upravlja. Da li je to iz Beograda ili Zagreba, da li je to iz Brisela, Moskve ili Ankare i zato imam osjećaj da bi često i političari i sami građani najradije da nama dođe neki strani upravljač da se mi sa tim ne zamaramo. A to tako ne ide. To se jasno pokazalo u zadnjih nekoliko godina. Međunarodna zajednica je od nas podigla ruke i na neki način ovo urušavanje sistema u BiH, zastoj u provođenju reformi i napretku se može pripisati trenutku kad je međunarodna zajednica prestala da upravlja BiH. Na kraju, sve više mi se čini da je samim građanima lakše otići odavde i potražiti svoju budućnost negdje drugo i tamo ulagati svoje napore u izgradnju nekih drugih zemalja, nego ostati ovdje. Samim tim teško da ćemo provesti ove reforme. Mi smo nekako odustali od ove zemlje i sve ove političke i socijalne krize su rezultat toga, a političari, koje mi krivimo za sve, su samo vrh ledenog brijega i refleksija opšteg stanja u društvu ", zaključio je Latal.

 


Buka preporuka

Buka desk

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.