<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

MOGUĆE JE! Zemlja koja iz obnovljivih izvora proizvodi više struje nego što joj je potrebno

Zelena energija

Teme koje posljednjih godina dominiraju kada je u pitanju budućnost Evropske unije i dalji razvoj njenih članica jesu energetska efikasnost, obnovljivi izvori energije i borba protiv klimatskih promjena. Članica EU koja je u tom smislu ove godine nadmašila sve, pa i samu sebe, jeste Portugal.

04. juli 2018, 12:00

Portugal je u martu ove godine postigao nezapamćen rekord i iz obnovljivih izvora proizveo čak 103,6% el. energije, premašivši tako vlastite potrebe za el. energijom i ostvarivši uštedu od 21 miliona evra.

Po prvi put unazad četiri decenije, mjesečna proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora u Portugalu prevazišla je potražnju za el. energijom u ovoj zemlji.

Prema izvještaju portugalske Asocijacije za obnovljivu energiju i Asocijacije za održive sisteme, a prema podacima mrežnog operatora REN, iz obnovljivih izvora proizvedeno je 103.6 odsto ukupne potrošnje električne energije za mjesec mart, sa velikim izgledima da to postane trend.

Dok su pogoni na fosilna goriva i dalje radili tokom kraćih perioda kako bi dopunili snabdijevanje strujom, u drugim periodima su u potpunosti bili nadomješteni većom proizvodnjom iz obnovljivih izvora.

“Uspjeh koj je postignut u martu je primjer onoga što će se u budućnosti češće dešavati. Očekivanja su da će do 2040. godine proizvodnja el. energije iz obnovljivih izvora moći obezbijediti, na ekonomičan način, ukupnu godišnju potrošnju el. energije u Portugalu. Ovi podaci, osim što predstavljaju istorijski uspjeh u portugalskom energetskom sektoru, pokazuju da se na obnovljivu energiju može računati kao na siguran i održiv izvor kojim se u potpunosti mogu zadovoljiti potrebe države za el. energijom”, navodi se u izvještaju.

Istovremeno, vlada je ukinula subvencije za garantovano snabdijevanje el. energijom koje su se isplaćivale proizvođačima, u vrijednosti od oko 20 miliona evra godišnje, od kojih je najveći dio išao pogonima na fosilna goriva, koji se sada drže kao rezervna opcija.

Iz hidrocentrala je dobijeno 55 odsto mjesečne potrošnje, dok je iz vjetra dobijeno 42 odsto. Inače, Portugal je, sa svojom dugačkom obalom na Atlantskom okeanu, jedan od ranih pionira kada je u pitanju masovna upotreba snage vjetra.


Foto: maxpixel.net

U martu je palo četiri puta više kiše od mjesečnog prosjeka, nakon dugog perioda teške suše, tako da su padavine dopunile rezervoare hidrocentrala.

Proizvodnja el. energije smanjila je emisiju karbon-dioksida za 1.8 miliona tona i pomogla ovoj zemlji da poveća izvoz.

Prosječna tržišna veleprodajna cijena pala je na 39.75 evra po MWh u odnosu na 43.94 evra prethodne godine, kada se iz obnovljivih izvora moglo zadovoljiti svega 6 odsto potražnje za el. energijom u periodu suše. Cijena el. energije u Portugalu je među najvišima u Evropskoj uniji.

RECEPT ZA USPJEH

Za ovakav uspjeh Portugala zaslužna su tri faktora, bogatstvo obnovljivim izvorima, ekspertiza i politička volja, kaže za Buku Luis Santos iz službe za odnose s javnošću Portugalske asocijacije za obnovljive izvore energije.

„Prije svega, politička volja da se u periodu od 2000. do 2005. godine kreira regulatorni okvir koji je omogućio razvoj klastera vjetroelektrana i, u isto vrijeme, instaliranje velikog broja vjetroelektrana.

Drugi razlog je dostupnost i eksploatacija hidro potencijala, gdje je postignut važan iskorak prvih godina 21. vijeka. I treće, moram pomenuti ekspertizu u provođenju planiranog pristupa koji je podstaknuo blisku saranju između vladinih tijela, operatora sistema i sektorskih udruženja.“

Santos kaže da se Portugal uglavnom oslanja na vjetar i solarnu energiju, s tim da po pitanju solarne energije još uvijek nije postignut veliki napredak, dok je snaga vjetra značajno iskorištena.


Foto: pixabay.com

Na pitanje da li su naišli na otpor od strane građana, ekoloških aktivista, energetskog sektora kada su počeli uvoditi tehnologije zasnovane na obnovljivim izvorima, on kaže da nije bilo velikog otpora uvođenju vjetroelektrana zahvaljujući adekvatnom zakonskom okviru koji je omogućio jasne procese i pravila kada je u pitanju zaštita životne sredina, uz mogućnost da se opštinama isplati 2.5% vrijednosti ukupnog bruto prihoda od vjetro parkova.

„Jedini otpor koji je vrijedan pomena je što su se neki građani bunili zbog buke ili vizuelnih problema, ali su ti problemi, generalno govoreći, uspješno prevaziđeni“, navodi Santos.

Što se tiče negativnog uticaja hidrocentrala, Santos kaže da je taj uticaj ublažen temeljnim ekološkim studijama i provođenjem mjera za smanjenje negativnog uticaja. On napominje da Portugal ima klimu koju karakterišu slabe padavine, te su potrebne rezerve vode za potrebe ljudi i poljoprivrede, kao i za gašenje šumskih požara, tako da brane ponekad imaju više funkcija. Takođe, na tokovima rijeka koji se nalaze u zaštićenim područjima nema izgradnje brana.

Savjet drugim zemljama koje su u zaostatku kada je u pitanju upotreba obnovljivih izvora, jeste da je prije svega potrebna jasna politička volja da se provedu programi obnovljivih izvora, zasnovani na srednjoročnoj i dugoročnoj ekonomskoj procjeni planova, imajući u vidu koristi od upotrebe obnovljivih izvora kao što sunezavisnost od fosilnih goriva i smanjenje njihovog uvoza, povećanje izvoza el. energije, otvaranje novih radnih mjesta, razvoj inovacija i primjenu novih tehnologija u industriji. Pored svega toga, u planovima treba uzeti u obzir i tačnu procjenu smanjenja zagađenja od emisija, kažu iz Portugalske asocijacije za obnovljive izvore energije.

„Takođe, važno je istaći značaj dobro osmišljene sheme nadoknade, tako da se postigne stabilnost i predvidljivost da bi se smanjili kapitalni troškovi, što će imati pozitivan efekat na visinu tarife“, kaže Luis Santos iz Portugalske agencije za obnovljive izvore energije.


Foto: publicdomainpictures.net

ENERGETSKA BUDUĆNOST EVROPE

Prelazak na čistu energiju je tema i ovogodišnje Evropske sedmice održive energije (EU Sustainable Energy Week - EUSEW) koja je održana od 4-8. juna. Cilj ovog skupa koji se održava svake godine unazad 12 godina, jeste izgradnja sigurne energetske budućnosti za Evropu. To je prilika da se okupe predstavnici javnog i privatnog sektora, nevladinih organizacija i potrošača kako bi promovisali inicijative za štednju energije i prelazak na obnovljive izbore kako bi se obezbijedila čista, sigurna i efikasna energija. U uvodnom obraćanju, Komesar za aktivnosti EU u oblasti klime i energije Miguel Arias Cañete potvrdio je da će Komisija pokrenuti javne konsultacije u narednih nekoliko sedmica kako bi se pripremila dugoročna strategija o smanjenju emisija stakleničkih gasova u skladu sa Pariškim dokumentom, na zahtjev lidera EU. Tom prilikom najavljeno je i da će se o ovim pitanjima detaljno raspravljati na partnerskoj konferenciji u organizaciji Evropske komisije, koja će se održati u julu 2018. godine.

Takođe,Arias Cañete je izjavio da će Evropska komisija povećati budžet za prelazak na čistu energiju. Ovaj budžet namijenjen je razvoju moderne, nisko-karbonske ekonomije, koja će Evropsku uniju učiniti globalnim liderom u oblasti čiste energije.

Većom upotrebom obnovljivih izvora da zadovolji potrebe za energijom, EU smanjuje zavisnost od uvoza fosilnih goriva i čini svoju proizvodnju energije održivijom. Takođe, industrija el. energije iz obnovljivih izvora pokreće tehnološke inovacije i rast zaposlenosti širom Evrope.

Direktiva EU po pitanju obnovljive energije postavlja obavezujući cilj od 20% krajnje potrošnje energije iz obnovljivih izvora do 2020. godina. Da bi ovo postigle, članice EU obavezale su se da će dostići vlastite nacionalne ciljeve koji se kreću od 10% na Malti do 49% u Švedskoj. Takođe se od svih zemalja očekuje da najmanje 10% goriva za transport dolazi iz obnovljivih izvora do 2020. godine.

I poslije 2020. godine obnovljivi izvori će imati ključnu ulogu u zadovoljavanju potreba EU za energijom. Evropska komisija, Evropski parlament i Vijeće Evrope su 14. juna 2018. godine postigli politički sporazum koji uključuje obavezujući cilj po pitanju obnovljive energije za EU za 2030. godinu od 32%.

U direktnoj vezi sa ciljevima koji se tiču veće upotrebe obnovljivih izvora jeste i borba protiv klimatskih promjena, koje predstavljaju globalnu prijetnju. Sporazum o klimatskim promjenama koji je u decembru 2015. postignut u Parizu, uključuje i plan djelovanja čiji je cilj ograničiti globalno zagrijavanje na nivou koji je „znatno manji” od 2 °C. Pariški sporazum odnosi se na period od 2020. godine pa nadalje, a jedan od njegovih glavnih elemenata jeste solidarnost koja podrazumijeva da će zemlje EU i ostale razvijene zemlje i dalje finansirati borbu protiv klimatskih promjena kako bi zemljama u razvoju pomogli da smanje emisije i postanu otpornije na njihove negativne efekte.

PUT BIH KA ODRŽIVOM ENERGETSKOM SEKTORU

Jedna od potpisnica Pariškog sporazuma je i Bosna i Hercegovina, koja je potpisavši ovaj sporazum u aprilu 2016.  prihvatila učešće u borbi protiv klimatskih promjena i postizanju zajedničkih ciljeva. Međutim, uprkos naporima EU i drugih stranih donatora, dvije godine kasnije, možemo reći da BiH još uvijek tapka u mjestu u ovoj oblasti. Energetski samit BiH koji je održan u aprilu ove godine u Neumu stoga ima veliki značaj kao svojevrsna platforma sa koje bi se stvari mogle pokrenuti u željenom pravcu.

Samit je okupio preko 400 učesnika, stručnjaka iz energetskog sektora Bosne i Hercegovine, te predstavnike izvršne i zakonodavne vlasti, kojisurazgovaralio održivom razvoju i investiranju u energetski sektor, o tržištu energije, kao i o aktuelnim problemima i preprekama za razvoj ovog sektora.

Glavni zaključci samita u Neumu su da energetski sektor Bosne i Hercegovine ima značajnu ulogu u razvoju ekonomije, a obzirom na specifičnu ekonomskusituaciju u Bosni i Hercegovini, za održiv ekonomskirazvoj neophodno je uspostaviti konkurentan energetski sektor, čime bi se štitio životni standard građana i pozitivno uticalo na konkurentnostostalih privrednih grana.

Obzirom na težnju BiH ka pridruživanju Evropskoj uniji, u razmatranju daljeg razvojaenergetskogsektora,neophodno je uzetiu obzir energetsku politiku Evropske unije, navodi se u izvještaju sa samita, a evropska politika bazirana je na energetskoj efikasnosti, smanjenju emisija, povećanju udjela obnovljivih izvora energije i gasu kao ključnom energentu.

„Zastoj reforme tržišta električne energije i gasa u BiH je očigledan. Postoji plan implementacije reforme, ali bi izvršna i zakonodavna vlast trebala aktivno raditi na njegovoj implementaciji i predvoditi reforme.“, navodi se u izvještaju.

U zaključcima sa samita koji se tiču povećanja udjela obnovljive energije, navodi se da postojeće sheme poticaja za razne tehnologije u proizvodnjielektričneenergijeizobnovljivih izvorauobaentitetaimajusvoja ograničenja. „Uvažavajući potrebe i razvoj tržišta neophodan jeprelazak nashemepoticajabaziranena tržišnim principima, na osnovu feedin premija i aukcija. Zakonske, regulatorne, administrativne i finansijskemjereneophodnesudabise podstaklo korištenje obnovljive energije u Bosni iHercegoviniiosiguralopostizanjeciljevaza 2030. godinu.“