NATO zatvara „PROJEKAT BALKAN“: Zašto je Alijansa iznenada odobrila Akcioni plan za članstvo BiH

Iznenadnim aktiviranjem Akcionog plana za članstvo BiH NATO želi da spriječi sve jači ruski uticaj na ovim prostorima, ali će takav potez istovremeno izazvati političke turbulencije u zemlji, jer nemaju svi narodi isti odnos prema Alijansi.

BUKA portal / 06. Decembar 2018


Na to se svode komentari stručnjaka za međunarodne odnose i bezbjednost nakon što su ministri spoljnih poslova NATO juče u Briselu aktivirali Akcioni plan za članstvo MAP koji je mirovao osam godina, jer nije ispunjen uslov – knjiženje vojne imovine na BiH.

– NATO ima ambiciju da zatvori „projekat Balkan“ i jasno je da su u tom kontekstu postale interesantne BiH i Makedonija. Pravila se mijenjaju i pokazalo se da je moguće gurnuti ispod stola tu famoznu priču o uknjižavanju vojne imovine na BiH. Taj projekat vrlo vjerovatno znači članstvo u NATO. Zasad možemo reći da se traži unifikacija zemelja Zapadnog Balkana po tom pitanju i da to znači i drugačiji pogled EU prema ovom prostoru – kaže za Srpskainfo vojni analitičar Aleksandar Radić.

S druge strane, dodaje on, NATO ovim potezom želi i da istisne Rusiju, „koja je tu i ušla zato što Zapad godinama nije imao jako prisustvo“.

– Stvorena je ogromna razlika među zemljama bivše SFRJ. Neke zemlje koje su bile politički miljenici postale su dio EU i NATO. Ostale su prepuštene same sebi sa malim realnim interesom Zapada da se nešto rješava. Naravno da je u takav prostor Rusiji bilo lako ući bez upotrebe velikih resursa – zaključuje Radić.

Profesor međunarodnih odnosa Miloš Šolaja takođe smatra da je je NATO donio odluku iz vlastitih političkih i geostrateških razloga, odnosno zbog sve značajnijeg prisustva Rusije, kao i Kine, u BiH.

– Jedini im je pomak na ovim prostorima u posljednje vrijeme bio prijem Crne Gore. Ono što je bila glavna primjedba za Crnu Goru to se nije promenilo ni nakon prijema u NATO. To je nedostatak unutrašnje demokratije. Tako je i ovaj put. Očigledno je da unutrašnji bezbjednosni uslovi i stanje demokratije u BiH ne idu u prilog takvog približavanja. NATO je ustvari uputio pozivnicu za MAP, a mislim da situacija u BiH nije zrela za to, pogotovo zbog stava Srpske koja ne prihvata NATO – kaže Šolaja za Srpskainfo.

Prema njegovim riječima, u NATO se godinama unazad pričalo o potrebi da se odustane od uslova knjiženja imovine upravo zbog toga što su shvatili da on služi kao opravdanje Srpskoj za protivljenje NATO.


– Evo, sada su bukvalno u tom političkom interesu prešli preko tog uslova, što će unijeti nove tenzije u BiH. Mada je aplikacija za MAP bila usaglašena i podnesena 2009. odnos u BiH prema NATO se drastično promijenio. To neće biti dobro primljeno u Srpskoj i mislim da će biti novi korijen za unutrašnje nestabilnosti u BiH – prognozira Šolaja.

To se već vidjelo iz prvih izjava lidera u BiH. Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik je izjavio da ga stav NATO ne zanima i da se drži Rezolucije NSRS o vojnoj neutralnosti. Hrvatski i bošnjački članovi Predsjedništva, Željko Komšić i Šefik Džaferović, pozdravili su aktiviranje MAP, dok je lider HDZ BiH Dragan Čović saopštio da je hrvatski narod „životno zainteresovan za članstvo u NATO“.

Neimenovani visoki zvaničnik NATO sapštio je novinarima u Briselu da se ovim BiH “ne gura” u Alijansu i da je na domaćim političkim liderima da to odluče, kada dođe vrijeme, piše srpskainfo.


Buka preporuka

Buka desk

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.