Nove žalbe stižu na račun kampanje „Proslavi odgovorno – ako misliš piti, vozač nemoj biti” koja vrijeđa žene

"Dana 18. 1. 2018. godine u okviru kampanje „Proslavi odgovorno – ako misliš piti, vozač nemoj biti” javno je na Radio televiziji Republike Srpske emitovana reklama koja perpetuira štetne i patrijarhalne stereotipe i obrasce ponašanja pod krinkom humorističnog skretanja pažnje na opasnosti vožnje pod utjecajem alkohola", rečeno je iz Sarajevskog otvorenog centra.

Maja Isović Dobrijević / 22. Januar 2018

Podsjećaju da ova reklama počinje riječima muškarca kojom on iskazuje kako mu je bilo dobro na slavi kod kuma, i drsko pita ženu, koja nosi ključeve i otključava automobil, „Kuda“, na šta žena odgovara: „Kući“, razgovor se nastavlja riječima muškarca: „Šta sam doček'o da me žena vozi.“, a nakon toga djevojčica sa zadnjeg sjedišta automobila odgovara: „Tata, bolje je i mama, nego rakija.”

 

 

 

Povodom ove kampanje, Sarajevski otvoreni centar je Agenciji za ravnopravnost spolova BiH  i Gender centru Vlade Republike Srpske podnio zatjeve za ispitivanje povreda Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH. SOC je i Regulatornoj agenciji za komunikacije BiH podnio pritužbu za ispiitivanje kršenja Kodeksa o Audiovizuelnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija.

Idejni tvorci reklame za medije su ranije izjavili da su na šaljiv način pokušali da se igraju sa rodnim ulogama i rodnim stereotipima koji postoje i koji su duboko ukorijenjeni u našem društvu, a sve s ciljem da bi reklama bila što bolje prihvaćena i da bi se digla svijest javnosti o nedopuštenosti upravljanja automobilom u alkoholiziranom stanju.

"Nažalost, ono što se postiglo ovom reklamom je u potpunosti suprotno. Prilikom kreiranja sporne reklame potpuno se zaboravilo na činjenicu da rodni stereotipi i rodne uloge u našem društvu nisu šala, nego princip po kojem živi i koji podržava veliki dio našeg društva. Primarni cilj koji se želio postići u potpunosti ostaje u sjeni stereotipnog prikaza žene kao podređene muškarcu i manje sposobne od njega. Već od prve rečenice, i načina na koji je ista od strane muškarca upućena ženi (grubo, uz povišen ton, nakon što ugleda ključeve od automobila u rukama žene, pitanje 'Kuda')", kažu iz  Sarajevskog otvorenog centra.

Ističu da je u reklami prisutna mizoginija, korištenje i podržavanje rodnih uloga, seksizam, iskazivanje grubog nepoštovanja prema ženama.

"Pored muškarca i žene u reklami učestvuje i mala djevojčica, koja kao normalno prihvata ponašanje muškarca (oca), koje ukazuje na to da je žena nesposobna da vozi automobil i da to čini samo jer je otac (muškarac) pod uticajem alkohola. Posebno uznemirujuća činjenica je smirenost djevojčice na tenzije, grubu, moglo bi se reći i nasilnu komunikaciju između muškarca (oca) i žene (majke), kao da je i to normalni i prihvaćeni način ponašanja", pojašnjavaju.

Iz SOC-a kažu da činjenica koja posebno uznemirava jeste da iza ove reklame stoje: Ministarstvo saobraćaja i veza Republike Srpske, Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) Republike Srpske Agencija za bezbjednost saobraćaja Republike Srpske, Auto-moto savez (AMS) Republike Srpske, Republička uprava za inspekcijske poslove, jedinice lokalne uprave i kompanija “Molson kors” kao strateški partner. Reklama se prikazuje na Radio televiziji Republike Srpske, dakle, javnom servisu.

Povreda Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH

IZ SOC-a kažu da se ovakvim ponašanjem navedenih institucija krši član 21. stavovi (2) i (3)  Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH kojima se zabranjuje javno prikazivanje i predstavljanje bilo koje osobe na uvredljiv, omalovažavajući ili ponižavajući način, s obzirom na spol, te obavezuju mediji da kroz programske koncepte razvijati svijest o ravnopravnosti spolova.

"Također institucije Republike Srpske prekršile su i član 6. stav (5) po kojem su nadležne vlasti obavezne su poduzeti odgovarajuće mjere, uključujući a ne ograničavajući se, na oblast obrazovanja radi eliminacije predrasuda, običaja i svih drugih praksi baziranih na ideji inferiornosti ili superiornosti bilo kojeg spola, kao i na stereotipnim ulogama osoba muškog i ženskog spola. Ovo uključuje, ali nije ograničeno na edukaciju i podizanje svijesti među državnim službenicima, u javnosti i na druge načine".

Prenošenjem i javnim emitovanje rodnih stereotipa krši se i član 5. stav (3)  Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH, jer prenošenje ovakvog sadržaja upravo i dovodi do poticanja na diskriminaciju zasnovanu na spolu. Poticanje na diskriminaciju zasnovanu na spolu je izjednačeno sa diskrimijacijom zasnovanom na spolu, a diskriminacija po osnovu spola je zabranjena članom 2. stav (3) Zakona o ravnopravnosti spolova.

Podržavanjem ove reklame Ministarstvo saobraćaja i veza RS, Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) RS, Agencija za bezbjednost saobraćaja RS, Auto-moto savez (AMS) RS, Republička uprava za inspekcijske poslove, jedinice lokalne uprave, kompanija “Molson kors” te Radio televizija Republike Srpske, na kojoj se prikazuje reklama, su izvršile radnju zabranjenu Zakonom o ravnopravnosti spolova u BiH i prikazale i ženski i muški spola na uvredljiv, omalovažavajući i ponižavajući način upravno na osnovu stereotipa koji u bh. društvu važe za oba spola i dovode do diskriminacije i nasilja što je čak i navedeno kao kažnjivo ponašanje samim Zakonom o ravnopravnosti spolova (član 30.).

Povreda Kodeksa o audiovizuelnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija

Iz Sarajevskog otvorenog centra ističu da u članu 3 (7) Kodeksa o Audiovizuelnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija, stoji sljedeće: Pružalac medijske usluge odgovoran je za sve sadržaje bez obzira na njihov izvor, kao i za profesionalne aktivnosti koje poduzimaju njegovi zaposleni. Ovi sadržaji obuhvataju vlastiti, kupljeni/nabavljeni, reemitovani i razmijenjeni program, najave programa, SMS i druge poruke publike, kao i komercijalne komunikacije.

Dakle, ističu, Radio televizija Republike Srpske je odgovorna za sadržaj predstavljen u spornoj reklami. Emitovanjem ove reklame Radio televizija Republike Srpske je prekršila sljedeće članove Kodeksa o Audiovizuelnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija:

 Član 3 (1)U audiovizuelnim medijskih uslugama i medijskim uslugama radija poštivat će se ljudsko dostojanstvo i osnovna prava drugih, te će se ohrabrivati slobodno oblikovanje mišljenja;

 Član 3 (3) Pružalac medijske usluge neće pružati sadržaje koji uključuju bilo kakvu diskriminaciju ili predrasude na osnovu spola, rase, etničke pripadnosti, nacionalnosti, vjere ili uvjerenja, invalidnosti, posebnih potreba, dobi, seksualne orijentacije, društvenog porijekla, kao i svaki drugi sadržaj koji ima za svrhu ili posljedicu da bilo kojem licu onemogući ili ugrožava priznavanje, uživanje ili ostvarivanje na ravnopravnoj osnovi, njegovih prava i sloboda.

 Član 4 (1) Audiovizuelne medijske usluge i medijske usluge radija neće ponižavati, zastrašivati ili podsticati na mržnju, nasilje ili diskriminaciju protiv lica ili grupe na osnovu spola, rase, etničke pripadnosti, nacionalnosti, vjere ili uvjerenja, invalidnosti, posebnih potreba, dobi, seksualne orijentacije, društvenog porijekla ili na osnovu bilo koje druge okolnosti koja ima za svrhu ili posljedicu da bilo kojem licu onemogući ili ugrožava priznavanje, uživanje ili ostvarivanje na ravnopravnoj osnovi, njegovih prava i sloboda.

Član 4 (2) Audiovizuelne medijske usluge i medijske usluge radija neće stvarati jasan i neposredan rizik od podsticanja mržnje, nasilja ili diskriminacije protiv lica ili grupe po osnovama iz stava (1) ovog člana, ili koji od strane publike može biti protumačen kao podsticanje na mržnju, nasilje, nered i nemire, ili koji bi mogao izazvati ili podsticati krivična djela.

 Član 22(1) Pružalac medijske usluge će osigurati zaštitu maloljetnika od potencijalno neprimjerenih i štetnih sadržaja.

 Član 22 (3) e Pružalac medijske usluge, pri kategorizaciji sadržaja, treba obratiti pažnju na moguće etičke i druge društvene posljedice prikazivanja tih sadržaja, pri čemu posebno trebaju uzeti u obzir sljedeće: da li se radi o prikazu ponašanja uvredljivog za ljudsko dostojanstvo.

 Član 23 (1) Sadržaji koji bi mogli ozbiljno narušiti fizički, psihički ili moralni razvoj maloljetnika neće biti prikazivani u audiovizuelnim i radijskim programima. Ovi sadržaji uključuju, ali se ne ograničavaju na prikazivanje brutalnog i ekstremnog nasilja koje nije opravdano kontekstom, pornografske sadržaje sa elementima nasilja ili ekstremnih seksualnih fetiša i sl.

Iz Sarajevskog otvorenog centra kažu da ukoliko ove institucije stoje iza ove reklame, onda ove institucije i podržavaju ponašanje i stereotipe prikazane u istoj.

"Teško je zamisliti da u ovim institucijama nisu mogli biti svjesni uticaja ovakvog sadržaja na javnost, pa se postavlja pitanje zašto javne institucije i tijela vlasti Reublike Srpske podržavaju aktivnosti i javno promovisanje sadržaja koji produbljuju i podstiču mizoginiju, rodne stereotipe, rodne uloge, seksizam, diskriminaciju na osnovu spola, nejednakost i neravnopravnost muškaraca i žena, te prenošenje ovih obrazaca ponašanja na mlađe generacije", kažu iz ove organizacije.

 

Vezan tekst

 

Na portalu Buka prošle sedmice ukazali smo na problem sa ovom kampanjom:

 

Kampanja koja vrijeđa žene iza koje stoji Vlada RS: „Šta sam doček'o da me žena vozi. Tata, bolje je i mama, nego rakija”


 

 


Buka preporuka

Ženska prava

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.