Vlast u Republici Srpskoj pokušaće vraćanjem klevete u Krivični zakonik da još žešće sjedne za vrat svima onima koji drugačije razmišljaju, kritikuju institucije i ukazuju na sistemsko uništavanje svih temelja ovog društva od strane rukovodstva ovog entiteta.
Naime, eksponenti vlasti gurnuli su u javnost priču o mogućnosti vraćanja klevete u Krivični zakonik RS čime bi se omogućilo sistemu da se legalno obračuna sa svima onima koji ne žele da se povinuju represiji vlasti. Mediji, aktivisti, „neposlušni“ građani svi oni bi se veoma brzo po uvođenju klevete našli na optuženičkim klupama po tužbama institucija iz sistema za klevetu, o čijoj krivici bi odlučivali sudovi podređeni sistemu.
Premijer RS Radovan Višković je ovu ideju ocijenio kao dobru, da bi podrobniju analizu bitnosti uvođenja klevete u Krivični zakonik iznio generalni sekretar Vlade RS i predsjednik odbora za zaštitu Ustavnog poretka Siniša Karan.
“S obzirom na to da nije obuhvaćeno zakonom, krivično djelo kleveta u BiH nije predmet gonjenja po služenoj dužnosti. Jedini mehanizam borbe je privatna tužba, ali ona nema mnogo efekta. I onda najčešće i naši političari, iz nekog podignutog praga tolerancije i ne preduzimaju mjere gonjenja prema takvima, naravno bilo je primjera gdje su oni tužili, po privatnoj tužbi, vidjeli smo bilo je presuda i gdje su dobili, ali to je više u simboličnom smislu”, rekao je Karan.
Sudeći na osnovu njegovih izjava, ukoliko dođe do ovih izmjena uskoro bi sistem mogao da preuzme u svoje ruke tuživanje i krivično gonjenje svih onih koji se na neki način zamjere funkcionerima vlasti ili usude da kritikuju rad institucija.
Da vlast ozbiljno namjerava da provede u djelo svoje naume o prebacivanju klevete u Krivični zakonik pokazuje i izjava ministra unutrašnjih poslova RS Dragana Lukača. On kaže da nije dobro što klevete nema u krivičnom zakonu, ali da je na to uticala međunarodna zajednica.
“To je 99. godine pod uticajem stranaca ukinuto, taj član ima i Srbija i Hrvatska i evropske zemlje i mislim da je to nešto što treba da se vrati. Ne možete samo privatnom tužbom da riješite klevetu na račun funkcionera koje je narod birao”, kaže Lukač.
Ipak, Lukač je zaboravio da se informiše da je Srbija izbacila klevetu iz krivičnog zakonika ili mu je jednostavno namjera bila da obmanjuje javnost u svrhu pravljenja podloge za donošenje jedne ovako štetne odluke po cijelokupno društvo i demokratiju Republike Srpske.
Dario Sandić, advokat iz Banjaluke tvrdi da je vraćanje klevete u Krivični zakonik novi udar na slobodu i demokratske tekovine, te još jedan od načina da se pojača represija nad onima koji se usude kritikovati vlast.
“Vraćanjem klevete u krivični zakonik vratili bi se u vrijeme prije donošenja Zakona o zaštiti klevete koji je donosen sa obrazloženjem da se na taj način približavamo Evropi i da poštojemo tekovine demokratske države i EU koja je proklamovala punu slobodu mišljenja, izražavanja, pisanja i ostalih sloboda koje su propisane Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i sloboda. Na ovaj način mogla bi se pojačati represija nad građanima, posebno nad novinarskom strukom, jer su oni najviše pogođeni ovom klevetom. Problem je što bi sa istog izvora išla i prijava za klevetu i utvrđenje iste kao izricanje sankcije za istu”, kaže Sandić.
On smatram da je vraćanje klevete u krivično zakonodavstvo udar na demokratiju u našoj oskrnavljenoj zemlji u svim segmentima djelovanja.
“Ovo bi samo unazadilo slobodu govora i ugušilo bilo kakvo demokratsko i drugačije mišljenje kakvo imamo do sada”, navodi Sandić.
Prema njegovim riječima, jasno je da postojeća vlast ima većinu u parlamentu koji je jedini nadležan za ovo pitanje i jednostavno želi da pokaže da može da uradi šta hoće, pa tako i vrati klevetu u Krivični zakonik.
“Ovo ima veze sa dešavanjima u posljednjih godinu dana vezanih za smrt Davida Dragičevića i sa protestima na kojima su građani svoj bunt izražavali i mišljenjima koja nisu odgovorala vlasti. Takođe, razlog za ovaj potez može ležati i u nečemu što se planira za budući period. Možda je to gušenje slobode govora novinarske profesije i stavljanje novinara u neke kalupe”, kaže Sandić.
Komunikolog i politički analitičar Mladen Bubonjić navodi da je mogućnost vraćanja klevete u domen krivičnog gonjenja ljudi za izražavanje mišljenja nerazumna, te da bi se na taj način poništile sve prednosti i pogodnosti koje je demokratija i ljudi koji su težili za slobodnom građana donijeli.
“Moglo bi se desiti da za ovim zakonom potegne svaki političar ili neko iz zvaničnih institucija kad god mu se ne sviđa nešto što neki novinar napiše i da iza njega stane sistem. Ovo bi bio ogroman udar na slobodu. Ovdje govorimo o temeljima demokratije i demokratiji kao načinu života koji bi bili poljuljani. To je veliki korak nazad i građani, mediji, nevladine organizacije svi bi bili na udaru. Bilo koja kritika, pod čime ne podrazumjevam neargumentovano vrijeđanje, već suštinsku kritiku koja se zasniva na argumentima bi bila sputana baš zbog toga što bi se nosiocima vlasti pružala mogućnost da potegnu taj zakon za bilo koju izrečenu riječ, da lupaju ljude po ušima. Stvorila bi se situacija koju smo imali u Njemačkoj tridesetih, ili u Italiji dvadesetih. Tu bi se demokratija potpuno izgubila”, kaže Bubonjić.
