Ovo je pokazao najnoviji Balkanski barometar 2018, odnosno godišnje istraživanja mišljenja javnosti i privrednika o stanju u regionu.
Zanimljivo je da građani većine država na Balkanu smatraju da se slika o njihovim zemljama poboljšava, osim percepcije građana BiH, koja je lošija nego ranijih godina.
A činjenica je da standard građana konstantno ide silaznom putanjom, pa su prosječni troškovi života jedne četvoročlane porodice u Srpskoj za deset godina skočili za preko 300 KM, dok su plate u istom periodu porasle za nekih 90, a penzije za nepunih 40 KM.
Tako je u aprilu 2008. potrošačka korpa koštala 1.576, a u istom mjesecu ove godine 1.883 KM. U međuvremenu, prosječna neto plata je sa 751 porasla na 840, a penzija sa 320 na 358 KM. Takođe, polovina zaposlenih u RS radi za platu manju od 700 KM, koliko jednoj četvoročlanoj porodici treba za hranu.
Kako je njihov standard padao, tako su se mijenjale i potrošačke navike građana, jer je siromaštvo mnoge ljude natjeralo da kupuju manje. Ranije ankete su pokazale da čak 80 odsto građana kupuje opreznije nego ranijih godina, odnosno da novac troši samo na ono najpotrebnije, dok polovina odgađa kupovinu ili čeka popuste.
Dok su se pre krize i obilno i kvalitetno hranili, zbog sve slabije platežne moći mnogi građani danas su u poziciji da dnevno sebi mogu da priušte tek ono najosnovnije.
Nekoliko maraka dnevnog budžeta
Za razliku od ranijih godina, sve više je onih koji u trgovine ulaze sa nekoliko maraka dnevnog budžeta, manevrišući šta da kupe ovom crkavicom, a da ne ostanu gladni.
Tako, nisu rijetki slučajevi da ljudi pazare po pola hleba, tri jajeta, jednu krmenadlu, tri-četiri krompira, koju voćku.
To potvrđuju i u banjalučkoj Asocijaciji samostalnih trgovinskih radnji, uz objašnjenje da je u posljednje vrijeme sve više onih koji u nabavku dolaze po tek nekoliko najjeftinijih namirnica.
''Kupe hljeb, nekoliko jaja, malo krompira i makarona, i to je to. Kad odluče da se malo počaste mesom, uglavnom je riječ o par stotina grama piletine. Kupuju i po jednu krmenadlu ili komadić nekog drugog mesa, jer nemaju para za više. Od suhomesnatih proizvoda pazare one najjeftinije, jer im kućni budžeti ne dozvoljavaju nešto drugo'', kažu u ovoj asocijaciji.
Promjena potrošačkih navika ogleda se i u tome da građani u sve većoj mjeri zaobilaze skuplju garderobu. Naime, od šopinga u prodavnicama markirane garderobe – dok je bog pomagao – preko oblačenja u sekend hend šopovima po dolasku krize, ljudima se danas najviše isplati da odjeću i obuću – razmenjuju.
Nedavno istraživanje agencije “Gallup International” pokazalo je da oko 80 odsto građana BiH ne vjeruje u bolje sutra, zbog čega su se njeni stanovnicie našli na trećem mestu najpesimističnijih naroda u svijetu.
Analiza ove agencije pokazala je da, generalno posmatrano, čak 38 odsto građana ne vjeruje da će 2018. godina biti uspješnija od prethodne, dok 20 odsto vjeruje u bolje sutra. Ostali smatraju da ćemo, po principu ista meta – isto odstojanje, ostati tu gdje jesmo što je, kako kažu stručnjaci, takođe pesimistično viđenje budućnosti.
U ekonomski prosperitet BiH vjeruje svega 13 odsto njenih građana, 40 odsto je mišljenja da će besparica biti još veća, a 47 odsto je stave da se ni u ovoj godini nećemo pomjeriti sa mrtve tačke.
Ništa čudno, s obzirom na činjenicu da mnoge nezaposlene i penzionere u životu održava besplatan obrok iz javne kuhinje ili kora hljeba iz nekog kontejnera. S druge strane, više od trećine ukupne radne snage svojim primanjima jedva može da osigura tek golo preživljavanje.
O standardu penzionera suvišno je i govoriti, s obzirom na činjenicu da većina njih penzijama jedva uspije da se snabdije lijekovima, plati režije i kupi dovoljno brašna i makarona.
Ekonomista Zoran Pavlović naglašava da je, kad otvore frižider i novčanik, građanima jasno kako žive, pa ne čudi što je velika većina bez ikakve nade u bolje sutra.
Prema njegovim riječima, ekonomska situacija u BiH je više nego loša, jer ne postoji strategije razvoja i investiranja u realni sektor.
''Nema nikakve vizije ekonomskog razvoja, stimulisanja malog i srednjeg biznisa, zapošljavanja'', ističe Pavlović.
Sve više ljudi odlazi
Zbog svega navedenog ne čudi što mnogi maštaju da napuste BiH, a sve više je onih kojima to polazi zarukom. Tako su lani građanima BiH izdate 9.923 dozvole samo za rad u Sloveniji, što je u poređenju 2013. godinom više za čak 15 puta. Preko Agencije za rad i zapošljavanje, unazad četiri godine u ovu bivšu jugoslovensku republiku je otišlo skoro 20.000 ljudi iz BiH, a za samo četiri mjeseca 2018. izdato je 4.307 radnih dozvola.
S druge strane, uglavnom uz pomoć rođaka i prijatelja, ovu državu godišnje napusti 35.000 do 40.000 ljudi.
