<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Pacijenti u RS traže izmjenu Pravilnika o medicinskim sredstvima

Svjetski dan dijabetesa 14 novembra 

Posljedice bolesti daleko su skuplje od liječenja, naglašava Zarić

14. novembar 2018, 1:00


 

Udruženje DIABETno1 iz Banjaluke traži od resornih institucija RS što hitnije uspostavljanje registra oboljelih po patofiziologiji oboljenja, kako bi došlo do izmjene Pravilnika o medicinskim sredstvima od kojeg zavisi kvalitet liječenja i života ovih pacijenata.


Vesna Zarić, predsjednica udruženja, tvrdi da promjena akta treba da donese veći broj trakica za oboljele i uvođenje na listu senzora za kontinuirano mjerenje šećera, jer je do sada u tome, prema zvaničnom obrazloženju Fonda zdravstvenog osiguranja RS, prepreka bio nedostatak registra.


Ona nudi saradnju institucijama i podsjeća da je dijabetes skupo oboljenje i po zdravstveni sistem RS, zbog čega je takodje važno odgovorno djelovati.
“  Veoma je skupo plaćati komplikacije koje dijabetes nosi sa sobom, zbog čega je važno raditi preventivno, a zatim omogućiti dovoljan broj terapija, kontinuirane mjereče, zadržati radnu snagu i sposobnost ovih pacijenata, kojih je prema zvaničnim podacima institucija RS,  sada više od 18 hiljada,” naglašava Vesna.


Bez dovoljnog broja trakica za mjerenje šećera ili kontinuiranih mjerača šećera, pacijenti ne mogu postizati željene rezultate koji bi odložili nastanak komplikacija. Zbog toga su potrebe oboljelih na mjesečnom nivou velike i individualne u zavisnosti od stanja pacijenta, ali i dalje neuporedive u odnosu na komplikacije koje nastaju ukoliko izostane primarna intervencija u liječenju.


DIABET no1 danas u Banjaluci obilježava Svjetski dan dijabetesa i od zdravstvenih ustanova u RS će zatražiti pružanje edukacije o bolesti svim pacijentima.
Ovo udruženje osnovano je na inicijativu grupe oboljelih od dijabetesa 2017. godine, sa ciljem da se prošire njihova prava i omogući učešće u kreiranju politika od kojih zavisi kvalitet liječenja.
Do sada su reagovali prema institucijama zbog  nestašice inzulina u apotekama, povodom prebacivanja određenih antidijabetika sa liste „A“ na listu „B“ lijekova, zatražili uvođenja indikacija za propisivanje terapije inzulinima najnovije generacije, podržali zahtjeve za uvođenja kontinuiranih mjerača glukoze (senzora) u krvi u sistem obavezne zdravstvene zaštite, izradili i podijelili oboljelima inovativni dodatak na auto pojasu i torbici, na kojem je upustvo za pomoć kod  hipoglikemije, izradili www.diabetno1.com..
“ Po zanimanju sam pedagog i vaspitač,  sertifikovani sistemski porodični psihoterapeut. Zadnjih deset godina radim u Centru za predškolsko vaspitanje i obrazovanje u Banjaluci, takođe se bavim i psihoterapijskim radom. Moja odluka da uđem u ovu priču je nastala iz lične potrebe, da sebi olakšam život. Odlučna sam da i pored bolesti živim život dostojan čovjeka, sa što manje komplikacija i što bolje regulisanim dijabetom.  Kada sam kupila inzulinsku pumpu iz ličnih sredstava, napokon sam se mogla naspavati, ali sam se srela i sa onom realnošću kada treba ostvariti pravo na veći broj trakica za mjerenje šećera.. FZO RS plaća potrošni materijal za insulinske pumpe, ali ne izdaje dovoljan broj trakica za mjerenje šećera, nego ih pacijenti kupuju u količinama koje su njima potrebne,“ objašnjava Vesna.


Iako i sam proizvođač preporučuje da korisnik inzulinske pumpe najmanje šest puta treba da primi terapiju, nekad je taj broj mnogo veći. 


Šećerna bolest ili dijabetes (lat. diabetes mellitus grč. διαβήτης) je hronični, neizlječivi sistemski poremećaj metabolizma, koji se karakteriše hiperglikemijom ili trajno povišenim nivoom glukoze u krvi. Uglavnom je uslovljen nasljednim faktorima, a nastaje zbog smanjene sekrecije ili smanjenog biološkog dejstva hormona insulina, odnosno u kombinaciji ova dva faktora. Taj nedostatak ometa razmjenu ugljenih hidrata, masti i bjelančevina u organizmu, što se ispoljava tipičnim tegobama, a nakon dužeg vremena utiče i na strukturu i funkciju krvnih sudova, živaca i drugih vitalnih organa i organskih sistema.
Dijabetesu  tipa 1,  obično prethodi faza bez simptoma, poznata kao inzulitis, kada T stanice imunog sistema počinju infiltrirati i uništavati beta stanice gušterače. Nije poznato šta dovodi do ove pojave, ali postoje dokazi o genetskoj predispoziciji i okidaču iz okoline. Napredovanje bolesti od inzulinitisa do potpuno razvijenog dijabetesa može potrajati čak više od nekoliko godina.
Šećerna bolest, pogotovo tipa 2, dobija razmjere epidemije u čitavom svijetu. Obično  se javlja nakon 40-te godine. 
U zavisnosti od tipa dijabetesa on se liječi inzulinskom terapijom, DIPIPI inhibitorima ili antidijabeticima, zdravim načinom života. 

Autor: Vanja Stevanović