Posjetili smo porodicu Vujinović: "Vlastiti krov nad glavom dao nam je novi vjetar u leđa"

Regionalni stambeni program Evropske unije (EU) u BiH, u pet godina koliko se implementira, omogućio je mnogim izbjeglim i raseljenim licima da dobiju novi dom. Među njima je i šestočlana porodica Vujinović, kojoj je vlastiti krov nad glavom, dao novi „vjetar“ u leđa.

Tatjana Čalić / 24. Juni 2018

Glava porodice, Rajko Vujinović,  dočekao nas je vedar i nasmijan ispred svoje kuće u banjalučkom naselju Ada. Dok nam pokazuje višespratnicu i šta je sve na njoj urađeno, kaže i da prije par godina nije mogao ni pomisliti da će ova kuća, koju je sam izgradio do prve ploče, dobiti još jedan sprat i krov.  

Razgovor nastavljamo  u hladovini iza kuće, pokraj bašte u kojoj ova porodica vrijedno radi. 

 

Ja sam u ovoj zemlji rođen, u Ključu. U tom gradu sam se školovao i živio do 1968 godine kada sam  otišao u Zagreb, gdje sam radio pune 22 godine. Početkom 1992. godine znate šta se dešavao u bivšoj državi da ne pričam o tome, došao sam u Banjaluku sa suprugom, kćerkom i sinom. Nije bilo ni lako ni jednostavno tih godina, reći ću samo da sam dva puta ranjavan. Nikada nisam razmišljao o povratku u Hrvatsku, pa sam odlučio da ovdje kupim plac i počnem novi život. Svojim sredstvima sam uspio sagraditi kuću do prve ploče, i tu sam stao, dalje nisam mogao, nedostaja su sredstva. Na tom malom prostoru živimo ja i supruga, te ćerka, samohrana majka sa djetetom i sin takođe samohrani roditelj djeteta sa cerebralnom paralizom. To su tri različite generacije, a prostora premalo. Nije mi preostalo ništa drugo nego da zatražim pomoć. Obratio sam se međunarodnoj zajednici i Ministarstvu za izbjegla i raseljena lica RS, i oni su mi izašli u susret iako je njihov sistem gradnje od temelja do krova, pa ključ u ruke“, priča za naš portal Rajko Vujinović.

Nadogradnja sprata i postavljanje krova završeno je prije godinu dana, ali je sprat bez stolarije, vode, struje, i samim tim bez mogućnosti da se dio ukućana preseli.


Sretan sam što više ne moram gore stavljati najlone da ne prokišnjava, što po noći više ne ustajem jer bi vjetar digao ono što sam stavio. Sada pokušavam da vidim šta se može dalje jer ja zaista nisam u mogućnosti da nastavim radove, barem da uspijemo riješiti stolariju“, naglašava Rajko i prepričava kako su izgledali pregovori sa izvođačima radova jer je njegov „slučaj“, od samog starta bio drugačiji: „Trebala je ići jedna fasada samo na donji dio, i trebao se postaviti krov. Sa takvim riješenjem ne bih dobio dodatni prostor, a on mi je najpotrebniji.  Stoga sam prihvatio dogovor da se završi gruba gradnja, da se podigne sprat i postavi krov. Za dalje radove ima naznaka da će mi se opet izaći u susret. Riječ je o ljudima koji imaju razumjevanja i ja vjerujem da naša saradnja nije završena“. 

Rajko je proteklih godina radio i 3-4 posla kako bi obezbjedio egzistenciju porodici. Danas je već u ozbiljnijim godinama, narušeno mu je zdravlje ali i dalje radi pri crkvi kao obezbjeđenje i čuvar podzemne garaže.

Ovih dana nada se i penziji, zakonom propisane godine su tu, plus 22 godine radnog staža u Hrvatskoj, u BiH 11, ali teško je očekivati da će završiti kuću uz pomoć penzije.


Porodica Vujinović je samo jedna od korisnika Regionalnog stambenog programa uspostavljenog kako bi pružio trajna stambena rješenja za ranjive kategorije izbjeglica i raseljenih lica nakon sukoba na teritoriji bivše Jugoslavije u periodu 1991.-1995. Program implementiraju Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Crna Gora i Srbija, a većim dijelom ga finansiraju međunarodni donatori. 

Do sada je međunarodna zajednica obezbijedila 284 miliona eura, od čega EU 232 miliona, a ostali donatori 52 miliona eura. Ovim programom je predviđeno stambeno zbrinjavanje oko 74.000 osoba ili 27.000 domaćinstava, a ukupna vrijednost programa je procijenjena na 584 miliona eura u periodu od pet godina. Sveukupna podrška Regionalnom stambenom programu u BiH do danas iznosi 49 miliona eura.

Samo u našoj zemlji do sada je završeno ukupno 518 stambenih jedinica od čega 442 porodične kuće i 76 stanova u višestambenim zgradama. U toku su radovi na još 578 objekata od kojih će neki biti vrlo brzo završeni, dok je obnova oko 1.429 stambenih jedinica u fazi tendera, projektovanja ili izvođenja radova.

Projekat se implementira širom BiH, a do sada je obuhvaćeno 83 općina i gradova.


Ovo su podaci koje su nam dostavili iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, koji zajedno sa resornim entitetskim ministarstvima prate i koordinišu aktivnosti vezano za ovaj projekat.

 „Okvirno, samo jedna od dest porodica koje su podnijele zahtjev može dobiti pomoć u okviru RSP, koji je najveći poratni donatorski program stambenog zbrinjavanja, ali ujedno i posljednja intervencija međunarodne zajednice u regionu. To znači da će se preostale potrebe morati rješavati na drugi način, bilo da se radi o osiguranju budžetskih, kreditnih ili ostalih sredstava za ove namjene.  Bosna i Hercegovina je riješena da Aneks VII DMS provede u cijelosti i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH stoji na stanovištu da sve dok se i posljednjoj izbjeglici, raseljenoj osobi i povratniku ne osigura pristup pripadajućim pravima, proces ne može biti okončan. Svi oni koji ispunjavaju zakonom propisane uslove za dobianje pomoći, biće uključeni neki od projekata obnove, a dinamika će zavisti od osiguranja neophodnih sredstava“, kaže za Buku Nermina Džepar-Ganibegović iz Ministarstva za  ljudska prava i izbjeglice BiH.

Ipak iz Evropske unije najavljuju da ovo neće biti kraj ulaganja u našu zemlju, a najavljuju i neke nove projekte.

Kako je u izjavi za Buku rekla Jamila Milović-Halilović, glasnogovornica Delegacije Evropske unije i Ureda specijalnog predstavnika EU u BiH još  na 14. sastanku Skupštine donatora Regionalnog stambenog programa, koji je održan prošle godine u Parizu, EU je potvrdila da će obezbijediti dodatnih 84 miliona eura koji će biti dodijeljeni tokom 2017./2018. Tom prilikom, EU je najavila i da bi do sredine 2018. trebao biti pripremljen regionalni plan za put ka naprijed.

EU nastavlja da naglašava potrebu za konsolidovanim korisničkim podacima, sakupljajući informacije prikupljene na svim administrativnim nivoima kako bi se kreirao ažurirani status o stanju interno raseljenih lica i izbjeglica. Također, potrebno je početi planirati izlaznu strategiju za Regionalni stambeni program kako bi se osigurala održivost dosadašnjih ulaganja, te zato što se u okviru programa ne može pomoći svim porodicama kojima je pomoć potrebna. Ova strategija bi također bila korisna kako bi se iskomunicirao opseg Regionalnog stambenog programa poput trajanja programa, raspoloživih finansijskih sredstva, broja korisnika“,  pojasnila je glasnogovornica Delegacije Evropske unije i Ureda specijalnog predstavnika EU u BiH. 

To ne bi bio kraj ulaganjima jer je Evropska unija spremna u budućnosti razmatrati pripremu novog programa zasnovanog na potrebama - "Program integracije BiH", nakon sprovođenja temeljne i detaljne procjene potreba, sagledavajući sve aspekte koji se trebaju riješiti, odnosno stambeno zbrinjavanje, pristup zdravstvu, obrazovanju, pravnim uslugama, registraciji, a sve uz poštivanje rigoroznih kriterija ranjivosti.

 

 

 


Buka preporuka

EU/BiH

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.