Proteklih dana, glavni gradovi Bosne, Makedonije i Kosova našli su se na vrhu liste najzagađenijih gradova na svijetu. Smog se pojačao zbog gustog saobraćaja, prevelike upotrebe uglja, lošeg prostornog planiranja i grijanja na čvrsta goriva.
Indeks kvaliteta vazduha, koji mjeri Američka ambasada u Sarajevu, dostigao je 383 u utorak. Ovaj nivo Svjetska zdravstvena organizacija ocjenjuje kao opasan po zdravlje i gotovo deset puta veći od prosjeka. U Prištini, registrovani indeks je bio 415 u ponedeljak naveče, a kvalitet vazduha u nekoliko makedonskih gradova ocijenjen je kao veoma loš.
“Ovo je sve rezultat situacije u kojoj političke elite tretiraju grad kao gradilište koje po svaku cijenu treba biti iskorišteno, a ne kao mjesto gdje ljudi žive”, kazao je za Reuters Anes Podić iz sarajevske ekološke grupe Eko Akcija.
“Možete osjetiti neugodan miris vazduha čak i kada ste u autu ili kod kuće,” kazao je za Reuters taksista Mirsad Pobrić.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, cijena zagađenosti iznosi više od jedne petine godišnjeg bruto domaćeg proizvoda (BDP) svake godine - oko $3.9 milijardi – zbog izgubljenih dana na poslu i u školi, zdravstvenih troškova I troškova goriva.
Makedonija gubi iznos od 3.2 odsto BDP-a godišnje zbog zagađenost, navodi se u izvještaju Svjetske banke, više od $360 miliona godišnje.
Kako bi podigli svijest o ovom problem, Ambasada Švedske koristi crveno osvjetljenje na svojoj fasadi u centru Sarajeva, ukazujući na kvalitet vazduha svakog dana. Što je crvena boja intenzivnija, zagađenje je jače.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, zbog zagađenosti vazduha godišnje umre 230 građana BiH na 100,000 građana, u poređenju sa 0.4 u Švedskoj. Svjetska banka procjenjuje da u Makedoniji godišnje bude 1,350 smrtnih slučajeva povezanih sa zagađenjem vazduha.
“Zagađenje ubija ljude u BiH, tako da se nešto zaista mora poduzeti, kazao je ambasador Švedske Anders Hagelberg za Reuters.
U sklopu njihovih napora da riješe ovaj problem, Švedska je pokrenula četvorogodišnji projekt u Bosni koji će okupiti stručnjake iz švedske Agencije za zaštitu životne sredine i lokalne hidrometeorološke agencije i vlasti.
Cilj programa je pomoći da se poboljša praćenje kvaliteta vazduha, ali i da se obezbijedi više ulaganja u energetsku efikasnost.
Makedonija je pokrenula vlastiti program za borbu protiv zagađenosti vazduha, za koji je vlada izdvojila 1.6 milion eura ($1.83 milion) u budžetu za sljedeću godinu. Cilj je da se zagađenost vazduha u Skoplju smanji za pola u roku od dvije godine, tako što će se smanjiti porez na centralno grijanje, ograničiti saobraćaj i uvesti strožije kontrole industrijskih emisija.
Aktivisti kažu da su namijenjena sredstva nedovoljna i da je reakcija vlasti neadekvatna.
Izvor: uk.reuters.com
