REPRESIJA U NAJAVI, PROŠIRUJU SE OVLAŠTENJA POLICAJACA U RS: Poslanici u Narodnoj skupštini RS sutra polažu važan ispit

Na sutrašnjoj sjednici Parlamenta Srpske trebalo bi da se nađu dva Zakona koja su već u samoj fazi nacrta izazvala buru u javnosti, ne samo domaćoj, već i međunarodnoj.

Elvir Padalović / 15. April 2019

foto BUKA

Naime, poslanici Narodne skupštine RS raspravljaće o izmjenama i dopunama Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima u RS te o nacrtu Zakona o izmjenama Zakona o javnom redu i miru. Protiv ovog nacrta je medijska zajednica, nevladin sektor, kao i opozicioni političari, koji traže povlačenje zakona iz parlamentarne procedure. Ovim nacrtom predviđeno je, između ostalog, da se kao prekršaj javnog reda i mira predviđa „neovlašćeno fotografisanje ili snimanje kojim se ometa službenik dok vrši svoje dužnosti“. Iako su u Ministarstvu unutrašnjih poslova bili izričiti kada je riječ o ovom 24. članu pomenutog zakona naglasivši kako se ovaj član neće ticati novinara koji obavljaju svoje radne dužnosti, nejasno je zbog čega u pomenuti član nije uveden novi stav koji bi izuzeo novinare. 

Kako bi umirili uzburkanu domaću i međunarodnu javnost, MUP Republike Srpske je povukao zakon o javnom okupljanju, ali Zakon o javnom redu i miru i dalje prolazi sa pomenutim spornim članom. Ministar unutrašnjih poslova RS Dragan Lukač je kazao kako će se Zakon primjenjivati uz poštivanje najboljih praksi evropskih zemalja, ali i dalje je nejasno šta to konkretno znači. Druga stvar tiče se i same definicije "službenika". Iako se svi nominalno zalažu da bi novinari trebalo da dobiju status službenika, te bi svaki napad na njih bio tretiran kao napad na službeno lice, a što je usvojeno u Federaciji BiH. Zasad se ne dešava konkretizacija ove namjere. Novinari još uvijek pripadaju samo medijskoj zajednici i njih se ovaj Član 24. i dalje tiče. 

I nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima je sporan. Barem tako tvrde nevladine organizacije koje su uputile svoj komentar na isti, tvrdeći kako se predloženim rješenjima proširuju policijska ovlašćenja odredbama koje nisu dovoljno jasne, čime se u praksi omogućuje primjena pretjeranih diskrecionih ovlašćenja policijskih službenika, saopštio je Transparency International BiH.

U komentarima civilnog društva je naglašeno da su predloženim rješenjima značajno proširena policijska ovlašćenja u pogledu pozivanja lica, uzimanja izjava i lišavanja slobode, kao i u pogledu sprovođenja posebnih istražnih radnji, i to odredbama koje nisu dovoljno jasne. Na taj način se u praksi omogućuje primjena pretjeranih diskrecionih ovlašćenja policijskih službenika.

Ako se to poveže sa nedavnim dešavanjima u Banjaluci kada je veći broj građana prijavio zloupotrebe policijskih ovlašćenja, zbog čega je TI BiH podnio i krivične prijave, to s pravom izaziva zabrinutost građana. U nacrtu nisu jasno navedeni razlozi donošenja spornih izmjena i dopuna. 

"Posebno je sporno što se policijska ovlašćenja proširuju protivno krivično-procesnim odredbama, i nauštrb sistemskih zakona, kao što je Zakon o krivičnom postupku (ZKP). Tako se predviđa da prikriveni istražioci mogu biti bilo koja lica, dok ZKP propisuje da to mogu biti samo ovlašćena službenica lica. TI BiH poziva stručnu i akademsku javnost da se oglase, i poziva Vladu RS i MUP RS da povuku Nacrt radi dorade spornih rješenja" , stoji u komentaru nevladinog sektora.

Ena Bavčić, iz organizacije "Civil Rights Defenders" i autorka istraživanja o javnim okupljanjima u BiH, kaže da će, ukoliko se  usvoje predložene izmjene Zakona o javnom redu i miru, to sigurno poslati negativnu poruku, kako građanima i građankama, tako i međunarodnim organizacijama i ambasadama, koje su mahom objavile reakcije prošle sedmice, uključujući i EU. Ona kaže da je u suštini najsporniji Član 24. koji određuje čak zatvorsku kaznu za fotografisanje javnih službenika, tačnije policajaca. 

"Potrebno je napomenuti da međunarodni standardi prave razliku između privatnosti privatnih lica i lica koja obavljaju javne dužnosti, pa tako postupci policajaca, kao javnih službenika, moraju biti podložni javnoj debati. Kada je u pitanju pravo na javno okupljanje, međunarodni standardi jasno kažu kako svaki policajac, pa i onaj u civilu, treba biti prepoznatljiv tokom osiguravanja javnog okupljanja. Prepoznatljiv u smislu da posmatrači znaju njegovo/njeno ime i prezime koje treba biti jasno istaknuto na uniformi. Ukoliko je policajac u civilu, potrebno je da se identificira prije nego što počne da izdaje naloge civilima", kaže Bavčić za BUKU.

Ističe da je neophodno da novinari i novinarke, građanski/necertificirani novinari i novinarke, kao i ostali građani i građanke, imaju omogućeno snimanje i fotografisanje njihovih akcija, u okviru slobode govora. Na ovaj način se osigurava demokratičnost i pristup informacijama o postupcima javnih službenika koji su plaćeni iz javnih budžeta i trebalo bi da rade u korist građana i građanki.

Kada je riječ o Zakonu o policiji, ona kaže da se slaže sa zaključcima analize zakona koju su napravile organizacije civilnog društva iz Banjaluke.

"Osim što je BiH postkonfliktna zemlja, pa povećanje broja policije i kreiranje rezervnih službi može doprinijeti širenju tenzija, postoje dodatne provizije koje su problematične, kako su kolege i kolegice iz Transparency International istaknule. Najproblematičnije je to što se u Zakonu o policiji i unutrašnjim poslovima značajno proširuju policijska ovlaštenja, konkretno kod pozivanja lica na razgovore/davanje izjava, pa se policajcima daje pravo da pri svakom pozivanju mogu uzimati izjave bez nadzora tužioca. Zatim, predviđa se mogućnost da prikriveni isljednici, institut strogo uređen Zakonom o krivičnom postupku, mogu biti bilo koja lica, a ne samo policijski službenici, što je suprotno Zakonu o krivičnom postupku, koji previđa da to mogu biti samo “ovlaštena službena lica”", ističe naša sagovornica. 

Također, ovlaštenja policijskih službenika kod lišenja slobode nisu jasna i nejasno je zašto se ovo reguliše policijskim zakonom, kada je to već normirano kroz Zakon o krivičnom postupku. 

"Bojimo se da je ovo sve način da se prošire policijske ovlasti protivno drugim propisima. Proširenje policijskih ovlasti koje nisu jasno definisane i usklađene sa međunarodnim principima dugoročno mogu da vode do povećane zloupotrebe tih istih ovlasti. Ovo, u kombinaciji sa pokušajem da se spriječi snimanje i izvještavanje o tim zloupotrebama, kreira atmosferu nekažnjivosti za policijske službenike koji eventualno koriste metode torture i zlostavljanja, što je zaista jako zabrinjavajuće i praksa autokratskih, a ne demokratskih institucija", navodi naša sagovornica.

Siniša Vukelić, predsjednik Kluba novinara Banjaluka, kaže za BUKU da se predloženim izmjenama Zakona o javnom redu i miru uvode dodatne, represivne mjere nad novinarima iz RS, ali i iz cijele BiH koji obavljaju profesionalne zadake na teritoriji RS, te krše međunarodni standardi slobode izražavanja i slobodnog rada medijskih profesionalaca.

Dodaje da se predloženim izmjenama krše pravila OSCE-a, Savjeta Evrope i drugih evropskih institucija o dozvoljenom snimanju i fotografisanju događaja od javnog značaja, bez prethodnog traženja dozvole od policije ili bilo kog drugog javnog organa. 

"Ta pravila propisuju i da se snimljeni materijal ne može oduzimati od novinara, snimatelja i fotoreportera bez odluke nadležnog suda", kaže on, pozivajući poslanike Narodne skupštine RS da, ukoliko se nacrt izmjena Zakona o javnim redu i miru ipak pojavi u parlementarnoj proceduri, ne glasaju za prijedlog Vlade RS i da na taj način onemoguće dodatna ograničenja i pritiske na novinare i sve druge građane.

Posljednjih nekoliko mjeseci svjedočili smo nemilim scenama iz Banjaluke - sukobu između pripadnika unutrašnjih poslova i upotrebi sile nad novinarima, aktivistima i građanima. Namjera novih zakona je da se spriječi i pomisao da se nešto poput Pravde za Davida ponovi u budućnosti.  Usvajanjem navedenih izmjena zakona, otvorio bi se zakonski prostor za još snažniju represiju i potpuno derogiranje ljudskih prava i sloboda u Republici Srpskoj. Iako svi relevantni akteri ocjenjuju najavljene zakone kao izrazito represivne i suprotne praksi evropskih zemalja, vlasti u Republici Srpskoj od istih ne odustaju. Tako će ovaj svojevrsni test iz demokratije narodni poslanici polagati sutra. 

 

 


Buka preporuka

Društvo

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.