<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Robin Hood finansijske krize: Španac podigao pola miliona evra kredita i iskoristio ga za &quot;rušenje&quot; kapitalizma

2008. GODINE španjski antikapitalistički aktivist Enric Durán uzeo je zajam od 492.000 evra iz čak 39 različitih banaka bez namjere da ih ikada otplati. Baš kao što bi se i očekivalo od jednog antikapitaliste, novac nije potrošio na dijamantne kuhinjske noževe i ostale luksuzne budalaštine, već ga je uložio u nekoliko antikapitalističkih udruženja, a ostatak potrošio na "Crisi", besplatne novine u kojima je precizirao ono šta i kako je učinio, te pozvao i druge da učine isto.

03. februar 2014, 12:00

Demonstracija "robinhudstva" preko noći ga je pretvorila u junaka, ali kada postaneš junakom koristeći se upitnim protuzakonskim sredstvima, policija će ti kad-tad pokucati na vrata, što se Duranu na kraju i dogodilo. Enric je proveo dva mjeseca u zatvoru 2011. godine, a početkom ovog mjeseca je pušten na uslovnu slobodu. Sada čeka novo suđenje. Trenutno ga progoni čak 14 financijskih institucija, a prijeti mu kazna zatvora u trajanju i do osam godina.

U magazinu "Vice" objavljen je intervju s ovim španskim "Robin Hoodom", koji prenosimo:

Aktivizmom se baviš od 2000. Šta je to što je probudilo tvoj interes za financijskim sistemom?

"Tada sam bio dio antiglobalizacijskog pokreta. Do 2005. čitao sam o energetskoj krizi, koja ima veze sa finansijskim sistemom. Tada sam shvatio da, ne samo da je taj sistem nepoželjan, nego da se više ne smije nastaviti. To je ono što je probudilo ideju za činom neposlušnosti - povući novac iz banaka i ulagati ga u antikapitalističke projekte.

Na neki način, predvidio si vezu između finansijskog sistema, politike, multinacionalnih kompanija te vlade - u vrijeme kad to mnogima nije bilo jasno. Šta te navelo da pomisliš da nije u pitanju samo jedan dio sistema koji ne štima?

"To je bilo 2000. godine kada smo se borili protiv Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke, tada smo počeli shvatati da je to globalna stvar. Ono što nam nije bilo jasno je to da će se sistem sam urušiti. Mislili smo da mi moramo učiniti nešto kako bi se sistem raspao, nismo shvatili da će se raspasti sam od sebe"

Da li je  dizanje svih tih kredita bio način da pokažete kako se sistem može iskoristiti?

"Razne stvari su tu bile u pitanju, ali mi smo imali dva glavna cilja. Jedan od ciljeva je bio da prokažemo financijski sistem u svoj svojoj neodrživosti, a drugi cilj je bio da pokažemo kako možemo biti neposlušni, hrabri, i da možemo sami sebe osnažiti. Kada sam počeo sa svim ovim bio sam inspirisan istorijskim ličnostima poput Gandija, i mislio sam kako je veoma važno preduzeti neke mjere u 21. vijeku kao što su to činili ljudi u prošlosti. Željeli smo iskoristiti novac za projekte koji bi pokazali kako su neke druge metode, osim kapitalizma, zaista moguće"

Kako je izgledao taj proces kada si odlazio u banke i tražio kredite?

"To je trajalo od ljeta 2005. pa sve do proljeća 2008. godine. Naučio sam kako funkcioniše kreditni sistem, i imao sam informacije o tome što je potrebno imati kako bi vam banka odobrila kredit. Pronašao sam rupe u zakonu i naučio kako ih iskoristiti.

Isprva bih uspio dobiti samo jedan kredit od tri zahtjeva. Poslije bi mi, od 10 zahtijeva, odobrili 9 kredita. Stvar je u tome da je Španija banka dijelila informacije o kreditima drugim bankama, ali samo ako je iznos bio veći od 6000 evra. Tako da sam ja potraživao kredite dvije godine, ali uvijek sam tražio iznos koji je manji od toga. Stoga Banka Španije nije više imala kontrolu nad mojim postupcima.

Jesi li se ikada zamislio i rekao: "Jao, pa ja sam bogat!"?

"Novac sam ulagao. Nikada se nisam zatekao sa više od 50.000 evra odjednom. Sve je to potrošeno na razne projekte"

Niste nikome otkrivali gdje ulažete novac? Ali jeste li svjesni da neki od tih projekata također mogu biti predani u nadležnost suda?

"Ne. Bilo je jasno da banke ne zanima u šta vi ulažete svoj novac i tu nije bilo nikakve istrage. To je bilo političko djelovanje, željeli su samo mene izvesti pred lice pravde, a ne cijeli kolektiv. Nisu htjeli veliku pompu"

Objavljivali ste svoje vlastite novine Crisi. Zašto ste željeli širiti svoju poruku tako, a ne recimo kroz neke od svakodnevnih medijskih kanala?

"Dugo sam razmišljao kako ideju plasirati u medije, objaviti je što većem broju ljudi. Plašio sam se zakona. Zato smo odlučili novcem od zajma printati vlastite novine. Mislim da je to bila najbolja odluka koju smo ikada donijeli. U medijima se ubrzo pročulo da se naše novine distribuiraju na ulicama, i s obzirom da njima ništa ne smije promaknuti, objavljivanjem vlastitih novina dospjeli smo i u mainstream medije"


Kada bi vi uspjeli u svom naumu, kako bi izgledao svijet?

"Ovo što smo mi napravili, mnogi su već napravili, ali sasvim slučajno. Neplaćanje kredita je i dovelo do krize. Ne toliko mali krediti i privatne hipoteke, koliko velike kompanije koje su podigle kredite i izgradile ogromne zgrade i na kraju nisu otplatile dug, a završile su bankrotom. Šansa da se ovaj plan proširi globalno, vjerovatno nije moguća. Ali, važno je širiti ideju o malim promjenama i odlukama kojima možete svijet učiniti boljim mjestom za život"

Imam osjećaj da si ti pokusni kunić naoružan bombama koji pokušava razoružati sistem i vidjeti da li alternativa može uspjeti?

"Ono što je najbitnije je da mi gradimo jedan drugi sistem ispočetka. Taj sistem je otvorene, a ne zatvorene prirode - što znači da vas nito neće primorati da postanete dio njega. U ovom novom, slobodnom sistemu, možemo revidirati sve. Možemo iznova osmisliti novi zdravstveni sistem, obrazovni sistem, ekonomski, riješiti konflikte, i mnoge druge stvari. To je već stavljeno na snagu kroz Katalonsku integralnu zadrugu (CIC), i mnoge druge slične projekte"

Reci mi nešto o CIC-u?

"To je organizacija u kojoj mi gradimo zajedničku ekonomiju, osmišljavamo potrošnju, pokrivamo potrebe, organiziramo sav posao, te također uspostavljamo nove financijske odnose koji će podržati nove produktivne projekte. Naša komuna ima sve, od grijanja, preko osnovnih životnih namirnica, do prevoza, i struje – dakle, sve ono što je osnovno za život. Osnovni cilj je da ona funkcioniše kao autonomija

Ono što nam je svima potrebno je promjena u ljudskim odnosima – potrebno je izgraditi povjerenje među ljudima. Sastavni dio revolucije nije samo mijenjanje ekonomskog sistema, nego svega. Mijenjanje ljudskog bića. Mi zagovaramo promjene u svakom aspektu življenja".

Bi li ikada pokušao implementirati ove ideje kroz političku stranku?

"Veliki problem je što je koncept političkih stranaka potpuno suprotan od onoga što mi zagovaramo. Naša organizacija je otvoreni proces koji se razvija kroz opću suglasnost svakoga. S druge strane, sistem na kojem su zasnovane političke stranke se isključivo temelji na konstantnom sukobljavanju"