Ako niste upoznati sa ovim terminom u Banjaluci je u toku konferencije pod nazivom „Stereotipi koji se podgrijavaju – Kako se boriti protiv mizoginije u medijima i javnom prostoru“, koja će vam dati odgovore na sva pitanja.
Najednostavnije rečeno mizoginija znači mržnju ili odbojnost prema ženama ili devojčicama i ona je itekako prisutna u Bosni i Hercegovini.
Manifestuje na mnogo različitih načina, uključujući polnu diskriminaciju, ponižavanje žena, nasilje prema ženama, seksualnu objektifikaciju itd. Takođe, često se određene mizogene poruke puštaju u javni etar putem reklama i kampanja kojima se promovišu druge stvari, kao što su npr. borba protiv alkoholizma ili prodaja određenih proizvoda.
Kako je za BUKU rekao Dragan Todorović iz Banjalučkog centra za ljudska prava, organizacije kao je, uz Fondaciju Friedrich Ebert Banja Luka i Udruženje BH novinari, i organizator ove konferencije, poražavajući podatak je da uprkos velikom broju slučajeva mizoginije u BiH u pravilu gotovo uvijek izostane javna osuda.
Često, naglašava, ljudi ove slučajeve i ne prepoznaju kao mizoginiju, što ima veze sa ustaljenim stereotipima u našem društvu i patrijarhalnim nasljeđem na kome još uvijek ono počiva.
“Mi smo uradili jednu analizu u kojoj smo pokušali da obradimo što više takvih slučajeva da objasnimo zašto su upravo oni slučajevi mizoginije ili netrepeljivosti prema ženama iako su neki od njih imali i neke druge crte ili karakteristike, zajedničko svim je da su oni u sebi imali jednu crtu mizoginije. Neki od tih slučajeva su uključivali i fizičko nasilje, jedan od posljednjih slučajeva je paljenje automobila jedne od kandidatkinja na izbornoj listi”, naglasio je Todorović.
Na pitanje kako to promijeniti kaže da jedno od rješenja leži u samim ženama koje su doživjele mizoginiju. One trebaju jasno i glasno izaći u javnost i reći da su žrtve mizoginije i da su je kao takvvu doživjele.
“Iako je najveća odgovornost na onima koji čine takve napade, odgovornost naravno snose i žene žrtve koje takve napade ne vide i ne prepoznaju i ne smatraju da je taj napad prouzrokovan time što su one žene, nego pronađu neku drugu značajku. Naravno ne mogu se za sve kriviti žene, čitavo društvo snosi odgovornost zbog stereotipa koji su ovdje duboko ukorjenjeni”, naglasio je Todorović.
Milkica Milojević, dugogodišnja novinarka i aktivistkinja, smatra da se u odnosu na vrijeme od prije 20 godina kada je ona počinjala svoju aktivističku borbu za prava žena dosta toga promijenilo nabolje, ali da je to i danas daleko od zadovoljavajućeg. “Pogledajte samo izborne plakate, i vidjećete kako su predstavljene žene”, naglasila je i dodala da je politička vlast i danas isključivo u rukama 4-5 muškaraca-lidera.
Ombudsman prof.dr. Ljubinko Mitrović je u svom uvodnom obraćanju navo podatak da se više od 70 posto napada na novinarke u BiH ne procesuira, što je za jednu zemlju itekako poražavajuće.
Na konferenciji koja traje i danas, pored rasprave i izlaganja o mizoginiji i stereotipima, biće riječi i o novim trendovima u eliminiranju rodno zasnovanih stereotipa i mizoginije, načinu kako se mizoginija treba tretirati, zbog čega mizoginija nije sloboda izražavanja, na koji način se medijske i marketinške kuće trebaju ponašati u slučaju mizoginije, kojim institucijama se obratiti u slučaju kada neko šalje mizogene i stereotipne poruke u javnost i slično.
