Stiže nam brži internet, ukida se roming, biće jeftinije telefoniranje, otvaraju se nova radna mjesta...

Devet milijardi EURA za ovo....

Elvir Padalović / 29. Juni 2018

Evropska komisija i šest partnera sa Zapadnog Balkana zajedno pokreću Digitalnu agendu za Zapadni Balkan.

Program ove Agende ima za cilj podržati tranziciju regije ka digitalnoj ekonomiji i prednosti digitalne transformacije za građane, kao što je brži ekonomski rast, više poslova i bolje usluge.

Digitalna agenda posebno je posvećena tome da se u zemljama učesnicama investira u širokopojasnu povezanost, poveća stepen sajber bezbjednosti, povjerenja i digitalizacije industrije, unaprijedi digitalna ekonomija i društvo, te podrži istraživanje i inovacije.

Digitalna agenda bazirana je na neformalnom summitu EU-Zapadnog Balkana od 17. maja 2018. u Sofiji, gdje su čelnici Evropske unije i partneri zapadnog Balkana posvećeni jačanju digitalne povezanosti u regiji.

Komesarka EU za digitalnu ekonomiju i digitalno društvo Marija Gabrijel izjavila je ovom prilikom kako je digitalno po definiciji bezgranično i koje s eprožima regijama i kontinentima.

"Cilj je da se osigura da građani regije Zapadnog Balkana u potpunosti mogu koristiti prednosti brze i neizbježne digitalne transformacije. Opredjeljenje za Digitalnu agendu osiguraće građanima sposobnost da odgovare zahtjevima nove privrede, pomoći će u modernizaciji javnih uprava, jačanju bezbjednosti računara, povećanju povezanosti i poboljšanju poslovne klime" rekla je ona.

Ona je dodala da će u budžetu EU za digitalizaciju biti namijenjeno devet milijardi evra. Glavne oblasti Digitalne agende za zapadni Balkan su smanjenje troškova za roming, širokopojasni internet, razvoj e-vlada, e-nabavki, e-zdravstva i digitalnih vještina, kao i bezbjednost.

Komesarka EU rekla je kako će roming za zemlje zapadnog Balkana biti ukinut kada one uđu u EU.

Prema ovoj Agendi, čelnici EK i ministri iz šest partnerskih zemalja zapadnog Balkana - Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Makedonija i Srbija - obavezale su se da će između ostalog ulagati u  širokopojasnu povezanost a dobra digitalna infrastruktura ključna je za pokretanje širokopojasnog pristupa na zapadnom Balkanu.

Prema okviru Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF), 30 miliona EURA pomoći će biti dostupni za implementaciju širokopojasne infrastrukture u regiji radi mobilizacije strateških ulaganja i poticanja socioekonomskog rasta.

Digitalna agenda za Zapadni Balkan podržaće izgradnju kapaciteta u povjerenju i bezbjednosti i digitalizaciju industrije na zapadnom Balkanu kako bi se osiguralo da svi sektori imaju koristi od digitalnih inovacija. Digitalna agenda će podržati implementaciju e-Government, e-Procurement i eHealth alata i pomoći u povećanju digitalnih vještina među građanima.

Bojan Vuković direktor kompanije DVC koja sarađuje sa brojnim partnerima iz regije i iz EU kaže kako je ova Agenda prijeko potrebna.

„Veoma je važno da institucije i nadležni organi ozbiljno i sistematično pristupe provođenju iste. Radi se o tehnološkom unapređenju svih segmenata privrede i javne uprave koja će uticati na značajno povećanje produktivnosti i smanjenje troškova.Činjenica je da u BiH imamo najskuplje cijene usluga telekom operatera i internet provajdera, veoma lošu infrastrukturu i vrlo loše organizovanu digitalizaciju javnog sektora. Primjere poput Estonije ili Irske nije vrijedno pominjati kada je slučaj Bosne i Hercegovine, ali najmanje što se može uraditi je da se prati Slovenija koja je za samo godinu dana donijela 17 novih zakona i pravilnka koji se tiču digitalizacije javnog sektora i tehnološkog unaprijeđenja institucionalno podržanog“ naglašava naš sagovornik.

On ističe kako su pojmovi kao roming, širokopojasni internet, razvoj e-vlada, e-nabavki, e-zdravstva i digitalnih vještina, kao i bezbjednost su samo mrtvo slovo na papiru koje se pomene povremeno s ciljem dobijanja političkih poena.

Digitalizacija i uopšte digitalna transformacija društva je proces koji je prisutan u svim razvijenim ekonomijama današnjice, i kao takav nameće jasne trendove u razvoju ICT sektora, ali snažno utiče i na sve druge procese u društvu, mijenjajući im oblik, ubrzavajući ih i doprinoseći optimizaciji postojećih resursa.


"Kada se pomene digitalizacija na nivou države meni je još uvijek pred očima digitalizacija državnih birokratskih procedura a tu i pored toga što imamo sistem, mislim da imamo prostora za napredak", naglašava za BUKU Darko Buldioski, internet marketing konsultant iz AllWeb Conference iz Makedonije.

"Još uvijek smo ovisni o zastrjelim procedurama, i čekanjima, negdje gdje i postoje određeni sistemi, nisu to sveobuhvatajuća rješenja"
naglašava.

Dodaje kako je Makedonija još davno krenula dobro da razvija svoju internet infrastrukturu.

"Za tako malo tržište smo veoma rano smo imali i dan danas imamo zaista solidno pokrivanje braoadbend konekcijama, a sada već i 4G." ističe on.

Kada je riječ o cijenama usluga smatra da su one već neko vrijeme prihvatljive, jedino gdje treba i može da se djeluje su cijene za mobilne podatke u raomingu.

 


Aleksandar Mastilović, stručni savjetnik u Kabinetu Generalnog direktora RAK BiH kaže kako je suvišno govoriti o važnosti digitalizacije za opšte poboljšanje kvaliteta života običnih građana, odnosno implementaciji modernih servisa usmjerenih na građane primjenom modernih tehnologija.

“Primjera radi, zamislite pogodnosti i uštedu vremena koja se postiže ako lične dokumente, npr. “rodni list”, ili dokumentaciju za otvaranje nove kompanije možete “preuzeti”, iz svoje radne sobe ili kancelarije, bez potrebe da gubite vrijeme čekajući u redovima na više različitih lokacija u gradu. Takođe, izuzetan je značaj pogodnosti koje pružaju servisi pametnih gradova, kao što je praćenje javnog prevoza u realnom vremenu ili uštede koje lokalna samouprava može postići optimizacijom istog, pa ta ista sredstva preusmjeriti u uređenje parkova ili zaštitu životne sredine” ističe Mastilović za BUKU.

Digitalni prostor je civilizacijski iskorak jer ne poznaje granice, spaja regije, kontinente i doprinosi razvoju jedinstvenog tržišnog prostora. U takvom ambijentu stvara se afirmativna klima koja podstiče razvoj domaće ICT industrije, al ii drugih grana privrede na direktan ili indirektan način.

„Ono što nam se danas čini daleko, odjednom postaje vrlo blisko i dostupno, pri tome prvenstveno mislim na svjetska tržišta“ kaže stručni savjetnik u Kabinetu Generalnog direktora RAK BiH.

On ističe kako su jasni benefiti implementacije ovog procesa, i čvrsto vjeruje da u tome neće biti većih prepreka. Digitalna transformacija nije i ne smije biti političko pitanje.

„Lično se nadam da će ICT industrija ovdje biti predvodnik priče i da će državne institucije u ovom slučaju više biti podrška i servis koji služi da se obezbijedi zakonski i regulativni okvir, ali da od njih isključivo taj proces neće zavisiti. Postoje neki prirodni procesi i prirodna mjesta gdje se to treba dogoditi. Nadam se da će se u ovaj proces snažnije i efikasnije uključiti i akademska zajednica, jer postoje značajni fondovi EU za istraživanja u ovoj oblasti u sklopu EU HORIZON 2020 programa, koji je prije par dana dobio i svoju nadogradnju i proširenje, a fokus je stavljen upravo na ovu oblast“ naglašava Matilović dodajući kako će stanovnici Balkana imati direktne i indirektne koristi od Digitalne agende.

„Prvo, mislim da će se promjeniti struktura radnih mjesta i da će u konačnom doći do povećanja broja istih. Naravno, ta radna mjesta će biti takva da zahtjevaju IT obrazovanje, ali to su globalni trendovi protiv kojih se ne možemo boriti. Takođe, prostor za optimizaciju postojećih resursa, kako materijalnih, finansijskih tako i u vremenu, doprinijeće boljoj raspodjeli ulaganja i mogućnost da ušteđena sredstva preusmjerimo u druge oblasti gdje postoji deficit“  kaže Mastilović

Vidljive rezultate nije moguće postići za godinu, ali prateći program Agende, velika je vjerovatnoća da bi se značajni benefiti osjetili već za 3 do 5 godina i to na širokom planu različitih oblasti.

“Da bi se ovaj proces u potpunosti ostvario, čvrsto vjerujem da je neophodno edukovati šire stanovništvo o čemu se radi i šta se želi postići. Na taj način se može stvoriti platforma veće prihvatljivosti. U potpunosti sam siguran da postoji sasvim dovoljan broj domaćih stručnjaka koji su u stanju da kvalitetno i brzo iznesu ovaj proces do kraja. Za sada je samo važno da oni koji donose odluke jasno kažu da BiH ide u ovaj proces i da jasno prezentujemo planove i očekivanja. Nećemo dozvoliti da BiH bude daleka periferija digitalnog svijeta” zaključuje Mastilović za BUKU.

Dragan Varagić, Savjetnik za poslovnu primjenu interneta iz Srbije kaže kako seradi o  značajnom fondu sredstava za praktično sve segmente digitalnog razvoja.

“Imlementacija i sredstva po državama kod ovog plana zavise od načina kako će se internacionalno povezati različiti timovi u konzorcijume - koliko internacionalnih timova i za koje države. Sledeće je ko će se tačno sve prijaviti i sa kakvim projektima - od toga zavisi koliko će ove projekte osetiti građani više ili manje. Što je više strukturnih projekata - manje se direktno oseti benefit projekta.” Ističe naš sagovornik.

Varagić kaže da ono što će se osjetiti jeste bolja rasprostranjenost i brzina intennet pristupa.

„U zavisnosti od agilnosti država zavisiće koliko će osetiti prednosti e-uprave. Npr. u Srbiji je to značajan prioritet, pa se već vide značajni pomaci - skoro su sve komunikacije građana sa Državom digitalizovane, iako još ima problema“ ističe Varagić

Ipak, on ističe kako su najvažniji segment ovog plana različite edukacije, i pitanje je koliko će se značajnih segmenata pokriti na takav način da za rezultat veći broj građana iskoristi prednosti koje donosi digitalno društvo i ekonomija.

“Moj je savet da svi oni koji imaju dobre ideje šta bi se moglo na svim ovim poljima uraditi a da ima snažan efekat na društvo - pare nisu problem, ima ih... Trebalo bi dobro da se raspitaju na koji način funkcionišu načini dolaska do sredstava za projekte. To funkcioniše po principu udruživanja većeg broja pojedinaca i kompanija u konzorcijume, gde su nosioci kompanije koje često rade ove projekte - imaju dobre reference na ovim projektima. Znači, ako imate ideje, pronađite kompanije koje već rade za EU na sličnim projektima, i povežite se s njima. Takve kompanije traže takve pojedince i druge kompanije. One nemaju ideje, već imaju metodologiju rada koja se traži” Dragan Varagić, Savjetnik za poslovnu primjenu interneta iz Srbije

Kako je rečeno na promovisanju Digitalne agende u Sofiji, ona će pomoći postaviti nacionalne istraživačke objekte i razviti state-of-art e-infrastrukture na zapadnom Balkanu te će ih integrisati u nastajanju digitalnog evropskog istraživačkog područja. Ovaj napor donijeće svjetsku obuku za novu generaciju istraživača i inženjera i promovisaće interdisciplinarnu saradnju širom Evrope.

 


Buka preporuka

EU/BiH

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.