<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Svjetski dan voda: Slavimo i čuvajmo vodu, jer voda je život!

VODA

Generalna skupština UN-a na zasjedanju 1993. godine donijela odluku da se 22. mart obilježava kao Svjetski dan voda.

22. mart 2023, 8:09

Voda je život.

Čovječanstvo treba vodu. Kap vode je fleksibilna. Kap vode je snažna. Kap vode je u potražnji. Voda je u središtu održivog razvoja. Vodni resursi doprinose smanjenju siromaštva, ekonomskom rastu i održivosti okoliša. Od hrane i energetske sigurnosti do zdravlja ljudi i okoliša, voda doprinosi poboljšanju društvenog blagostanja i napretka, koji utiču na egzistenciju milijarde ljudi.

Više od 663 miliona ljudi danas žive bez higijenski ispravnog snabdijevanja vodom u neposrednoj blizini stanovanja, kao i onih koji provedu bezbroj sati čekajući ili hodajući do udaljenih izvora vode, a koji se suočavaju sa zdravstvenim posljedicama upotrebe kontaminirane vode.

S obzirom na porast broja stanovnika, ubrzanu urbanizaciju i ekonomski razvoj, količina otpadnih voda koja nastaje i ukupni stepen onečišćenja je u porastu na globalnom nivou.

Danas se otpadne vode doživljavaju kao vrijedan resurs u zaokružnoj ekonomiji, a sigurno upravljanje otpadnim vodama je efikasno ulaganje u zdravlje ljudi i u ekosisteme.

PRIRODA ZA VODU

Ove godine, tema Svjetskog dana voda je „Priroda za vodu“, sa posebnim fokusom na aktivnostima vezanim za zaštitu prirodnog okruženja u cilju smanjenja zagađivanja i očuvanja vodnih resursa (npr. zaustavljanje neplanirane sječe šuma, zaštita vodotoka od otpadnih voda, zaštita zemljišta od erozije, zaštita močvara od isušivanja i sl.).

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, slatke vode na planeti Zemlji ima svega 2.5%, od čega podzemne vode čine 30,8%, jezera i rijeke 0,3%, dok je najveći dio slatke vode „zarobljen“ u lednicima (68,9%). Procjenjuje se da je samo 1% slatke vode ili 0,007% ukupne količine vode moguće koristiti za potrebe čovječanstva. U svijetu čak 1,1 milijarda ljudi nema pristup pitkoj vodi, a 2,4 milijarde živi bez osnovnih sanitarnih uvjeta. Dinamičan razvitak društva i sve veći pritisci na prirodni okoliš, a samim time i na vodu, postaju jedno od ključnih pitanja održivog razvoja, budući da onečišćenje podzemnih voda, jezera, tekućica i mora dodatno utiče na smanjenje postojećih zaliha vode. Povećanje potrošnje vode zbog većeg životnog standarda, urbanizacije i industrijalizacije, dovelo je do povećanja količine otpadnih voda koje se ispuštaju u prirodne vodne sisteme.

 


 

REZERVE VODE ZA PIĆE

Bosna i Hercegovina je jedna od rijetkih zemalja u Evropi i u svijetu, koja ima značajne rezerve vode za piće. Međutim, otpadne vode predstavljaju opasnost za naše vodne resurse budući da se u vodotoke i jezera ulijevaju bez prethodnog biološko-hemijskog prečišćavanja. Rijeke i jezera ne mogu prihvatiti otpadne materije bez ozbiljnog uticaja na prirodnu ravnotežu, što dovodi do intenzivnog zagađenja vodnih resursa i gubitka kvalitetne vode.

U regulaciji vodnog režima zemljišta, izvorišta vode za piće i vodotokova, kao i u zaštiti zemljišta od erozije, uloga šuma je od prvorazrednog značaja. Šume povoljno utiču na vodni režim i sprečavaju eroziju zemljišta, čime umanjuju mogućnost pojave poplava i njihovih štetnih posljedica. Hidrološka funkcija šuma sastoji se prečišćavanju podzemnih i površinskih voda i u smanjenju njihovog brzog oticanja. Zaštitni uticaj šume naročito dolazi do izražaja za vrijeme dugotrajnih kiša i ljetnjih pljuskova, kao i u proljeće za vrijeme topljenja snijega. Vjetrobranskom funkcijom šuma sprječava prekomjerno isparavanje i isušivanje poljoprivrednog zemljišta i promjenu mikroklime. Nekontrolisana siječa šuma ima veoma štetan uticaj na regulaciju vodnog režima zemljišta, pošto šume imaju veliku moć upijanja vode. Močvare takođe imaju sposobnost upijanja vlage, ali one se danas masovno isušuju radi industrijskog razvoja. Ako ljudi nastave da uništavaju ove površine, u budućnosti će postojati sve veći rizik od pojave poplava.

ZNAČAJ ŠUMA

Šume imaju izuzetan značaj i u zaštiti zemljišta od erozije. Najbolji stabilizator zemljišta i najefikasniji način zaštite zemljišta od erozije je šumska vegetacija. Regulišući vodni režim i vezujući zemljište korjenovim sistemom, šume sprečavaju erozione procese. Zbog toga pošumljavanje šumskih goleti i erodiranih terena ima višestruko značenje. Povećanjem šumskih površina pošumljavanjem povećava se ekološki potencijal šuma, tj. njihova višestruka zaštitna uloga.

Šume predstavljaju jedan od osnovnih resursa u Strategiji razvoja Bosne i Hercegovine u narednom periodu. Značajne devastacije šuma, pretežno oko urbanih područja, desile su se u ratnom periodu. Međutim, u toku je nekoliko važnih projekata na nivou Bosne i Hercegovine koji kao konačan cilj imaju uspostavljanje transparentnog upravljanja i gospodarenja šumama i primjenu svjetskih i evropskih standarda u svim segmentima šumarstva.

U cilju zaštite zdravlja sadašnjih i budućih generacija, neophodno je spriječiti zagađenje vodnih resursa, što zahtijeva odgovornost svake zemlje i njenog stanovništva, kao i međunarodnu saradnju. Evropska Konvencija o upotrebi prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera (1992.), koja je u Bosni i Hercegovini stupila na snagu 03.03.2010.godine, pruža osnove za razuman i pravedan način upravljanja vodnim resursima, koji služi potrebama  prirode, poljoprivrede i industrije, a prije svega  ljudskog zdravlja.

 



SVJETSKI DAN

Obilježavanjem Svjetskog dana voda želi se podsjetiti na važnost zaštite vode za piće, jer oko milijardu ljudi u svijetu nema pristup sigurnoj vodi za piće, koja je važan uslov za zdravlje ljudi i održivost njihovih zajednica.

Prve važne preporuke o problemima vezanim za vodu i vodne resurse bile su formulisane na konferenciji Ujedinjenih nacija o vodama koja je održana 1977. godine u Mar del Plati u Argentini.

Svakog dana prosječno domaćinstvo potroši oko 50 litara vode na ispiranje wc-a, jedan od šest ljudi na Zemlji nema dnevnih 20-50 litara osigurane svježe vode, a svakodnevno od posljedica nedostatka vode umire 3.800 djece. Prema procjenama čak 1,1 milijardi ljudi nema pristup pitkoj vodi, a 2,4 milijarde živi bez osnovnih sanitarnih uvjeta.