Organizacije CEE Bankwatch Network, Centar za životnu sredinu, EkoTim i Centar za ekologiju i energiju iz Banjaluke i Beograda saoštile su da u pozadini današnjeg sastanka Kine i zemalja Srednje i Istočne Evrope – projekti izgradnje novih termoelektrana obiluju nepravilnostima.
“Dok se treći godišnji samit vođa Kine i Srednje i Istočne Evrope zahuktava u Beogradu, problemi se gomilaju širom Balkana na projektima izgradnje novih termoelektrana na ugalj. Samo danas je Sekretarijatu Energetske zajednice podnesena službena žalba, zbog planirane termoelektrane od 600 MW, Ugljevik 3, te objavljena nova analiza koja pokazuje da će nova planirana termoelektrana od 450 MW – Tuzla 7 najvjerovatnije biti ekonomski neodrživa”, saopšteno je danas iz ovih organizacija.
Istaknuto je da se žalba vezana za TE Ugljevik 3 bavi njenom neusklađenošću sa EU Direktivom o studiji uticaja na životnu sredinu, budući da se u Studiji uticaja na životnu sredinu za ovu elektranu ne može naći većina informacija ključnih za procjenu štete koju rad ovog postrojenja može izazvati.
“Najveći problem je činjenica da su podaci za SO2, NOx i prašinu netačne. Međutim, Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske ovo nije primijetilo, te je na osnovu ovakvog netačnog dokumenta dodijelilo ekološku i djelimičnu građevinsku dozvolu, time ne ispoštovavši Zakon o zaštiti životne sredine Republike Srpske a ni obaveze Bosne i Hercegovine prema Energetskoj zajednici”, objašnjeno je u saopštenju.
NOVA ANALIZA
Danas objavljena analiza za novi blok-Tuzla 7, koju je izradio ekonomista Vladimir Cvijanović, pokazuje da bi u slučaju čak i minornog porasta troškova za planirane kredite, cijene uglja ili ulaganja u rudnike, investicija u Tuzlu 7 postala ekonomski neisplativa. Porast cijene sva tri faktora se pritom smatra vjerovatnim.
“U prilog tome, čini se da Federacija Bosne i Hercegovine planira da projekt oslobodi od plaćanja PDVa, time oštećujući budžet za iznos od 133 560 500 EUR, samim tim subvencirajući projekt. U dokumentu koji je predstavljen pred parlamentom FBiH se takođe navodi mogućnost da će Vlada FBiH da potpiše dugoročni ugovor o kupovini električne energije, koji se takođe može posmatrati kao subvencija za projekt time rizikujući da podvrgne potrošače plaćanju viših cijena od neophodnih u slučaju da dogovor bude loše izveden”, napominju.
KATASTROFALNA GODINA ZA UGALJ
Iz ovih organizacija dodaju da ova nova otkrića dolaze pri kraju inače katastrofalne godine za ugalj na Balkanu.
Nakon velikih poplava u rudniku Kolubara (Srbija) i Šikulje (BiH) u maju, te Kostolac (Srbija) u julu i avgustu, eksplozije u TE Kosovo A u junu u kojoj su poginula dva radnika, rudarske nesreće u rudniku Raspotočje (BiH) u septembru u kojoj je život izgubilo 5 rudara i dvije nesreće sa fatalnim ishodom u rudniku Kolubara .
Igor Kalaba iz Centra za životnu sredinu kaže da nam posljednja saznanja jasno poručuju da je vrijeme da prestanemo tretirati sektor uglja kao svetu kravu koja će spasiti naše ekonomije.
“Nakon detaljnijih analiza nam postaje jasno da ugalj više nije i ne može biti pokretač naše ekonomije, već samo dodatni teret. Poslednja stvar koju sada trebamo je slučaj poput onoga u Šoštanju u Sloveniji. Za ovaj projekt se predviđa da će stvarati godišnje gubitke od 70-80 miliona eura, pritom zapošljavajući samo dijelić ljudi koji je spominjan u početku”, dodaje on.
Rijad Tikveša iz organizacije Ekotim kaže da kineske kompanije u posljednje dvije-tri godine pokazuju sve jači interes za ulaganje u energetski sektor regije, ali mi njima i drugim investitorim predlažemo da obrate pažnju na nove oblike obnovljive energije poput vjetra i sunca umjesto na loše isplanirane projekte na ugalj.
Podsjetimo da smo prošle godine objavili informaciju da korištenje prljavog uglja ima ekonomske, ekološke i zdravstvene posljedice. Zdravstveni troškovi kao posljedica prljavog uglja, koje je moguće izbjeći, u BiH, Crnoj Gori i Srbiji, iznose 6.5 milijardi eura.
Više o tome pročitajte u vezanm tekstu:
Buka Analiza: Ekološki rizici termoelektrana po zdravlje ljudi u regionu
