Šehić je, u razgovoru za Vijesti.ba, pozitivnim ocjenjuje da na sam dan
izbora nije bilo velikog narušavanja javnog reda i mira, niti ekscesa
koji bi ih ugrozili. Međutim, podsjeća na "prljavu" predizbornu
kampanju, tokom koje su brojni građani bili izloženi prijetnjama i
ucjenama da moraju glasati za određenu političku opciju.
-
Atmosfera straha negativno utječe na racionalno razmišljanje ljudi, pa
dobar dio njih vjerovatno i nije slobodno izrazio svoju biračku volju. U
strahu su velike oči, pa nekada u principu glasate i protiv sebe -
navodi naš sagovornik.
Prema njegovim riječima, da bi se izbornim
nepravilnostima stalo ukraj, izuzetno je važno da se odmah nakon
konstituisanja vlasti pristupi izmjenama Izbornog zakona BiH.
Šehić
pojašnjava da, kada je u pitanju članstvo u biračkim odborima, Izborni
zakon jasno kaže da jedan politički subjekt može imati samo jednog
člana.
- Međutim, razmjena mjesta u biračkim odborima između
političkih subjekata i činjenica da su se neki u biračkim odborima
prijavili samo kako bi prodavali svoja mjesta ukazuje na tu sivu stranu
našeg izbornog procesa. A kada u biračkom odboru imate faktički tri
člana iz jedne političke opcije ili koalicije, onda se, s obzirom na to
da živimo u ambijentu nepovjerenja u institucije države, stvara sumnja
da nešto neće biti uredu - dodaje Šehić.
Još jednom naglašava da pod hitno treba mijenjati Izborni zakon i uvesti nove tehnologije.
-
U prvom redu tu mislim na biometrijsku identifikaciju birača, kako bi
se spriječilo glasanje sa tuđim ličnim kartama. Zatim videonadzor na
biračkim mjestima, koji neće snimati mjesto gdje mi glasamo, nego
ponašanje izborne administracije. I, ono što je naročito bitno -
skenere. Onda ćemo spriječiti jedan dobar dio nepravilnosti koje smo
imali u ovom, ali i u ranijim izbornom ciklusima - rekao je Šehić.
Upitali
smo ga i kako komentariše enorman broj nevažećih glasačkih listića,
kojih je prema najnovijim preliminarnim podacima Centralne izborne
komisije (CIK) BiH na svim nivoima vlasti 452.324.
- Ako uzmemo u
obzir da je svaki građanin birač, a koliko je meni poznato, na ove
izbore izašlo je negdje oko 1,7 miliona građana, znači da imamo 7,2
miliona glasačkih listića. Kada sada uzmete tih 450.000 - 500.000
nevažećih glasačkih listića, onda ćete doći do procenta od nekih osam
posto. To je, nažalost, uobičajeni procenat kod nas. I to je za naše
prilike postalo normalno, premda je evropski standard od jedan do tri
posto - poručuje Šehić.
Smatra da je neophodno obaviti stvarnu provjeru nevažećih glasačkih listića, koji se razlikuju po nekoliko kriterija.
-
Oni koji mene najviše interesuju su glasački listići na kojima je neko
dodao krstić na drugog političkog subjekta i time ga učinio nevažećim.
To uvijek može uraditi isključivo član biračkog odbora. Treba utvrditi
koliki je procenat tih glasačkih listića, jer se radi o klasičnoj
zloupotrebi - ocjenjuje Šehić.
Pojašnjava da su za neke nevažeće
glasačke listiće odgovorni i sami građani, jer su ih oni učinili
nevažećim tako što su na njih nešto dopisali ili postupili protivno
pravilima glasanja.
- Ali tvrdim vam, kad se uvede skener, onda
će se i ta nepravilnost - ne možda sto posto ukinuti, ali će biti
svedena na minimum i nećemo više govoriti o stotinama hiljada nevažećih
glasačkih listića - zaključuje Šehić.