Viktor Bjelić: Banjalučani će opet reći NE hidroelektranama na Vrbasu

Ukoliko dođe do izgradnje hidoelektrane, kvalitet života građana u Krupi na Vrbasu, ali i gradu Banjaluci, biće znatno smanjan zbog promjene atmosferskih prilika ovog područja, kao i smanjanja kvaliteta vode Vrbasa koju građani koriste za piće.

Buka intervju / 07. Mart 2018

Nedavno je ponovo pokrenuta priča o novoj hidroelektrani na Vrbasu, koja je uzburkala banjalučku javnost, struku, ekologe i aktiviste. O posljedicama ove hidroelektrane, stanju rijeke Vrbas i očuvanju rijeka razgovaramo sa Viktorom Bjelićem iz Centra za životnu sredinu.

Viktore, prije nekoliko mjeseci opet je pokrenuta priča o novoj hidroelektrani na Vrbasu, sada u naselju Krupa na Vrbasu. O čemu je zapravo riječ?

Riječ je o namjeri Zavisnog preduzeća Hidroelektrane na Vrbasu Mrkonjić Grad da, pored male hidroelektrane Bočac 2, koja i nije mala, grade još jednu hidroelektranu Krupa ,instalisane snage od 14 MW. To znači da je u pitanju velika hidroelektrana koju namjeravaju da grade na izlazu iz Grebenske klisure odnosno u blizini Krminskog mosta. Aktivnosti koje su preduzete u decembru 2017. godine od strane ovog preduzeća su imale za cilj izradu urbanističko-tehničkih uslova koji se rade prije pribavljanja svih potrebnih dokumenata, ali po našim saznanjima, Vlada Republike Srpske još uvijek nije potpisala koncesioni ugovor za ovaj projekat.

Da li je ova priča prebrzo pokrenuta nakon prošle uspješne borbe protiv hidrolektrane na Vrbasu? Ovaj put je samo mjesto hidrolektrane pomjereno malo dalje od grada.

Za inicijatora vjerovatno nije prerano, ali za nas koji smo se borili u periodu 2004-2006. godine da Vrbas sačuvamo ovakvim kakav jeste, svaka inicijativa za izgradnju hidroenergetskih objekata na Vrbasu je nepotrebna i dolazi prebrzo. Pored toga, smatramo ju i suvišnom, jer smo sigurni da će Banjalučani opet reći NE ako dođe do pokretanja inicijative. Takođe, možemo reći da je prerano jer ovo preduzeće gradi HE Bočac 2 za koji još uvijek nema podataka o uticajima, te je bespredmetno pričati o novoj hidroelektrani ako nismo sagledali mogućnosti i uticaje hidroelektrane Bočac 2, koja se planira pustiti u pogon u toku 2018. godine.

 


Foto BUKA, Mjesto gdje je planirana izgradnja hidroelektrane

 

Šta bi hidroelektrana zapravo značila za grad Banjaluku i građane. Kakve su  posljedice izgradnje ove hidoelektrane?

Svaka hidroelektrana koja podrazumijeva izgradnju brane i stvaranje hidroakumulacionog jezera koje svojom težinom opterećuje zemljinu koru na spoju litosfernih ploča predstavlja opravdani rizik od potresa. Sa druge strane, negativni aspekt prilikom gradnje brana je uništavanje prirodnog bogatstva. Prilikom punjenja akumulacionog jezera, dolazi do potapanja svega onoga što se našlo ispod površine jezera. Fauna tog područja je primorana na preseljenje ako ima gdje ili ostaje zarobljena i polako, ali sigurno izumire. Što se flore tiče, u područjima kao što su naša gdje su temperature tokom ljeta visoke, prilikom truljenja, raspadanja, biljnih ostataka zarobljenih pod vodom, dolazi do stvaranja gasova staklene bašte i to ugljen dioksida (CO2) i metana. Metan je mnogo opasniji od ugljen dioksida, a odlazeći u atmosferu potpomaže stvaranju efekta staklene bašte.

Kanjoni i klisure su “tvornice kisika” u vodi koji je neophodan za kvalitet vode, za sav biljni i životinjski svijet, ali i ljude koji žive od vode. Veliki broj salmonidnih riba (mladica, pastrmka, lipljen…) se u periodima niskog vodostaja, velikih temperatura i smanjenja prisutnosti kisika u vodi upravo povlače u kanjone i klisure gdje je prisustvo kisika veće, te na taj način preživljavaju nepogodne periode. Kvalitet životi građana u Krupi na Vrbasu, ali i gradu Banjaluci biće znatno smanjan zbog promjene atmosferskih prilika ovog područja, kao i smanjanja kvaliteta vode Vrbasa koju građani koriste za piće.

Kakva je situacija na terenu, šta građani misle o svemu ovome?

Neki od građana koji su direktno pogođeni ovim projektom ili se nalaze u njegovoj neposrednoj blizini su nam se obraćali i tražili podršku u njihovoj borbi za očuvanje Vrbasa i njihove imovine, ali smo i svjedoci da su uticajne ličnosti iz Krupe na Vrbasu davale izjave u medijima koje idu u prilog investitorima. Iako će se najveći uticaj osjetiti u Krupi na Vrbasu, kao što je to slučaj i sa postojećom HE Bočac i HE Bočac 2 u izgradnji, ovo je pitanje cijele banjalučke regije, jer nas većina pije vrbašku vodu. Svoje protivljenje ovom projektu pokazalo je i preko 13 000 članova Facebook grupe “Stop izgradnji hidroelektrana na Vrbasu”, što nikako nije zanemarivo.

Priča o Banjaluci i novim hidrolektranama na Vrbasu nije nešto novo, o tome se u više navrata pričalo, ali ipak je rijeka uspjela da se sačuva. Jesmo li uopšte svjesni šta bi nova hiroelektrana značila za Vrbas?

O tome smo pričali onda, a i sada tvrdimo da bi samo pojedinci imali koristi, dok bi država i njeni građani i građanke imali samo štete, bez realnih koristi. Kvalitet vode bi se sigurno pogoršao što bi dovelo do povećanog tretmana vode kao sirovine i cijena vode za piće bi se sigurno drastično povećala. Govorimo o smanjenju kvaliteta vode za 3 do 6 puta odnosno povećanju cijene vode konsekventno povećanim ulaganjima u prečišćavanje.

Ko zapravo poteže priču o novoj hidroelektrani na Vrbasu, ko bi imao najviše koristi od nje?

Koristi su na strani investitora i izvođača. Hidroelektrane su jako skupe za izgradnju i ostavljaju mnogo prostora za korupciju, zloupotrebu položaja donosilaca odluka i izvršnih vlasti. Imajući u vidu da je ovo preduzeće u sistemu Elektroprivrede kao javnog preduzeća, to su javna sredstva ili se traže krediti koje isplaćuju građani plaćanjem električne energije. Svaka hidroelektrana instalisane snage preko 10 MW se ne smatra ekološki prihvatljivom zbog svih gore navedenih razloga, ali naša iskustva u BiH pokazuju da nijedna hidroelektrana do sada nije pokazala da radi u skladu sa izdatim dozvolama i dobrim praksama održivog korištenja voda. Nažalost, još uvijek ne postoji adekvatan sistem praćenja uticaja, obavještavanja nadležnih institucija (npr. vodna inspekcija bi trebala dobiti automatski podatke o proticajima) niti informisanja javnosti. Javnost se buni i sada već možemo reći da nisu više rijetki primjeri bunta naroda protiv ovakvih projekata.

 

Foto BUKA


Postoji li zvaničan stav Grada Banjaluka po ovom pitanju?

Za sada ne. Slali smo dopis gradonačelniku nakon januarskih praznika da bi ga informisali o našim saznanjima i čuli njegov stav o ovom projektu, ali taj se sastanak još uvijek nije desio. Namjeravamo da pozovemo i predsjednika Skupštine Grada te sa njim porazgovaramo o ovome problemu, ali ćemo se svakako ponovo obratiti i gradonačelniku. Te 2005. godine smo uspjeli da odbornicima u gradskoj skupštini stavimo do znanja da je preko 17.000 građanki i građana potpisalo peticiju da se odbije projekat HES na Vrbasu i da se kanjon i klisura Vrbasa stave pod zaštitu, što je rezultiralo i jasnim stavom gradske vlasti protiv tog projekta.

Kakva je trenutno situcija sa rijekama u BiH kada su hidroelektrane u pitanju?

Porazna je činjenica da su doslovno na svim rijekama u BiH planirane hidroelektane. BiH je jedna od posljednjih zemalja u Evropi koja ima kvalitetnu i još uvijek izdašnu prirodnu vodu za piće. Rijeke i njihovi kanjoni predstavljaju značajan resurs i potencijal za održivi i odgovorni razvoj lokalnih zajednica u BiH. Sve rijeke u BiH su u velikom riziku da ostanu bez svojih najvećih vrijednosti, od kojih su najvažniji kvalitet vode i bogatstvo biodiverziteta zbog planova za izgradnju velikog broja hidroelektrana na njima. Iz tog razloga Centar za životnu sredinu je inicirao osnivanje Koalicije za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine koju čine udruženja i pojedinci iz BiH okupljeni oko ideje zaštite voda i odgovornog upravljanja vodama.

Koje rijeke su najviše ugrožene od hidroelektrana? Na koji način ih možemo sačuvati?

Sve rijeke su ugrožene, ali neke od njih imaju daleko veće prirodne vrijednosti od drugih. No, svakome ko živi pored nje i od njene vode, njegova ili njena rijeka je najvažnija. Odbraniti ih možemo udruživanjem i neprestanim preispitivanjem planova, učešćem u donošenju odluka na javnim raspravama, građanskim aktivizmom i neposluhom i na kraju i na sudovima. Sa druge strane, braniti ih možemo i tako što ćemo pokretati održive aktivnosti na rijekama i oko njih, koje će donositi koristi za širu zajednicu.

Na koji način se svi možemo uključiti da zaštitimo Vrbas od izgradnje hidroelektrane?

Važno je da se informišemo, da pomno pratimo korake institucija i da reagujemo na vrijeme. Svi građani Banjaluke i šire mogu da daju svoj doprinos i da se uključe. Ukoliko dođe do izdavanja koncesije, mi smo sigurni da će biti potreban veliki angažman šire javnosti. Naravno, javnost ima šansu da propituje i političke kandidate na narednim izborima o njihovom stavu o ovome projektu i na taj način da biraju one koji rade u njihovom interesu.

 

Razgovarala Maja Isović Dobrijević


Buka preporuka

Intervju

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.