Više od polovine mladih želi pobjeći iz RS i Banjaluke!

Naime više od 50 % mladih želi trajno napustiti RS i Banjaluku.

Elvir Padalović / 20. Decembar 2017

Jedan od osnovnih problema sa kojima se danas suočavaju Banjaluka I BiH jeste emigracija, odnosno odlazak velikog broja, naročito mladih ljudi iz zemlje.  Nakon velikih migracijskih promjena izazvanih ratom u BiH koji je trajao od 1992. do 1995. godine, te povremenih post-ratnih perioda intenziviranog odljeva mozgova iz BiH, broj iseljavanja iz BiH je tokom 2016. i 2017. godine veći nego prethodnih godina, pokazuju sva relevantna istraživanja.

Najnovije istraživanje koje je još uvijek u radnoj verziji se “Omladinske politike 2018-2020”, a sproveo ga je Savjet omladinskih organizacija Banjaluke. Istraživanje pokazuje zabrinjavajući trend mladih za odlaskom u inostranstvo. Naime više od 50 % mladih želi trajno napustiti RS i Banjaluku.

Na pitanje  „Vidite li svoju budućnost i život u Banjaluci ili želite da napustite Banju Luku i Republiku Srpsku?“ odgovor je dalo 983 ispitanika, dok njih 35 nije odgovorilo na ovo pitanje, pokazuje istraživanje Savjeta omladinskih organizacija Banjaluka.


U Banjaluci i Republici Srpskoj želi da ostane 48,83%, odnosno 480 ispitanika. U Banjaluci i Republici Srpskoj ne želi da ostane 503, odnosno 51,17% ispitanika.

 

Istraživanje



“Više od 50% mladih ljudi želi da napusti Banjuluku. Da bi se ovaj broj smanjio i povećao broj onih koji žele da ostanu u Banjaluci, pored saradnje Grada sa državnim i republičkim organima na zadržavanju mladosti Republike na njenom području, neophodno je i dosljedno provođenje rješenja, mjera, strategija i prijedloga datih u ovoj OPBL.” stoji u ovom istraživanju.

Prema dostupnim zvaničnim podacima agencija za statistiku zemalja prijema i diplomatsko‐ konzularnih predstavništava BiH objedinjenih u Migracijskom profilu za BiH, procjena ukupnog broja osoba koje žive u iseljeništvu, a koje vode porijeklo iz BiH iznosi najmanje 2 miliona.

Oni čine preko 50% u odnosu na broj ukupnog stanovništva u BiH. Prema procjenama Svjetske banke taj procenat je nešto manji i iznosi nešto malo manje od 45 % što pozicionira BiH na 16. mjesto u svijetu po stopi emigracije u odnosu na broj stanovnika u zemlji.

Podaci Svjetske banke se odnose „samo na prvu generaciju bosanskohercegovačkih emigranata, te otuda i razlika u ukupnom broju i stopi emigracije u odnosu na ukupan broj stanovnika u zemlji.“

Banja Luka i BiH su danas suočene sa znatno većom emigracijom stanovništva u odnosu na zemlje regije. Prema najnovijim podacima Svjetske banke BiH je „sa stopom emigracije od 44.5% znatno ispred Srbije (18%) i Hrvatske (20,9%).“

Prema podacima iz pomenutog Migracijskog profila a koji je objavilo Ministarstvo BiH - sektor za imigraciju ističe se kako su glavni poslijeratni uzroci emigracije iz BiH ekonomske prirode te da je emigracija kontinuirani proces.

“Stopa nezaposlenosti u BiH je iznosila 27,7% u 2015. godini. U pogledu nezaposlenosti, najveći problem u BiH je što je nezaposlenost strukturne prirode. To znači da najveći udio predstavljaju osobe koje su nezaposlene više od godinu dana i čine 82% ukupno nezaposlenih. Prema starost,i nezaposlenost je najkarakterističnija među mladima (62,3%), a prema spolu, nezaposlenost je više zastupljena kod žena (30,7%) nego kod muškaraca (25,8%).” navedeno je u Migracijskom profilu.

Prema Balkan Barometru 2016, većina stanovništva BiH je nezadovoljna životom u državi, a 50% stanovništva bi napustilo BiH i radili bi u inostranstvu, što je ujedno i najveći postotak u poređenju sa zemljama jugoistočne Europe


Međutim, ono što je posebno alarmantno u ovoj cjelokupnoj situaciji jeste to što Banjaluku, Republiku Srpsku i BiH napuštaju obrazovani mladi ljudi, i to skoro 30% visokobrazovanih ljudi, od čega je 11,1% ljekara, po čemu BiH zauzima vodeće mjesto u Evropi i svijetu.

Jedan od autora istraživanja Dejan Lučka kaže za BUKU da je situacija u vezi sa željom mladih za odu iz ove zemlje dešava zbog finansijskog momenta i situacije u pogledu mogućnosti njihovog zapošljavanja ovdje.

“Cjelokupna društvena situacija je takva da veliki broj mladih jednostavno ne vidi budućnost na ovom području, jer bez podrške roditelja, ne mogu živjeti životom dostojnim čovjeka. Mladi vjeruju da je, što kaže Pušenje "život negdje drugdje", i da će tamo moći naći posao mnogo lakše nego ovdje i zarađivati i do nekoliko puta više nego ovdje. Takva je situacija i sa srednje i sa visokoobrazovanima” ističe Lučka za naš portal.

Navodi kako je  tužno je takođe da se velikom broju visokoobrazovanih mladih ljudi mnogo više isplati da odu "vani" i da rade posao koji nije u skladu sa njihovim obrazovanjem i sposobnostima, nego da ostanu ovdje i doprinesu napretku svoje zajednice sa svojim znanjem, jer ovdje moraju, ako uspiju dobiti posao, ili volontirati ili raditi za malen novac.

“Baš zato je ovo prva omladinska politika koja uopšte tretira ovaj problem i zato su i predložene određene mjere u njoj da bi mladi ljudi radije ostajali u Banjaluci” navodi on.

Da bismo zadržali mlade ljudi, potrebno je konstantno unapređivati i popravljati odnos organa i institucija na republičkom, državnom i lokalnom nivou prema omladini, kako bi zadržali mlade ljude njihovom području. Potrebno je stvoriti društveni ambijent u kojem mladi ljudi žele da ostanu, stvaraju svoje porodice i rade. Mladi Banjaluku nose u srcu i čuvaju u duši i zato ona mora da ista osjećanja pokaže prema njima kroz sprovođenje kvalitetnih rješenja na poboljšanju njihovog položaja” navodi se u ovom dokumentu.

 


Buka preporuka

Društvo

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.