<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Vizija jedinstva: Jajački srednjoškolci za multietnični obrazovni sistem

PREVOD

„Trebamo osluhnuti glas učenika i mladih ljudi koji smatraju da im je budućnost u njihovoj zemlji ugrožena. Njihovu borba za integrisanim obrazovanjem treba priznati. Ovogodišnji dobitnici nagrade su se borili za očuvanje koncepta integracije i predstavlj

09. novembar 2018, 11:56

Prepoznajući istrajnost i moralni poduhvat hrabrih jajačkih učenika, te priznajući potrebu za inkluzivnijim i kvalitetnijim obrazovanjem, međunarodni žiri za nagradu „Max van der Stoel“ je donio jednoglasnu odluku da nagradu „Max van der Stoel“ za 2018.  godinu dodijeli srednjoškolcima iz Jajca.

„Moj motiv za borbu protiv osnivanja nove škole je bila želja za jedinstvom“, kaže Ajla Vrebac, sada već bivša učenice Srednje škole „Nikola Šop“ u Jajcu. „U našoj zemlji žive tri konstitutivna naroda i pogrešno je da nas se uči samo o onome što nas razlikuje. Ja vjerujem da zajedno možemo postići mnogo više.“

Ajla Vrebac je zajedno sa svojim vršnjacima i vršnjakinjama iz Srednje škole „Nikola Šop“ i Srednje strukovne škole „Jajce“ iskazala hrabrost i odlučnost onog momenta kada su javnim protestom iznijeli svoje mišljenje o prijedlogu za kojeg su smatrali da bi dodatno podijelio grad. Obrazovanje kao takvo može osnaživati društvenu koheziju u postkonfliktnim i multietničkim društvima. Upravo zbog toga borba protiv segregacije u obrazovanju i poboljšanje saradnje između različitih skupina unutar obrazovnog sistema predstavlja preduslov za izgradnju i održavanje pravednih, stabilnih i mirnih država. Ipak, obrazovanje je također podložno društvenim diskursima i politikama koje teže podjeli, a multietničko obrazovanje u BiH već decenijama predstavlja osjetljivu i kontroverznu temu.

Politička struktura BiH

Bosnu i Hercegovinu čine dva entiteta: Federacija BiH i Republika Srpska, uz Brčko Distrikt kao samoupravnu jedinicu. Federacija BiH je dodatno podijeljena na deset kantona, od kojih svaki ima svoju sopstvenu vladu i relativnu samostalnost da odlučuje o pitanjima obrazovanja i zdravstva. Većina stanovništva u BiH su, kako ih Ustav navodi, tri konstitutivna naroda: Bošnjaci, Hrvati i Srbi. Pored toga, BiH priznaje i brojne nacionalne manjine. Ustaljena je praksa da škole širom zemlje predaju po planu i programu naklonjenom jednom od tri konstitutivna naroda.

Protestno ljeto

U ljeto 2016. godine, kantonalne vlasti Srednjebosanskog kantona, kojem pripada i Jajce, su odlučile da osnuju novu školu za bošnjačke učenike. Nastava u ovoj školi se trebala izvoditi po zasebnom planu i programu i odvojeno od nastave u Srednjoj školi „Nikola Šop“, gdje su učenici do sada pratili nastavu po hrvatskom planu i programu.

Nezadovoljni nedostatkom dijaloga sa kantonalnim vlastima, te odbijajući etničku podjelu, jajački srednjoškolci su tokom ljeta 2016. godine protestovali protiv ove odluke Skupštine SBK. Mnogi su smatrali da segregacija neće riješiti postojeće probleme ukorijenjene u obrazovni sistem. Drugarstva iz školskih klupa i zajedničko pohađanje nastave ih je podstaklo da očuvaju raznolikost u školskim klupama, suprotstave se podjelama i zagovaraju inkluzivno i kvalitetno obrazovanje u cijeloj BiH. Ivica Jukanović, bivši učenik Srednje strukovne škole „Jajce“ je učestvovao u protestima sa uvjerenjem da se „mladi ljudi trebaju više pitati, te nezavisno i samostalno odlučivati o svojoj budućnosti.“

Uprkos ograničenim resursima i nedostatku aktivističkog iskustva, jajački učenici su uspješno izvršili pritisak na kantonalne vlasti da obustave osnivanje nove škole, čime su pridobili i široku podršku javnosti za svoju inicijativu. Ovaj studentski pokret je utjelovio svo nezadovoljstvo obrazovnim sistemom koje su mnogi do tada osjećali. Borba srednjškolaca za kvalitetnim i inkluzivnim obrazovanjem predstavlja sredstvo za društvenu koheziju: pokret „vođen idealima, a ne interesima“, kako ga je opisao Ivica Jukanović.

Nagrada „Max van der Stoel“ se dodjeljuje kao priznanje za izvrsna postignuća u cilju promovisanja i borbe za prava nacionalnih manjina u zemljama članicama OSCE-a. Ministarstvo vanjskih poslova Holandije u saradnju sa Visokim komesarom OSCE-a za pitanja nacionalnih manjina ovu nagradu dodjeljuje svake dvije godine pojedincu, grupi ili instituciji. Nagrada nosi ime renomiranog holandskog državnika i prvog Visokog komesara OSCE-a za pitanja nacionalnih manjina, Maxa van der Stoela.

„Trebamo osluhnuti glas učenika i mladih ljudi koji smatraju da im je budućnost u njihovoj zemlji ugrožena. Njihovu borba za integrisanim obrazovanjem treba priznati. Ovogodišnji dobitnici nagrade su se borili za očuvanje koncepta integracije i predstavljaju inspiraciju koju treba slijediti kako u BiH, tako i van nje.“ – Lamberto Zannier, Visoki komesar OSCE-a za nacionalne manjine

„Dvije škole pod jednim krovom“

Praksa „dvije škole pod jednim krovom“ se odnosi na škole sa odvojenom administracijom, gdje učenici iz različitih etničkih grupa pohađaju odvojene učionice i prate plan i program sa specifičnim etnonacionalnim usmjerenjem.

U Federaciji BiH, kantoni odlučuju o obrazovnim politikama. Fenomen „dvije škole pod jednim krovom“ je zastupljen u SBK često na način da se dvije škole nalaze u istoj zgradi, ali učenici ulaze na različite ulaze i nastava im počinje u različito vrijeme, što znatno ograničava interakciju između učenika iz različitih etničkih grupa. Ova praksa je ukorijenjena u strukturalnom nasljeđu rata koji se u BiH vodio između 1992 i 1995, kao i ustavnog okvira koji je proizašao iz Dejtonskog mirovnog sporazuma.

„Od kraja rata, obrazovni sistem Bosne i Hercegovine karakteriše svojevrsna podjela i segregacija, pri čemu učenici nastavu pohađaju po planu i programu „njihove“ etnonacionalne grupe“, pojašnjava ambasador Bruce G. Berton, šef misije OSCE-a u BiH. „Takvo što ne promoviše vrijednosti demokratskog društva, uvažavanja različitosti ili pomirenja. Baš suprotno, takav sistem dodatno cementira podjele po etničkim principima. Čak šta više, ovakav princip obrazovanja učenicima onemogućuje da nastavu pohađaju u obrazovnom sistemu lišenom političkih, religijskih, kulturoloških i drugih predrasuda.“

Decentralizacija bosanskohercegovačkog obrazovnog sistema nastavlja prkositi nastojanjima i pravnim mjerama za ukidanjem „dvije škole pod jednim krovom“, uključujući i odluku Vrhovnog suda Federacije BiH iz 2014. godine, koji je ovu praksu proglasio diskriminatornom.

Visoki komesar za pitanja nacionalnih manjina, OSCE i druge međunarodne organizacije snažno podržavaju inkluzivne obrazovne reforme. Ambasador Berton pojašnjava da su „neposredno nakon rata, neke privremene mjere (poput „dvije škole pod jednim krovom“) bile uvedene jer roditelji nisu željeli djecu slati u neprijateljski nastrojeno školsko okruženje. Međutim, 22 godine kasnije, ovakvi izgovori su daleko manje utemeljeni. Ispoljavanje takvih strahova je, prije svega, refleksija šireg društvenog nepovjerenja i polarizacije, nego objektivna procjena nastavnog okruženja.“

Segregacija kao „loša investicija“

Uvidjevši da društvene podjele utiču na ljudske živote, jajački učenici su bili svjesni postojeće etnonacionalističke retorike. Nikolas Rimac, bivši učenik Srednje strukovne škole „Jajce“ objašnjava: „Podjelom učenika gubimo napredak, suštinu našeg naroda, i omladine. Mladi ljudi ne odlaze iz BiH samo u potrazi za boljim poslom, već i zbog toga što ne znaju kako se suprotstaviti izolacionističkim politikama.“

Azra Keljalić, predsjednica Vijeća učenika Srednje strukovne škole „Jajce“ dodaje: „Podjela u Bosni i Hercegovini je skuplja od poboljšanja kvaliteta obrazovanja.“

Uspjeh zahtjeva naporan rad, tako da su jajački učenici zadvoljni što se njihova istrajnost isplatila. „Tek kad smo se kasnije osvrnuli na naš trud, shvatili smo da smo zapravo stali u zaštitu naših prava i porazili sistem“, kaže Tarik Šehić, učenik Srednje škole „Nikola Šop“.

Reakcije okoline

Srenjoškolci su znali cijeniti podršku okoline. Mnoge su i inspirisali. „Učenici su pokazali hrabrost i zrelost, te služe kao primjer odraslima. Nikada ne smijemo zaboraviti da smo mi ovdje zbog zbog učenika, a ne učenici zbog nas“, mišjenja je Zdenko Ištvanić, direktor Srednje strukovne škole „Jajce“.

„Ponosna sam što su učenici kritički preispitali političke odluke koje su direktno pogađale njih i njihovu budućnost, što su ih odbili kao štetne i potom zahtijevali drugačije rješenje koristeći se dostupnim demokratskim sredstvima“, govori Amela Kavazbašić, profesorica u Srednjoj strukovnoj školi „Jajce“.

Ipak, bilo je otpora. Zagovaratelji podijeljenih škola tvrde da etnički inkluzivne škole favorizuju jednu etničku grupu u odosu na druge. Jezik na kojem se izvodi nastava, kao i etnički osjetljivi predmeti, poput historije i geografije, i dalje predstavljaju okosnicu rasprava u kojima se baš ovi argumenti uzimaju kao razlog protivljenja zajedničkom obrazovnom sistemu. U međuvremenu, jednostrani historijski narativi predstavljaju prijetnju društvenoj koheziji tako što produbljuju već postojeće podjele i mržnju ukorijenjenu u proteklom ratu.

„Jajačkim srednjoškolcima treba bezrezervna podrška njihovih roditelja, profesora i lokalnih političara. Strani ambasadori i međunarodna zajednica se također trebaju uključiti i lobirati za potpuno ukidanje segregacije u obrazovnom sistemu. Aktivizam jajačkih srednjoškolaca vidim kao njihovu dužnost i odgovornost.“ – Samir Beharić, bivši učenik Srednje škole „Nikola Šop“

Postoji napredak na ovom polju. Edin Hozan, načelnik Općine Jajce je izrazio svoju solidarnost sa učenicima: „Ponosni smo na sve njih i jako mi je drago da se ovo desilo u Jajcu, te da smo se mi, građani Jajca izjasnili da želimo bolji obrazovni sistem i bolji kvalitet života.“

Poruka ostalima

Vizija o zajedničkoj budućnosti hrabrih  srednjoškolaca je za svaku pohvalu. Ipak, učenici priznaju da se ima još mnogo toga uraditi: „Kad uzmemo u obzir koliko je obrazovni sistem ispolitizovan, ukidanje prakse „dvije škole pod jednim krovom“ je dugoročna investicija.“

Bilo kako bilo, učenici i njihova borba protiv segregacije su ostavili dugoročan trag. „Moramo nastaviti biti uporni, tvrdoglavi i pametni o tome kako postižemo svoje ciljeve“, poručuje Azra Keljalić.

Ajla Vrebac je još direktnija i kaže: „Zajedništvo je alat za postizanje uspjeha!“
 

Nezvanični prevod članka objavljenog na web stranici OSCE-a: https://www.osce.org/hcnm/401897