<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Vlast popustila: Odustaje se od gradnje hidroelektrana na području NP Sutjeska

USPJEH

“Nakon predugog ignorisanja stavova javnosti, civilnog sektora, naučnika i lokalnog stanovništva, ovo je itekako ohrabrujući korak”, rekla je za BUKU Nataša Crnković, predsjednica Centra za životnu sredinu.

06. februar 2014, 12:00

Na dnevnom redu Narodne skupštine RS juče je bilo najavljeno razmatranje dokumenta, kojim se predviđa gradnja malih hidroelektrana na području NP Sutjeska.

Klub poslanika SNSD-a zatražio je od Vlade RS povlačenje tog prijedloga iz skupštinske procedure, zbog mogućih negativnih posljedica na biljni i životinjski svijet.

Veljko Marić, poslanik SNSD-a u NSRS rekao je da je Nacionalni park Sutjeska dragulj prirode Republike Srpske, koji se mora maksimalno zaštititi.

„Nacionalni park Sutjeska je jedan unikat koji ostaje i ne bi se trebao planom, niti bilo kojim aktivnostima narušiti. Tamo nije potrebna nikakva izgradnja, dogradnja, već treba sačuvati i maksimalno zaštititi floru i faunu u tom prirodnom staništu“, istakao je Marić.

Podsjetimo da su ekolozi godinama upozoravali da bi gradnja elektrana na Sutjesci i Hrčavki bio zločin prema prirodi, jer bi se ugrozile rijetke vrste zbog kojih je taj prostor zaštićeno područje.

Centar za zivotnu sredinu je podnio i tužbe protiv Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, a pokrenuli su i kampanju pod nazivom „Bitka za Sutjesku“, koja je sad dala rezultate.

Prema ranijim najavama bilo je planirano ukupno pet hidroelektrana na rijekama Sutjeska i Hrčavka, koje su biseri, ne samo u okviru Nacionalnog parka, nego na međunarodnom nivou.

Nataša Crnković, predsjednica Centra za životnu sredinu i koordinatorica kampanje rekla je da je povlačenje tačke koja se odnosila na prijedlog Prostornog plana Nacionalnog parka Sutjeska sa dnevnog reda sjednice Skupštinekonačno prvi razuman korak od strane vlasti u čitavom ovom postupku.

“Nakon predugog ignorisanja stavova javnosti, civilnog sektora, naučnika i lokalnog stanovništva, ovo je itekako ohrabrujući korak. Nekoliko puta smo apelovali na narodne poslanike da ne glasaju za štetan prijedlog Prostornog plana, naglašavajući odgovornost i posljedice takvih postupaka. Očekujemo da sljedeći prijedlog Prostornog plana neće podržavati izgradnju malih hidroelektrana u Nacionalnom parku Sutjeska, te da ćemo konačno staviti tačku na ove sulude planove”, rekla je za BUKU Crnkovićeva.

Ona je istakla da će Centar nastaviti sa uključivanjem većeg broja stručnjaka, organizacija i institucija u kampanju, kako bismo imali što kvalitetniji, stručniji i sveobuhvatniji stav po pitanju planiranih hidroelektrana.

“Lokalno stanovništvo opštine Foča i okoline je spremno da se aktivnije uključi u ovu borbu, te ćemo im svakako pružiti punu podršku”, istakla je ona.

NAJVEĆI NACIONALNI PARK U BIH

Nacionalni park „Sutjeska“ je najstariji i najveći nacionalni park u BiH koji se od svog osnivanja, 1962. godine bavi turizmom. „Sutjeska“ je po svojim prirodnim vrijednostima i ljepotama biser RS i BiH. Ovaj Nacionalni park obuhvata prostrano planinsko područje na tromeđi Bosne, Hercegovine i Crne Gore, oivičeno rijekama Pivom, Drinom, izvorišnim tokom Neretve, te planinskim masivima Bioča, Vučeva, Maglića, Volujaka, Lebršnika i Zelengore.

Površina parka iznosi 17.250 ha, od čega je preko 66 odsto pokriveno šumama, a ostatak čine livade, pašnjaci i goleti iznad gornje granice šuma. Pored toga, Nacionalni park “Sutjeska” upravlja lovištem “Zelengora, koje zahvata površinu od oko 53.240ha.

Ovaj park je dom je jednoj od dvije preostale prašume u Evropi, zvanoj Perućica. Stabla bukve, visoka i preko 60 metara, kao i endemski crni borovi rastu na liticama koje štite ovu drevnu i zaista posebnu šumu. Vodopad Skakavac se može vidjeti sa vidikovca, a o ovaj 75-metarski vodopad je sakriven masivnom zelenom šumom koja prekriva dolinu.

Rijeka Sutjeska uklesala je prelijepu dolinu u središtu parka i odvaja planinu Zelengoru od planina Maglić i Volujak. Najviši vrh Bosne i Hercegovine, Maglić 2,386 m, nalazi se u parku, na granici sa Crnom Gorom.